Pojednostavit će oni procedure, povećati transparentnost i ubrzati poslovne procese. A uz to dolazi i set noževa. Šalimo se, naravno, u dijelu s noževima, nikako o Zakonu o prostornom uređenju, Zakonu o gradnji i Zakonu o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu, čije je donošenje planirano do kraja ove godine. Zakoni su trenutačno u postupku javnog savjetovanja, do 4. listopada, a sudeći po više od ukupno tristo komentara građana koji su stigli u nepuna dva tjedna, postoji popriličan interes građana. Ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, čiji je resor i nositelj navedenih zakona, već je pojasnio da novi propisi, između ostalog, uvode digitalnu izradu prostornih planova putem aplikacije ePlanovi, kao i obvezu izrade stručnih podloga, koje su od ključne važnosti za projekte vezane za infrastrukturu i prirodu.
Nadalje, jedinice lokalne samouprave dobivaju veće ovlasti, a predviđena su i nova pravila za urbanističke i infrastrukturne projekte, s jasnim rokovima i uvjetima za natječaje. Naglasit će se novim propisima i očuvanje pomorskog dobra s jasnim ograničenjima gradnje na obali, a uvodi se i model urbane komasacije, koji omogućava učinkovitije korištenje građevinskog zemljišta. Za priuštivo stanovanje uvode se posebne zone u kojima će projekti biti brže realizirani putem lokacijske dozvole. Zakon o gradnji, pojasnio je Bačić, uvodi i obvezu BIM modela, a predviđa i plan održavanja zgrada. Zakon o energetskoj učinkovitosti, pak, predviđa donošenje Nacionalnog plana obnove zgrada i obvezu da zgrade moraju biti s nultim emisijama do 2050. godine, a planirano je da se konačno omoguće i agrosolarne mjere.
E sad, kako narod ne može biti stručan za sve, pa tako ni za BIM modele, prostorne planove i agrosolare, nakanili smo svaki od spomenutih novih zakona malo "raščlaniti" ne bismo li možda još nekome pomogli pri uključivanju u javnu raspravu jer ona služi upravo tome da se potencijalni sporni članci dokumenta na vrijeme "poprave". Počet ćemo s novim Zakonom o prostornom uređenju. Jedna od najvećih promjena koju taj zakon donosi jest digitalizacija prostornog planiranja. Svi prostorni planovi koji su dosad bili u papirnatom obliku bit će prebačeni u elektronički, što ne znači ništa drugo nego da će svi "papiri" koji određuju gdje se smije graditi te što se smije raditi na određenom zemljištu biti pohranjeni u digitalnom sustavu nazvanom ePlanovi. Ovaj korak trebao bi omogućiti brže i učinkovitije planiranje i smanjiti birokraciju, a županije i gradovi imat će pet godina da provedu digitalizaciju.
Ako u tome ne uspiju, njihov posao preuzet će stručnjaci iz drugih tijela. Pomorsko dobro, poput plaža i obala, bit će pod posebnom zaštitom. Zakon postavlja jasna pravila za gradnju na obali, što uključuje ograničenja građenja unutar tih zona kako bi se očuvala prirodna baština. Ideja je da se osigura da obala ostane dostupna svima, odnosno građanima, dok se istodobno omogućava razvoj infrastrukture, poput šetnica i biciklističkih staza. Također, zakon predviđa šire uključivanje građana u procese prostornog planiranja. Propisuje se da će oni imati priliku sudjelovati u važnim odlukama o tome što se gradi i gdje, i to putem javnih rasprava i obaveznih arhitektonskih natječaja za projekte od šireg interesa. Zakon, također, donosi novost koja povezuje poljoprivredu i obnovljive izvore energije; omogućava gradnju agrosolarnih elektrana na poljoprivrednim zemljištima.
