Ministarstvo gospodarstva poslalo je na savjetovanje s javnošću nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu donesenog još 2013. godine. - Ovim Zakonom ide se korak dalje i osigurava daljnji razvoj sustava obrazovanja i osposobljavanja za obavljanje obrta kroz dodatno reguliranje Majstorske škole kao ustanove za provedbu programa obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja za obavljanje obrta, koju osniva Hrvatska obrtnička komora uz mogućnost uključivanja više osnivača. Svrha osnivanja Majstorske škole je omogućavanje brže aktivacije mladih na tržištu rada, kao i unaprjeđenje i moderniziranje cjeloživotnog obrazovanja u Hrvatskoj – pojašnjavaju u Ministarstvu.
Majstorska škola osigurat će stjecanje praktičnih vještina potrebnih za obavljanje poslova primjerenih majstorskoj razini kao i usavršavanja stečenih znanja rada s novim tehnologijama te stjecanju znanja iz područja radne pedagogije. Uz ostalo, uvode se nove, smanjene jedinstvene stope komorskog doprinosa za jedinstveni sustav organiziranosti obrta, koji bi mjesečno iznosio 1,5 posto osnovnog osobnog odbitka iz dohotka sukladno Zakonu o porezu na dohodak, umjesto dva posto kako propisuje postojeći Zakon. Time se, vele u Ministarstvu, postiže rasterećenje obrtnika, a ujedno dovodi i do povećanja angažmana, proaktivnosti i kvalitete HOK-a u pružanju usluga svojim članovima".
- Vezanjem iznosa članarine uz 1,5 posto osnovnog osobnog odbitka iz dohotka, umjesto dva posto, ostvaruje se smanjenje komorskog doprinosa što će imati odgovarajući odjek u dijelu članstva koje to doživljava kao parafiskalni teret, pa će smanjenje predstavljati pozitivni pomak na bolje jer će za uzvrat ostvarivati pravo korištenja usluga i proizvoda za manji iznos članarine – napominju u Ministarstvu. Novost je i propisivanje prava obrtnika na obavljanje registrirane djelatnosti obrta nakon ostvarivanja prava na mirovinu, bez obustave isplate mirovine.
Time im se omogućuje dulji ostanak na tržištu rada. Institut obiteljskog obrta u kojem obrtniku pomažu članovi obiteljskog kućanstva bez zasnivanja radnog odnosa, trebao pak bi dodatno stimulirati uključivanje članova obitelji u obavljanje obrta i nastavka rada kao obiteljske tradicije. Nasljednici obrtnika nakon njegove smrti, ako pokažu volju za nastavak obavljanja obrta, moći će to učiniti bez obveze udovoljavanja posebnom uvjetu stručne spreme, stručne osposobljenosti ili majstorskog ispita, pa će time biti olakšano postavljanje privremenog poslovođe.
U javnoj raspravi najviše prijedloga obrtnika odnosi se na komorski doprinos. Dio uključenih u raspravu smatra da komorski doprinos ne bi trebao biti obavezan, kako je to uz određene uvjete omogućeno u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Svi obrtnici nakon dvije godine, bez obzira na veličinu poslovanja, prihod ili korištenje usluga Komore, imaju zakonsku obvezu plaćanja doprinosa, a u praksi, jedna je od primjedbi, velik broj obrtnika ne koristi ili koristi vrlo ograničeno usluge HOK-a.
"U uvjetima rastućih troškova poslovanja, svaki obvezni doprinos dodatno smanjuje konkurentnost i održivost malih poduzetnika. Osobno sam nekoliko puta kontaktirala HOK. Većinom ne dobijem odgovor na mail. Mailove koje primam od HOK su kopirani i proslijeđeni, a na konkretniji pritisak da izvrše svoje obaveze pomoći prema svim obrtnicima, javljaju mi se nakon šest tjedana", navela je obrtnica koja želi veću transparentnost u izvještavanju o trošenju sredstava prikupljenih kroz komorski doprinos. "Komorski doprinos mora postati dobrovoljan ili se mora ukinuti u potpunosti", jedan je od prijedloga.
Otvori KEKS Pay
