Napad na Venezuelu, izveden uz minimalnu vojnu silu, ali uz snažnu obavještajnu, operativnu i stratešku pripremu, pokazuje kako se američki modeli rušenja politički nepodobnih režima prilagođavaju izazovima novog vremena. Smatra to geopolitički analitičar i bivši međunarodni tajnik HSP-a dr. Ante Starčević Đuro Božanović, koji upozorava da je riječ o obrascu koji bi u budućnosti mogle slijediti i druge velike sile.
Prema njegovoj analizi, Nicolas Maduro nije bio tek izolirani problem, već simbol završetka jednog političkog razdoblja. Iako je proglašen terorističkim čelnikom, Božanović naglašava da je američka intervencija bila pripremana godinama te da je provedena u koordinaciji s dijelovima državnog aparata, ali ne i s venezuelanskom oporbom. Washington, tvrdi, ne vjeruje oporbenim strukturama jer ne vide lidera koji bi autoritetom i snagom okupio narod.
- Ključni interes SAD-a ostaje energija. Venezuela je važna zbog specifičnih naftnih derivata nužnih za rafinerije na jugu SAD-a, a povijesno gledano, sukobi se i dalje vode oko prirodnih resursa, uz političke i obavještajne operacije koje koriste unutarnje društvene slabosti država - smatra Božanović. On upozorava da se time otvara opasno pitanje suvereniteta, jer ako velike sile sebi dopuštaju proglašavanje režima terorističkima i izravne intervencije, takav model postaje presedan za globalni poredak koji se sve više udaljava od načela međunarodnog prava.
Božanović se pita može li, primjerice, Hrvatska zbog krijumčarenja drogom iz različitih zemalja u regiji proglasiti neke od susjednih zemalja terorističkim zemljama, napasti im vlade ili predsjednike, oteti ih i izvesti ih pred lice svoje državne pravde?!
- Problem oko upada SAD-a na venezuelanski suvereni teritorij može se gledati i kao obrazac kojim će očito tzv. jake sile ili zemlje napadati slabije, što se kosi s aktualnim civilnim pravima koje propagira današnji Zapad. SAD ima za cilj utemeljiti novi svjetski poredak i diobu interesnih sfera, no što nakon Trumpovog mandata? - pita se.
Slični scenariji, podsjeća, viđeni su u Iraku, Libiji i Siriji, gdje su uklonjeni režimi zamijenjeni krhkim vlastima i dugotrajnom nestabilnošću. Istodobno, svijet izlazi iz razdoblja relativne geopolitičke uspavanosti i ulazi u novo, neizvjesno “normalno”.
- Europa se nalazi pred ključnim izazovom. U kratkom vremenu postala je samosvjesnija i odlučnija te pokušava zauzeti poziciju četvrte globalne sile, no time smeta trojcu SAD–Rusija–Kina. Posebno je osjetljivo balansiranje između SAD-a i Rusije, uz pitanje NATO-a i europske obrambene autonomije - ističe Božanović. Američki planovi, upozorava, ne završavaju na Venezueli. Na meti su i Kuba, Kolumbija, Iran, ali i Grenland, koji je Washingtonu strateški važan zbog kontrole plovidbe i suzbijanja ruskog i kineskog utjecaja u “sivoj zoni” Arktika. Sve to dio je MAGA-ideologije i širenja trampizma izvan američkih granica.
- U takvim okolnostima EU mora pronaći vlastiti politički i sigurnosni identitet, jer se više ne može oslanjati isključivo na stare saveze i ideologije. Novi svjetski poredak gradit će se ponajprije ekonomskim i financijskim sredstvima, a ne klasičnim ideološkim sukobima - zaključuje Božanović. Đuro Božanović trenutačno je politički neaktivan, no, kako doznajemo, u tijeku su razgovori o njegovu mogućem preuzimanju jednog od diplomatskih predstavništava Republike Hrvatske, što njegovim analizama daje dodatnu težinu u trenutku ubrzanih globalnih preslagivanja.
Otvori KEKS Pay
