Naslovnica Vijesti Hrvatska

Čeka nas 450 milijuna eura, a mi forsiramo samo 3 projekta

U Ministarstvu obrazovanja odlučili su europski novac iskoristiti za sedam projekta, no prioritet su dobila tek tri projekta
19. rujna 2017. u 11:32 4 komentara 1698 prikaza
Blaženka Divjak
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL

Večernjakov dossier Kurikularne reforme o 1066 dana, koliko su političari svih političkih opcija do sada potrošili ne realizirajući obećanje o najvažnijoj hrvatskoj reformi, među roditeljima, našim čitateljima, ali prije svega u obrazovnim krugovima izazvao je lavinu reakcija. Kako anonimnih, tako i onih potpisanih od profesora, stručnjaka, obrazovnih analitičara koji objavljenom sadržaju daju za pravo: u obrazovnom sektoru mnogo je interesnih skupina kojima je glavni pokretač novac.

škola dossier kurikularna reforma 1066 dana bačenih u vjetar: Istina o obrazovnoj reformi

Svi oni složni su: “sadržaj same reforme i nije toliko sporan koliko se to u javnosti pokušalo nametnuti kako bi se svakoj velikoj promjeni odupirali upravo oni na koje se ona i odnosi – roditelji i učenici gurajući pri tome u prvi plan isključivo osobe koje su preuzele vodstvo u Ekspertnoj radnoj skupini, kao i ideologiju predmeta, povezujući s njima jedinu odgovornost za reformu obrazovanja.

Bez važnijeg interesa

Tome u prilog Večernji list nastavlja i dalje pratiti “tijek i količine” novca u obrazovnom sektoru – jedinom problemu koji je u drugi plan stavio najvažnije – budućnost učenika i učenica, njih gotovo pola milijuna, koliko ih je u školama.

 | Autor :

A svakako je najznačajniji iznos od 450 milijuna eura koji Hrvatskoj stoji na raspolaganju iz Europske unije.

Spomenuti iznos na raspolaganju je Hrvatskoj kroz Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali koji obuhvaća razdoblje od 2014. do 2020. godine, a koji se ne odnosi samo na obrazovanje već i na cjeloživotno učenje. Hrvatska, odnosno odgovorni u Ministarstvu obrazovanja koji su se do sada izmijenili, posvjedočit će to mnogi naši sugovornici, odlučili su europski novac iskoristiti za sedam projekta, no prioritet su dobila tek tri projekta – jedina koja su ispisana i pripremljena u Ministarstvu obrazovanja. Od 2014. godine tako smo prioritet dali e-Školama, pomoćnicima u nastavi, a samo desetak milijuna kuna osigurali smo za rad s darovitom djecom. Tim smo iznosom financirali 11 projekata u toliko osnovnoškolskih i srednjoškolskih institucija koji prioritet daju dodatnom radu s darovitim učenicima.

Poslala pismo Ministrica Divjak: Hrvatska više nema vremena za čekanje

Za druge projekte, osim spomenuta tri, nije bilo znatnijeg interesa. U tri godine nismo se dovoljno pripremili da bismo osigurali 85 milijuna eura, koliko možemo dobiti, a taj je iznos namijenjen modernizaciji strukovnog obrazovanja te podizanju njegove kvalitete radi povećanja zapošljivosti učenika i mogućnosti za daljnje obrazovanje.

Veliki pritisci javnosti

No zato smo e-Školama dali apsolutnu prevagu – za taj smo pilot-projekt, kroz koji će se školama omogućiti korištenje suvremenih tehnologija te će se poticati racionalizacija i transparentnost poslovanja kroz informatizaciju poslovnih i administrativnih procesa, novac EU povlačili kroz dva programa – Operativnim programom Konkurentnost i kohezija i Operativnim programom Učinkoviti ljudski potencijali. Tako ukupna vrijednost pilot-projekta e-Škole iznosi 306,853.186 kuna, od kojih se 193,690.148 financira iz Europskog fonda za regionalni razvoj i 67,135.059 iz Europskog socijalnog fonda, dok je iznos nacionalnog sufinanciranja 46,027.977 kuna. To su iznosi predviđeni do 28. veljače 2018. godine, do kada će se provoditi pilot-projekt e-Škole, a tek nakon rezultata pilot-projekta, u razdoblju od 2019. do 2022., planira se provesti i veliki projekt putem kojeg će sve škole u Republici Hrvatskoj postati e-Škole.

 | Autor :

I dok je neosporno da nam je u školama potrebna nova informatička oprema, kao i novi sadržaj informatike, za što se Večernji list zalaže, sporna je pasivnost odgovornih pa novac koji je na raspolaganju propuštaju, a određenim projektima daju apsolutni prioritet. Tek pod pritiscima javnosti sva su tri ministra pohrlila u projekt asistenata u nastavi – taj su projekt podržala tri ministra: Vedran Mornar, Predrag Šustar i sada s devedeset milijuna kuna za povećanje broja asistenata u nastavi i Blaženka Divjak.    

Kolinda Grabar Kitarović poruka s malte Grabar Kitarović: Obrazovna reforma u Hrvatskoj je ispolitizirana Vesna Bedeković Tko je V. Bedeković Radila je u osnovnoj i srednjoj školi, bila dekanica, a sada vodi PSP Blaženka Divjak AKCIJSKI PLAN Divjak: Ne odustajem od obrazovne reforme

Elipso

  • dopizdilomi:

    Novce iz EU fondova teško je koristiti "ispod žita" jer se sve nadgleda zato novci čekaju.

  • Avatar beskucnik
    beskucnik:

    jooj sto LAZETE pa zna se ko dobiva pare iz EU-Fonda....Njemacka i Francuska svi drugi uplacuju..hehehehehhe oni trose pare u cestu koja nikud nevodi ...a mi nemozemo dobit ni za dobre PROJEKTE.:HEHEH

  • Avatar stojko
    stojko:

    Tri mlrd. eura treba uložiti da bi se pravilno rabilo dž, dj, č, ć...