- Svjetski lideri sastaju se u Münchenu na konferenciji posvećenoj sigurnosti.
- Friedrich Merz najavljuje odlučnije europsko preuzimanje odgovornosti za obranu i nastavak potpore Ukrajini.
- Naglašava potrebu jačanja europske obrambene industrije, povećanja izdvajanja za vojsku te tješnje koordinacije među državama članicama EU kako bi Europa dugoročno mogla samostalnije odgovoriti na sigurnosne izazove.
- Mike Waltz poručuje da SAD ostaje predan obrani Europe, ali traži pravedniju podjelu tereta i temeljitu reformu UN-a
16:43 - Ukrajinski predsjednik Zelenski stigao je na Münchensku sigurnosnu konferenciju. Po dolasku je istaknuo da je među prioritetima pokretanje prvog zajedničkog ukrajinsko-njemačkog poduzeća za proizvodnju dronova, što bi trebalo dodatno ojačati obrambene kapacitete Ukrajine, ali i produbiti industrijsku suradnju s europskim partnerima. „Potrebno nam je više zajedničke proizvodnje, veća otpornost i bolja koordinacija unutar europske sigurnosne arhitekture“, poručio je Zelenski, naglasivši važnost dugoročne suradnje.
Zelenski bi se trebao sastati s nizom europskih čelnika, uključujući dansku premijerku Mette Frederiksen i finskog predsjednika Alexandera Stubba, ali i s iranskim oporbenim predstavnikom Rezom Pahlavijem. Američku delegaciju predvodi državni tajnik Marco Rubio, koji bi se trebao obratiti sudionicima konferencije 14. veljače. Iako je najavio da je susret sa Zelenskim izgledan, konačna potvrda još se čeka.
Predsjednik konferencije Wolfgang Ischinger naglasio je kako München ostaje ključna platforma za raspravu o globalnoj sigurnosti. Skup se često opisuje kao „transatlantski obiteljski sastanak“, no proteklih godina pokazao je i napetosti unutar zapadnog savezništva.
Zelensky arrived in Germany for the Munich Security Conference where he announced the first joint Ukrainian-German drone venture. Earlier Secretary of State Rubio said he expects to meet the Ukrainian president there. pic.twitter.com/U4ntwq08EK
— WarTranslated (@wartranslated) February 13, 2026
15:10 - Na istom panelu govorila je i visoka predstavnica Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku, Kaja Kallas, uz saudijskog ministra vanjskih poslova, kolumbijskog ministra obrane te američkog veleposlanika pri UN-u. Kallas se djelomično složila s ocjenom njemačkog kancelara Friedrich Merz da je dosadašnji svjetski poredak dosegnuo svoj kraj. Podsjetila je kako je taj sustav nastao s ciljem sprječavanja ratova, no aktualni sukobi upućuju na to da više ne ispunjava tu zadaću. Kao ključni problem izdvojila je manjak odgovornosti, države potpisuju Povelju UN-a, ali za kršenje njezinih načela ne snose stvarne posljedice, piše The Guardian.
Waltz je, međutim, odlučno odbacio tvrdnje iz izvješća Munich Security Conference da se svijet nalazi „pred uništenjem”. „Moram odbaciti premisu da je svijet na rubu ponora, mislim da je to bio i naziv ove rasprave. Svijet vraćamo s ruba na kojem je bio prije 18 mjeseci, između Ukrajine, Gaze, Irana, Hutija koji su zatvarali Sueski kanal, izbjegličke krize u Južnoj Americi i tako dalje”, rekao je.
Dodao je da bi eventualnu reformu multilateralnog sustava, koji se prema njegovim riječima nije ozbiljno mijenjao osam desetljeća, trebalo pozdraviti, pod uvjetom da se temelji na činjenicama i mjerljivim rezultatima. Raspravu je obilježio i simboličan trenutak kada je Waltz iz džepa izvukao plavu kapu s natpisom „Make UN great again” i uručio je moderatorici, glavnoj urednici časopisa The Economist, Zanny Minton Beddoes, koja ju je uz osmijeh odložila sa strane.
Kallas je potom poručila kako je „vrlo dobro da želite reformirati međunarodni poredak”, ali je upozorila da međunarodne organizacije moraju počivati na ravnopravnosti država. Istaknula je i da je Trumpov „Odbor za mir” pod okriljem UN-a ograničenog i vremenski definiranog mandata, usmjerenog ponajprije na Gazu.
