Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Banke vas prvo navuku pa onda kažu da ste sami krivi

Pronašli smo stare reklame banaka za kredite u švicarcima – dokazuju navođenje i agresivno reklamiranje
08. kolovoza 2011. u 10:00 150 komentara 820 prikaza
švicarski franak reklame banaka (1)
Foto: VL
Pogledajte galeriju 1/6

Agonija švicarskog franka ovih je dana probudila i one koji nisu izravno oštećeni efektima koji nam u potpunosti razotkrivaju kakve mogu biti posljedice valutnog rizika. Ljudi bliski financijskoj industriji otkrivaju stavove i nude svoja razmišljanja o situaciji i mogućim rješenjima. U jednom od njih postavljena je vrlo zanimljiva analogija koja kaže: možda je švicarski franak kao cigareta.

Kao i kod pušenja, ljudi su sami krivi. Točno. Ipak, reklamiranje cigareta je zabranjeno, a uzimaju se i visoka davanja koja poslije omogućavaju pomoć onima koji dobiju rak. Zašto su se krediti u švicarcima smjeli reklamirati? – pita domišljati financijaš, ogorčen na neodgovorno oglašavanje.

Krivnja i odgovornost

HNB je, kaže, braneći kunu, preuzeo odgovornost za eurizaciju. Banke za kredite valutno vezane za švicarski franak – nisu.

I zaista, potaknuti njegovim razmišljanjem, iščeprkali smo stare oglase iz 2006. godine, kad je ponuda banaka vrištala odasvud, a HNB i neovisni analitičari upozoravali na rizičnost kredita u valuti koju naše monetarne vlasti ne mogu kontrolirati. Možda bismo trebali upozoriti da nastavak čitanja ne preporučujemo onima osjetljiva želuca, ali dobro se prisjetiti kako su tada banke plele mrežu za potencijalne klijente. I takvom spoznajom osviješteni gledati buduće oglase.

“Sami kontrolirajte svoju ratu uz RBA Flexi stambeni kredit”, uz napomenu “Mijenjamo život i poslovanje. Nabolje” – tako je oglašen stambeni kredit RBA uz kamatu od 3,95 posto u CHF.

– Otvorite paket tekućeg računa “Vaša sretna zvijezda” i ostvarite pravo na stambeni kredit s valutnom klauzulom u CHF i kamatom od 3,88 posto – poručuje Hypo banka, dok Splitska poziva na ugovaranje “kredita na sniženju”. Kažu: još bolji gotovinski hit-krediti s kamatom 6,88 posto u CHF, uz naznaku “kad hoćete bolje”. U Zabi reklamiraju nove pogodnosti “elastičnih kredita, rastezljivih po potrebi”, uz mogućnost podizanja uz valutnu klauzulu u CHF, a u PBZ-u stambene kredite u švicarcima uz “najpovoljniju kamatu od 5,12 posto”.

Povjerenje obvezuje

– Svenamjenski krediti Volksbanke; samo odaberite želite li kredit s valutnom klauzulom na CHF ili EUR, za namjenu ne pitamo – piše u oglasu Volksbanke, uz naznaku “povjerenje obvezuje”.

Koga je od ovih banaka povjerenje obvezalo da im se rate kredita ne rastegnu do razina koje izmiču kontroli i financijskim čarobnjacima? Mnogima su se u proteklih pet godina život i poslovanje promijenili. Nagore. Potonuli su kad je njihova sretna zvijezda uzletjela kao komet, samo prema gore.

Žrtvama promjenjive kamate, i onima u euru, i onima u švicarcima treba, kaže naš sugovornik, vratiti ono što im je uzeto. Na pitanje kome pomoći, kaže da ne misli na onoga tko je kupio vilu na Šalati. Predlaže da to budu dužnici koji su kupili prvi stan, sukladno svojim potrebama, o čemu postoje podaci u Poreznoj upravi.

