Iran ponovno ulazi u opasnu zonu u kojoj se unutarnje socijalno nezadovoljstvo, regionalne napetosti i globalna geopolitika sudaraju u istom trenutku. Dok ulice Teherana i drugih gradova potresaju prosvjedi izazvani ekonomskim slomom i padom životnog standarda, iz Washingtona stižu otvorene prijetnje, a iz Teherana oštri odgovori. Retorika se zaoštrava, nervoza raste, a svaka kriva procjena može gurnuti regiju prema novoj eskalaciji s nepredvidivim posljedicama. Američki predsjednik Donald Trump zaprijetio je Iranu da će ga Sjedinjene Države „vrlo snažno udariti“ ako iranske vlasti počnu ubijati prosvjednike.
"Rekao sam im da, ako počnu ubijati ljude što obično rade tijekom nereda, a imaju ih puno, ako to učine, udarit ćemo ih vrlo snažno.“ Takva izjava, iako u skladu s Trumpovim prepoznatljivim stilom, u Teheranu je doživljena kao izravna prijetnja suverenitetu države. Odgovor je stigao brzo i bez diplomatskih rukavica. Ali Larijani, bivši predsjednik iranskog parlamenta i jedan od ključnih političkih stratega unutar sustava Islamske Republike, poručio je da Iran nije Venezuela i da se s njim ne može razgovarati jezikom prijetnji. Naglasio je da bi, u slučaju američke vojne akcije, američki interesi, baze i saveznici na Bliskom istoku postali legitimne mete iranskog odgovora.
Trumpa je pritom nazvao „gangsterom“, poručivši da bi svaka agresija završila „pravom lekcijom“ za Washington. Larijanijeva izjava nije tek politička retorika – ona odražava dugogodišnju iransku doktrinu odvraćanja koja se temelji na regionalnom umrežavanju, asimetričnom ratovanju i sposobnosti destabilizacije američkih pozicija od Iraka do Perzijskog. Istodobno iranski predsjednik Masoud Pezeshkian pokušava smiriti situaciju. U službenoj izjavi pozvao je na „maksimalnu suzdržanost“ u postupanju prema prosvjedima koji su ušli u svoj dvanaesti dan. „Mora se izbjeći svako nasilno ili prisilno ponašanje“, poručio je Pezeshkian, pozvavši institucije na dijalog, komunikaciju i slušanje zahtjeva građana.
Njegov nastup jasno pokazuje ograničeni manevarski prostor predsjednika u iranskom političkom sustavu. Iako formalno na čelu izvršne vlasti, ključne odluke o sigurnosti i represiji ostaju u rukama Revolucionarne garde i struktura bliskih vrhovnom vođi. Prosvjednici su se okupili na glavnim prometnicama, a podrška se iskazivala trubljenjem automobila i spontanom solidarnosti građana. Prosvjedi su posebno snažni u zapadnim dijelovima zemlje, gdje je ekonomski pritisak najizraženiji.
Iranska državna televizija u petak je prvi put opširnije izvijestila o događajima, priznajući da ima poginulih, ali odgovornost prebacujući na „terorističke agente povezane sa Sjedinjenim Državama i Izraelom“. Prema tom narativu, nasilje nije posljedica socijalnog bunta, već koordinirane strane zavjere čiji je cilj destabilizacija Islamske Republike. Takav diskurs nije nov, ali pokazuje da vlasti pokušavaju zadržati kontrolu nad narativom i spriječiti pretvaranje ekonomskih prosvjeda u širi politički pokret.
Prosvjedi su započeli 28. prosinca štrajkom trgovaca na teheranskom bazaru, simboličnom srcu iranske ekonomije. Povod je bio dramatičan pad vrijednosti nacionalne valute, rast cijena osnovnih životnih namirnica i daljnje osiromašenje stanovništva pod teretom sankcija. Ono što je počelo kao ekonomski bunt brzo je preraslo u šire nezadovoljstvo sustavom, neučinkovitom vlašću i osjećajem da teret međunarodnih sukoba uvijek snose obični građani.
Riječ je o najozbiljnijim prosvjedima od vala 2022. i 2023. godine, koji su izbili nakon smrti Mahse Amini i duboko potresli temelje režima. Trumpove prijetnje dodatno kompliciraju ionako eksplozivnu situaciju. One daju tvrdolinijašima u Teheranu argument da se prosvjedi predstave kao dio vanjskog plana, dok istodobno povećavaju rizik od pogrešne procjene s obje strane.
Iran danas nije izolirana država bez poluga moći. Njegov odgovor ne bi bio konvencionalan rat, već regionalna destabilizacija, udari preko saveznika i dugotrajni pritisak na američke interese. Upravo zato svaka zapaljiva izjava iz Washingtona ima potencijal pretvoriti unutarnju krizu Irana u širi bliskoistočni sukob.
Otvori KEKS Pay
