Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Svijet

Čak i u jednoj od najkatoličkijih država crkvenih je brakova manje od građanskih

Manji broj crkvenih vjenčanja posljedica je rasta broja novih brakova poslije rastave, a sve se češće sklapaju i brakovi sa strancima
22. studenoga 2019. u 17:16 11 komentara 6256 prikaza
vjenčanje
Foto: Getty Images
Pogledajte galeriju 1/3

U Italiji je prvi put broj građanskih brakova premašio broj brakova sklopljenih u Crkvi. U 2018. građanskih brakova bilo je 50,1 posto, dok ih je 2017. bilo 49,5 posto. Od ukupno 195.778 sklopljenih brakova u 2018. izvan Crkve sklopljena su 98.182. Na sjeveru Italije razlika je još i veća, odnosno čak 63,9 posto brakova sklopljeno je građanskim obredom. To su podaci talijanskog statističkog zavoda (ISTAT), ali i kao sve statističke podatke, i ove treba promatrati u kontekstu društvenih promjena.

Matteo Salvini POKRET OTPORA: 'Skupimo se svi kao srdele protiv populista Salvinija'

Manje istospolnih brakova

U ostalim europskim zemljama postotak crkvenih brakova mnogo je manji nego u Italiji. U Velikoj Britaniji se uz crkveni obred sklapa 26 posto brakova, u Francuskoj samo 24 posto, a u katoličkoj Španjolskoj samo 22 posto, koliko i u Njemačkoj.

Jedan od osnovnih razloga manjeg broja crkvenih brakova porast je broja novih brakova poslije rastave. Dok je drugi brak 2008. činio samo 13,8 ukupnih brakova, u 2018. u čak 19,9 posto slučajeva bila je riječ o drugom braku. Nadalje, u porastu je i broj brakova sa strancima. U 2008. bilo je 15 posto miješanih brakova, a u 2018. 17,3 posto. Zanimljivo je i da je životnih partnerstava između osoba istog spola u 2018. bilo znatno manje (bilo ih je 2808) nego u 2017. (kada ih je bilo 4376). Dakle, ne može se kazati da je zbog istospolnih brakova porastao broj građanskih brakova.

Na porast broja građanskih brakova vjerojatno je utjecalo i ukupno smanjenje broja brakova. U 1963. u Italiji je sklopljeno 420 tisuća brakova, a prošle godine samo nešto više od 195 tisuća, a 2017. samo 191 tisuća. U desetljeću između 1960. i 1969. sklopljeno je ukupno oko četiri milijuna brakova, između 1970. i 1979. 3,7 milijuna brakova, u osamdesetim godina tri milijuna, devedesetim 2,9 milijuna, a u prvom desetljeću trećeg tisućljeća 2,5 milijuna. Dakle, općenito je broj brakova u opadanju, a to onda utječe i na ostale statističke podatke. Broj brakova u odnosu na broj stanovnika u Italiji je jedan od najnižih. U Italiji je 2017. sklopljena 191 tisuća brakova u odnosu na 60 milijuna stanovnika, što je 3,2 braka na tisuću stanovnika. Niži omjer ima samo Slovenija, odnosno 3,1 na tisuću stanovnika. U Hrvatskoj je taj omjer 4,9 na tisuću stanovnika.

Emmanel Macron Macronova reforma Iza sedam mora, sedam gora, sedam etapa do EU

Brak shvaćen kao konzervativna institucija vjerskog značenja ne odražava stanje u društvu. Jer, u Italiji su još uvijek snažne katoličke tradicije pa ima malo brakova u odnosu na broj stanovnika, dok je u Danskoj i Švedskoj, gdje se stanovništvo udaljilo od Crkve, broj brakova mnogo veći, odnosno u svakoj državi godišnje se sklapaju 5,4 braka na tisuću stanovnika.

Hrvati najmlađi mladenci

U Italiji, ali i u drugim europskim zemljama u sve kasnijoj dobi ulazi se u brak, odnosno žene u brak ulaze s 32 godine, a muškarci s 35 godina. Prema podacima Eurostata u Austriji se u prosjeku stupa u brak s 34,5 godina, u Švedskoj s 33,8, Španjolskoj s 33,2 godine itd., a u Hrvatskoj s 28,2 godine, odnosno Hrvati su najmlađi ulaze u brak u Europi. To su podaci za žene, a za muškarce se treba pridodati tri godine više.

Zanimljivo je i da se sve više djece rađa izvan bračne zajednice, odnosno između nevjenčanih parova. Dok je 1970. u Italiji bilo samo dva posto novorođenih izvan braka, sada ih ima 28 posto, a u nekim europskim zemljama čak 50 posto djece rođeno je izvan bračne zajednice. Najmanje rođenih izvan braka ima Grčka, samo 9,4 posto, dok je u katoličkoj Poljskoj broj djece rođene izvan braka 25 posto. U osam od 28 zemalja EU rađa se više djece izvan brakova nego u brakovima. U Francuskoj čak 60 posto djece rođeno je izvan bračne zajednice, u Sloveniji 59 posto, Švedskoj 55 posto itd.

Rastave brakova su također povećane. Na sto novosklopljenih brakova ima 48,7 rastava. U 1975. na sto brakova bilo je samo 2,9 rastavljenih.

 

A1
BRZINA JE VRLINA
3 razloga zašto je 5G tehnologija bitna za budućnost gaminga
  • Avatar nekakav
    nekakav:

    i baš se nekako sa ovim trendom došlo do pada broja stanovnika u europskim zemljama, koje sad to pokušavaju anulirati olakšavanjem ulaska strancima, koji dižu brojnost, imaju više djece, i statistički čine zemlju naprednijom... a činjenicu da je domicilnog stanovništva ... prikaži još! sve manje u odnosu na ukupan broj se skriva, ismijava, zanemaruje. još se manje vodi računa o tome da se stranci jako teško asimiliraju, da zadržavaju svoje običaje, i stvaraju zatvorene zajednice, koje su uglavnom parazitski formirane, one ne pridonose ničemu naprednome, već su gutači javnog novca. oni su socijala. socijala radi koje te države imaju potrebe otvarati vrtiće i škole, i glumiti da napreduju. a rak raste, i razara stanicu. umjesto da se postrože uvjeti za ulazak i ostanak, olabavljuje se.

  • bakulušić:

    Djelovanje politike i medija uzima danak. No, nije uvijek važna kvantiteta nego kvalitet. Doći će vrijeme kad će zalutali potražiti prave puteve.

  • Avatar toxic alien
    toxic alien:

    Suhoparne statistike! Dajte, proanalizirajte malo, istrazite uzroke i pojasnite te trendove. Ima li icega dobroga za sve nas u tom trendu? Ili je to mozda znak jos gorih (demografskih) i drugih nevolja koje nas ocekuju? Novinarstvo je spalo na prepisivanje ... prikaži još! podataka sa internetskih stranica drzavnih statistickih zavoda i prenosenje objava "slavnih i poznatih" sa njihovih profila na drustvenim mrezama...