Waltz je djelomice prihvatio kritike, ali je otvoreno izrazio nezadovoljstvo izostankom konkretnih pomaka. „Sjedinjene Države povijesno su uplatile više sredstava u sustav UN-a nego 180 država zajedno”, ustvrdio je, dodajući kako istodobno mora gledati mehaničare, liječnike, medicinske sestre i vatrogasce koji se bore da svojoj djeci osiguraju školovanje, dok „dužnosnici UN-a lete poslovnom klasom diljem svijeta”. „Nitko to nije radio”, rekao je o reformi međunarodnih institucija, „svi su o tome beskrajno govorili i slali oštro intonirana pisma.”
14:59 - Američki veleposlanik pri Ujedinjenim narodima, Mike Waltz, pozvao je na temeljitu preobrazbu svjetske organizacije, poručivši kako je sazrelo vrijeme da se UN stavi „na dijetu”, jer se, kako tvrdi, „svi slažu da je reforma nužna”.
„Snažno se zalažemo da se UN vrati svojim temeljima, onoj mirotvornoj i mirovnoj ulozi koja je bila srž njegova osnutka”, istaknuo je Waltz, dodavši da će predsjednik Donald Trump prema UN-u primijeniti pristup sličan onome prema NATO, potaknuti ga na učinkovitije djelovanje i „dovođenje vlastite kuće u red”. Waltz je naglasio i da pojačani američki angažman na zapadnoj hemisferi, koji opisuje kao vodstvo i za koji tvrdi da je demonstriran u Venezueli, nailazi na pozitivne reakcije niza država.
14:42 - Na kraju Merz se osvrnuo na Rusiju, kritizirajući Viktor Orbána zbog putovanja u Moskvu bez mandata, naglasivši da rat prestaje tek kada Rusija bude ekonomski i eventualno vojno iscrpljena. Govorio je i o proširenju EU, posebno Crne Gore, naglašavajući potrebu nove strategije i otvaranje puta prema Europskoj uniji unatoč blokadi Mađarske. „Nakon parlamentarnih izbora u travnju nadamo se otvoriti sljedeće poglavlje i približiti vas EU-u”, rekao je.
Na kraju je upozorio: „Mi Nijemci poznajemo svijet u kojem snaga određuje pravo – to bi bio mračni svijet. Naša zemlja prošla je tim putem u 20. stoljeću do gorkog kraja. Zato je ovog puta potreban drukčiji odgovor.” Njegov izravan i snažan govor izazvao je ovacije i postavio ton nadolazećih rasprava na MSC-u.
14:19 - Kritizirao je SAD, osvrnuvši se na agresivan govor JD Vancea prošle godine, no složio se da postoji jaz između Europe i SAD-a. Naglasio je: „kultura MAGA u SAD-u nije naša bitka u Europi” te da „sloboda govora prestaje kada riječi ugrožavaju ljudsko dostojanstvo i naš temeljni zakon”. „Ne vjerujemo u tarife i protekcionizam, već u slobodnu trgovinu. Pridržavamo se klimatskih sporazuma i WHO-a jer smo uvjereni da se globalni izazovi mogu riješiti samo zajedno”, poručio je.
Merz upozorava da ni SAD u eri velikih sila neće moći djelovati sam, naglašavajući: „Biti dio NATO-a nije samo konkurentska prednost Europe, već i SAD-a. Popravimo i obnovimo transatlantsko povjerenje zajedno. Mi, Europljani, činimo svoj dio.” Priznao je i pogreške Europe u pretjeranoj ovisnosti o SAD-u, napominjući da se ona „sama nametnula, ali je sada odbacujemo jačanjem europskog stupa NATO-a”.
14:02 - Merz je govorio o njemačkoj i europskoj podršci Ukrajini, istaknuvši promjene ustava radi povećanja obrambenog proračuna, domaće investicije u obranu i reforme vojne službe, uključujući prvi raspored njemačkih snaga u Litvi. Ponovio je obećanje da će Bundeswehr postati „najjača konvencionalna vojska u Europi”. Kancelar je spomenuo i gospodarski razvoj, konkurentnost i otpornost kroz nove tehnologije i umjetnu inteligenciju, uz apel da se „ograniči eksplozija europske birokracije i regulativa” jer „ne smijemo staviti sami sebe u okove koji nas lišavaju konkurentnosti”.
Posebno je otvorio raspravu o članku 42. Ugovora EU, koji govori o „međusobnoj pomoći” u slučaju oružanog napada na Europu. Naglasio je da EU treba jasno odrediti funkcioniranje tog članka – „ne da zamijeni NATO, već kao samostojni i snažan stup unutar saveza”. Najavio je i razgovore s Emmanuel Macronom o europskom nuklearnom odvraćanju unutar NATO-ovog nuklearnog dijeljenja.