U suštini, riječ je o elektranama koje za proizvodnju struje koriste solarne panele, dok se ispod njih u isto vrijeme odvija poljoprivreda, čime se ostvaruje dvostruka korist; zemlja se koristi za proizvodnju hrane, ali i za proizvodnju solarne energije. A jedan od ciljeva ovog zakona jest i očuvanje prirodnih resursa pa se posebno naglašava potreba za očuvanjem rijeka, šuma i polja, ali i zaštita obale. A kad smo već kod agrosolara i prirodnih resursa, spomenimo i Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu koji će nastojati smanjiti upravo hrvatske emisije stakleničkih plinova, potrošnju energije te povećati upotrebu obnovljivih izvora. Zakon predviđa, između ostalog, da svi objekti moraju zadovoljiti minimalne energetske zahtjeve, a energetska svojstva zgrada bit će mjerena i evidentirana energetskim certifikatima.
Poticat će se i obnova starijih zgrada kako bi one trošile manje energije i smanjile štetne emisije, a uveden je i pojam "dubinske obnove", što znači da će se poboljšati postojeći sustavi grijanja i hlađenja, dodati bolja izolacija, a ugradit će se i uređaji za korištenje obnovljivih izvora energije, kao što su solarni paneli i toplinske pumpe. Cilj je do 2050. imati tzv. zgrade s nultom emisijom, koje neće uopće ispuštati ugljikov dioksid. Zakon uvodi i informacijske sustave za praćenje energetskih certifikata te certifikaciju instalatera obnovljivih izvora energije, što znači da će biti jasno praćeno tko instalira energetske sustave i kako oni pridonose energetskoj učinkovitosti zgrada. Također, zakon potiče primjenu zelene infrastrukture u urbanim područjima, a odnosi se to na stvari poput zelenih krovova, vrtova, parkova, drveća i drugih biljaka u gradskim područjima. I elektromobilnost je dio zakona, odnosno planira se uspostava infrastrukture za punjenje električnih vozila unutar zgrada.
Razmatra se i problem energetskog siromaštva, što znači da bi se kućanstvima s nižim dohotkom trebalo omogućiti poboljšanje energetske učinkovitosti njihovih domova. To uključuje financijske poticaje i podršku za obnovu zgrada. A za provedbu energetske obnove zgrade, svake, ne samo ove kod kućanstava s nižim dohotkom, zakon uvodi i nacionalne programe energetske obnove, putem kojih će biti dostupni financijski poticaji za obnovu starih građevina. Ono na što "obični" građani trebaju obratiti pozornost jest upravo taj dio zakona jer će se suvlasnike starijih zgrada poticati na provođenje energetske obnove njihovih objekata, a u nekim slučajevima to će biti obvezno. To uključuje poboljšanje izolacije i zamjenu zastarjelih sustava grijanja i hlađenja. Suvlasnici zgrada bit će obvezni posjedovati već spomenuti energetski certifikat, onaj koji se inače izdaje prilikom prodaje, a to bi trebalo pomoći novim vlasnicima da bolje razumiju energetske potrebe objekta.
Građani koji, pak, planiraju rekonstrukciju ili obnovu svojih zgrada bit će obvezni pridržavati se novih zahtjeva za energetske karakteristike. To uključuje povećanje energetske učinkovitosti zgrade (npr. bolja toplinska izolacija, energetski učinkoviti sustavi grijanja i hlađenja, korištenje obnovljivih izvora energije), što može zahtijevati dodatne investicije. Za sam kraj ostavili smo, naravno, Zakon o gradnji koji je već privukao pozornost time što će ilegalnu gradnju svrstavati u kazneno djelo, a ne više u prekršaj kao što je to bilo dosad. Prema novim odredbama, međutim, postupak legalizacije bit će pojednostavljen jer investitori neće biti obvezni pokretati postupke za svaku građevinu, nego će moći koristiti glavne projekte koji su prethodno usklađeni s važećim propisima.
Tako će se ubrzati i postupak za objekte koji su nelegalni, ali udovoljavaju osnovnim građevinskim standardima. Zakon, uz to, pojednostavljuje procedure za manje složene zgrade kao što su obiteljske kuće. Uvođenjem idejnog projekta umjesto glavnog, smanjenje broja potrebnih dokumenata i manje složen nadzor trebali bi dovesti do lakše i brže gradnje manjih objekata. Osim toga, za obiteljske kuće i jednostavnije zgrade neće biti potrebno izraditi ni izvedbeni projekt, kao ni plan održavanja, čime se smanjuje birokracija. A iako su zadržani mnogi elementi postojeće zakonodavne prakse, zakon uvodi i novi pristup u izdavanju građevinskih dozvola. Za manje složene građevine, na primjer, bit će dovoljno priložiti idejni projekt, a nadzor će biti fokusiran samo na mehaničku otpornost i stabilnost.