– Može li retroaktivno? AZTN kod Adrisa kaže da može? – podsjeća.

Bankama je u idealnom rješenju namijenio porez na aktivu u švicarskim francima. Ne vjeruje im kad kažu da nisu zaradile na franku. Točno je, slaže se, da nisu na tečaju, radi devizne usklađenosti, ali jesu na povećanoj prodaji, odnosno odobravanju kredita.

– Kuknjava banaka: mi smo rubno profitabilni? Točno, 8% povrata na kapital nije mnogo, ali beskrajne su interne neefikasnosti. Pored banaka, još si samo Kerum dopušta zapošljavanje rodbine i prijatelja – zaključuje.

I dužnicima u eurima rasle su rate, no n

I dužnicima u eurima rasle su rate, no ne događa im se rast glavnice

Očaj koji se razvija oko švicarskog franka prilično je zamaglio činjenicu da nisu samo dužnici u švicarcima nastradali, iako su u traženju rješenja privilegirani. I ostalima su banke znatno povećavale kamate, varirao je i tečaj, no ipak im se nije dogodilo da nakon pet ili šest godina imaju veću glavnicu nego u trenutku podizanja kredita.

Po tome su korisnici kredita u francima ipak posebni.
– Banke kažu da nisu u jednakoj poziciji oni s kreditima u švicarcima i u eurima. Pa nisu ni koji ne puše i oni koji puše, nepušači plaćaju liječenje pušačima. Pa? – kaže financijaš koji smatra da se i jednima i drugima treba nadoknaditi gubitak koji im donosi promjenjiva kamata.

Svi su dužnici načelno u jednako lošoj poziciji kad su posrijedi dugoročni krediti; za takve nijedna banka na našem tržištu još nikad nije lansirala kunski kredit, a ni kratkoročnih kredita u kunama nema previše.

Naša je službena valuta kuna. Nije li zaduživanje u bilo kojoj drugoj valuti ucjena na koju mora pristati svaki klijent banke koji se mora zadužiti jer nije naslijedio ili brzo zaradio?

Nijedna banka u oglasu nije upozorila na

Nijedna banka u oglasu nije upozorila na rizike

RBA - Premda nisu među prvima uveli kredite vezane uz franak, agresivno su ih reklamirali. u “Flexi” modelu prodaju tezu o mogućnosti kontrole visine rate

PBZ - Dugo su odolijevali tržištu, priznajući da ih je pritisak konkurencije natjerao na plasiranje kredita u francima. Nisu išli s preniskom kamatom

Splitska banka - Gotovinski kredit reklamirali su usporedbom s visokom  kamatom na dopušteno prekoračenje i brzom realizacijom za 48 sati

Volksbanka - Klijentima poručuju: samo izaberite želite li kredit s valutnom klauzulom u CHF ili EUR, za namjenu ne pitamo

Zagrebačka banka - Kao i PBZ, otvoreno kažu da nisu skloni CHF. No, to ih nije spriječilo da ih uvedu

Hypo - Glasno su promicali CHF-a uz slogan “adresa - najniža kamata”

ski
Veliki vodič kroz Nassfeld
Isprobajte lokalne specijalitete, zaplešite uz legendarnu Nenu i skijajte na 110 km besprijekornih staza
Grawe
PRIHVATI IZAZOV
Izazov za sve trkače koji žele pomoći drugima
  • rondomilk:

    treba biti realan i iskren, ljudi su se polakomili za kreditima dugo ih nije bilo, postali smo preko noći potrošačko društvo. sve se svelo na ono kako ćemo lako ćemo sad je vrijeme za naplatu toga razmišljanja.

  • zmaj5:

    Boli banke za nas,tako nisu naše

  • patuljčica..:

    beppi258 Nebitno je kakav je bio socijalizam niti kakav je mogao i trebao biti. Nema ga više, prema tome korisnije je sagledati kakav je kapitalizam.