Merz je govorio i o važnosti europskih saveza, posebno formata E3 s Francuskom i Velikom Britanijom, te šire s Italijom i Poljskom. „Dugoročno ćemo biti uspješni samo ako uključimo ostale Europljane. Za nas Nijemce, nema druge – ako je Europa rastrgana, i mi smo rastrgani. Njemačka je rastrgana”, rekao je.
13:53 - Kancelar je upozorio: „Nije samo prevelika državna moć ta koja uništava temelje slobode; premala državna moć vodi različitim putem, ali do istog rezultata”. Citirao je poljskog ministra vanjskih poslova Radek Sikorski koji je prije 15 godina rekao da se manje boji njemačke moći nego njemačke neaktivnosti. „I to je naša odgovornost”, naglasio je Merz, ističući ulogu Njemačke u novom svjetskom poretku.
Iako razumije zabrinutost dijela javnosti zbog trenutnih odnosa s SAD-om i „dijeli te zabrinutosti”, odbacio je ideju da se Washington može otpisati kao partner. „Ignoriraju se tvrde geopolitičke realnosti u Europi i podcjenjuje potencijal našeg partnerstva sa SAD-om, unatoč svim postojećim poteškoćama”, rekao je. No, Europa se, po njegovim riječima, mora fokusirati na izgradnju i provođenje vlastite agende kroz jedinstvenu EU. „Politika velikih sila u Europi nije opcija za Njemačku. Vodstvo u partnerstvu, da. Hegemonijalne fantazije, ne.”
13:40 - Kancelar je primijetio da SAD sada prepoznaje potrebu „nadoknade u određenim područjima” u odnosu na Kinu, koja „ne usporava taj trend, nego ga ubrzava”. Europljani, rekao je, moraju prihvatiti realnost i aktivno braniti svoje vrijednosti umjesto da problem ignoriraju. Merz je kritizirao dosadašnju njemačku vanjsku politiku, tvrdeći da je imala „normativni višak najboljih namjera u odnosu na svoje instrumente moći”. Objasnio je: „Kritizirala je kršenja međunarodnog poretka širom svijeta, često upozoravala, zahtijevala i prigovarala, ali nije dovoljno vodila računa o tome da često nije imala sredstva za rješavanje problema.”
„Jaz između ambicije i mogućnosti postao je preširok”, dodao je, napominjući da Europljani sada moraju raditi na njegovom smanjivanju. Primijetio je da ruski BDP iznosi oko 2 bilijuna eura, dok je BDP Europske unije gotovo deset puta veći, ali Europa i dalje nije deset puta jača od Rusije. „Naš vojni, politički, gospodarski i tehnološki potencijal ogroman je, ali ga već dugo nismo dovoljno koristili. Najvažnije je sada preokrenuti razmišljanje.”
13:35 - Njemački kancelar Friedrich Merz otvorio je svoj govor na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji (MSC) uobičajenim formalnostima, istaknuvši da MSC „uvijek predstavlja seizmograf političkih zbivanja” i oslanja se na njegova dugogodišnja iskustva u održavanju kontakata s američkim partnerima. No, ubrzo je prešao na teže teme, naglašavajući da svijet posljednjih godina svjedoči „rastućim tenzijama i sukobima u svijetu”, uključujući rusku agresiju na Ukrajinu.
Kancelar je priznao da je moto konferencije „pod prijetnjom uništenja” pomalo „sumoran”, ali je naglasio da „moramo govoriti još oštrije”, ističući kako „ovaj [svjetski] poredak više ne postoji”. „Europa je upravo vratila se s odmora iz povijesti”, dodao je. Merz je upozorio da ulazimo u eru „označenu politikom velikih sila”, u kojoj Rusija svojim „nasilnim revizionizmom” nameće agresiju nad Ukrajinom, dok Kina želi „voditi u oblikovanju svijeta”, koristeći ovisnost drugih i redefinirajući međunarodni poredak u svoju korist. Sjedinjene Države, prema njegovim riječima, „izazvane su u svom globalnom vodstvu, a možda ga i gube”.
„Politika velikih sila odraz je nemirnih i uznemirenih društava u vrijeme revolucionarnih promjena”, upozorio je Merz, dodajući da testira granice demokratskog sustava jer ljude gura prema „jednostavnim i snažnim odgovorima”. Posebno je naglasio važnost roba, tehnologije i lanaca opskrbe u oblikovanju novog svjetskog poretka, piše The Guardian.
Otvori KEKS Pay
Merz i ostali leftardi uništavaju Europu a sada kukate jer propada?!