Dio ovog zakona također se odnosi na energetsku učinkovitost. S obzirom na nove europske direktive, sve građevine morat će udovoljiti strožim standardima energetske učinkovitosti, uključujući ugradnju tehnologija koje smanjuju potrošnju energije, poput sustava za obnovljive izvore energije. A predviđaju se i strože sankcije za prekršaje u gradnji. Investitori koji ne osiguraju stručni nadzor, ne pridržavaju se uvjeta građevinskih dozvola ili ne osiguraju potrebne certifikate za građevinske proizvode, dobit će novčane kazne. One će im se ispisati i ne budu li ispunjeni uvjeti za sigurnost građevina, uključujući hitne mjere za uklanjanje opasnosti. Kakvi? Pa, primjerice, ako se gradi bez dozvole ili se ne poštuju građevinski standardi, novčane kazne za fizičke osobe mogu se kretati od 3000 do 6000 eura za osnovne prekršaje, dok za teže povrede zakona kazne mogu biti i puno veće. Za pravne osobe, kazne mogu doseći iznose od 5000 do 10.000 eura, ovisno o vrsti prekršaja. U slučaju ponovljenih prekršaja ili ozbiljnih kršenja zakonskih odredbi, zakon predviđa mjere poput zabrane obavljanja djelatnosti na razdoblje od nekoliko mjeseci do godine dana.
A prema novim propisima, ilegalna gradnja neće više biti samo prekršaj, nego može postati kazneno djelo. "I sada je bespravna gradnja kazneno djelo ako se provodi u zaštićenim područjima prirode, u zaštićenom obalnom pojasu ili na kulturnim dobrima, ali predložit ćemo da svaka bespravna gradnja postane kazneno djelo", u središnjem je Dnevniku HRT-a pojasnio ministar Bačić pa poručio da se "utakmica s bespravnim graditeljima ne smije izgubiti". Dodao je i da zakonske kazne za gradnju u zaštićenim područjima već sada iznose od šest mjeseci do pet godina zatvora, a kako će se ista praksa primjenjivati na onima koji si bez papira naprave klijet ili možda čitav kamp, čini se da ćemo vidjeti dogodine. Zakonom će se uvesti i BIM; Building Information Modeling, sustav za zajednički rad svih sudionika u gradnji (projektanata, investitora, izvođača), koji omogućava pametno projektiranje, građenje, upravljanje i održavanje objekata. Ovaj model, koji koristi 3D prikaz objekta, trebao bi omogućiti bolju koordinaciju i smanjenje grešaka, samo što će njegova primjena početi postupno i realizirat će se do 2031., odnosno 2035. godine.
Kad smo kod samog građenja, uz zahtjev za izdavanje uporabne dozvole, uvodi se obveza izrade plana održavanja zgrada. Ovo je važna promjena jer do sada nije postojao zakonodavni okvir koji bi obvezao vlasnike ili investitore na dugoročno održavanje zgrada, što može smanjiti rizik od propadanja ili sigurnosnih problema u budućnosti. A novi Zakon o gradnji jača i odgovornost upravnih tijela na lokalnoj razini, baš kao što se njime nastoji smanjiti i administracija te ubrzati izdavanje svih dozvola, za što će primarno služiti elektronički sustav eDozvola. U ovom novom dokumentu, koji bi svjetlo dana u punom smislu trebao ugledati do kraja godine, jasno je propisano i to da su građevine od državnog interesa poput zgrada namijenjenih obrazovanju, zdravstvu i drugih javnih objekata, pod posebnom regulacijom koja omogućava brži postupak za ključne projekte u javnom interesu.
Predviđaju se, također, i veće obveze za izvođače radova u pogledu sigurnosti građevina. Uz to, projektanti glavnih projekata bit će odgovorni za pružanje stručne pomoći tijekom gradnje kako bi se osigurala usklađenost sa svim propisanim normama do izdavanja uporabne dozvole. Koliko će još biti dodatnih pravilnika kojima će se detaljizirati sva tri navedena zakona, ne znamo, ali nadamo se da ih se neće čekati onoliko koliko se čekaju oni koji su trebali ljudima pobliže pojasniti Zakon o upravljanju i održavanju zgrada, koji je na snagu stupio s 1. siječnja ove godine. Taj zakon, podsjetimo, između ostalog predviđa sufinanciranje ugradnje dizala u zgrade, što je trebalo definirati pravilnikom još prije ljeta, a uskoro ćemo "zagaziti" u listopad.
Bačićevo ministarstvo bavi se još jednim važnim pitanjem u ovom trenutku, a to je Program priuštivog stanovanja, koji je također u postupku javnog savjetovanja. Baš kao i Zakon o gradnji, i Program je predmet žustre rasprave jer potencijalni najmodavci moraju dokazati da njihova nekretnina nije korištena više od dvije godine, i to putem računa HEP-a, kako bi je dali APN-u da je dalje iznajmljuje, a najmoprimci ne smiju biti osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost, odnosno imaju vlastite tvrtke ili obrte. "Navest ću svoj primjer, a sigurna sam da sličnih ima još. Moja je nekretnina u Karlovcu, nakon smrti mojih roditelja, prazna od svibnja prošle godine, dakle postavlja se pitanje hoću li se, prema ovom članku, moći javiti na poziv. U isto vrijeme, što znači 'računi Hrvatske elektroprivrede'? Sat se uopće ne smije okretati? Ako je tako, i to je suludo jer netko tko praznu nekretninu želi urediti i pripremiti za ugodno stanovanje, mora povremeno upotrijebiti struju i vodu. Nadalje, gdje se dobije dokaz da je stambena nekretnina konstrukcijski obnovljena ili da nije bila oštećena", komentirala je ovako Program priuštivog stanovanja jedna od onih koji su se uključili u raspravu.
Na ovaj dio s obrtnicima reagirala je i sama Hrvatska obrtnička komora. "Nije nam jasna očita diskriminacija fizičkih osoba/obrtnika po osnovi njihova radno-pravnog statusa, jer smatramo kako nema nikakve povezanosti s ciljevima i svrhom planiranog natječaja te, stoga, ni opravdanosti propisivanja takvog uvjeta. Također, nikakvi drugi uvjeti nisu propisani, nego je prepušteno lokalnoj samoupravi da ih ona odredi natječajem. Prije svega ističemo specifični pravni oblik obrta kao samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti od fizičkih osoba. S obzirom na gospodarsko stanje u RH, obrtnici su izuzetno brojni te predstavljaju izuzetno bitan faktor tržišta, ali oni su istodobno i najosjetljiviji gospodarski subjekti. Vrijedi spomenuti kako veliki broj fizičkih osoba obavlja obrt kao sporednu djelatnost, dakle djelatnost obrta predstavlja im sporedno primanje te bi ih se ovom odredbom neopravdano izostavilo, ali bi i negativno djelovalo na cjelokupno gospodarstvo s obzirom na to da bi se poticalo ljude da zatvaraju obrte ili da ih i ne otvaraju.
Nadalje, ovim prijedlogom propisano je da Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama javne pozive raspisuje prema procijenjenim potrebama jedinica lokalne samouprave, uključenjem obrtnika u potencijalne korisnike Programa mogao bi se riješiti i problem deficitarnih zanimanja u određenim regijama RH. S obzirom na sve navedeno, predlažemo omogućavanje obrtnicima javljanje na predmetne javne pozive", poručili su iz HOK-a. A s obzirom na to da rasprava o Programu priuštivog stanovanja završava s današnjim danom, jesu li uvažene primjedbe koje su stigle od građana, vidjet ćemo kad na stol stigne konačni prijedlog dokumenta.
Otvori KEKS Pay
Jedini cilj pooštravanja sankcija je povećanje broja nominalnih iznosa novčanica u korumpiranoj omotnici. Druge je nemoguće postići.