Tisuće dužnika koji su čekali stav Vrhovnog suda o pravu na potraživanje preplaćenih sredstava za ništetne kamate i valutnu klauzulu kod konvertiranih CHF kredita ovih su dana na rubu živčanog sloma zbog iščekivanja dokumentacije o kreditu koju su zatražili od banaka. Banke koriste činjenicu da ih zakon na to ne obvezuje, iako ih je HNB pozvao da klijentima isporuče tražene „papire“ jer će to ionako morati učiniti na zahtjev suda. Preostalo je oko dva tjedna do roka kada nastupa zastara za potraživanja po preplaćenim kamatama, a on ističe 13. lipnja.
U potrazi za vještakom
Pravorijek vezan uz konverziju Vrhovni je sud donio 2. travnja, a klijentica Addiko banke koja je već sljedeći dan zatražila dokumentaciju dobila ju je tek 21. svibnja, nakon što je višekratno „hodočastila“ u poslovnicu, slala mailove, a za pomoć se obratila i našoj redakciji. Mnogi koji nam ovih dana pišu, zovu nas i šalju očajničke poruke - još čekaju. Da im dokumentacija stigne i danas, pitanje je hoće li uspjeti pripremiti tužbu jer čeka ih još traženje vještaka koji će im izračunati točan iznos preplaćenog da bi im odvjetnik, ako su ga imali sreću ugrabiti u navali zahtjeva, mogao izraditi tužbeni zahtjev. Nije sve crno jer, načelno, i bez toga mogu predati tzv. stupnjevitu tužbu u kojoj nije naveden iznos potraživanja, ali sudu moraju dokazati da im banka nije pravodobno dala traženu dokumentaciju. U tom se slučaju tek naknadno utvrđuje iznos potraživanja.
– Stupnjevitom je tužbom utvrđeno pravo svakom tužitelju za podizanje tužbe bez izračuna tzv. kondemnatornog zahtjeva za isplatu, uslijed činjenice da nije mogao nabaviti dokumentaciju, ponajprije jer mu je banka nije htjela dostaviti ili nije dostavila do podnošenja tužbe za koju nastupa zastara – precizirala je odvjetnica Patricija Đurić, pozivajući se na čl. 186. b, stavak 3. Zakona o parničnom postupku, inače pravnica koja je dobila nedavnu presudu na Vrhovnom sudu. Procjene o tome koliko će dužnika ustati tužbom protiv banaka vrlo su aproksimativne jer mnogi to mogu učiniti i nakon 12. lipnja za ništetnost valutne klauzule jer za nju još ne nastupa zastara.
Nastoje smanjiti broj sporova
Goran Aleksić, saborski zastupnik Snage i aktivist Udruge Franak kaže da se interes za tužbe jako povećao od objave rješenja Vrhovnog suda, ali i da najviše zanimanja pokazuju dužnici s konvertiranim kreditima, za razliku od otplaćenih koji su već mogli dobiti tužbe da su za preplaćene kamate tužili za razdoblje od lipnja 2014.
– Očekujem da u ovome prvom krugu neće biti predano na sudove više od 20.000 tužbi, ali vjerujem da će do 2023. barem 50 posto svih oštećenih dužnika tražiti razliku tečaja, ako revizije banaka budu odbačene – precizira Aleksić. Prema njegovoj procjeni, budući da je ukupno oko 125.000 oštećenih dužnika, broj tužbi mogao bi premašiti 60.000. Banke, kaže, odugovlače s dokumentacijom iz vrlo prozaičnog razloga: svjesne su da će izgubiti sudske sporove pa im onda nastoje smanjiti broj. Banke opovrgavaju manipuliranje dokumentacijom, a neke je uistinu i izdaju brzo. Najviše je pritužbi na Addiko i Sberbank. Iz Erste banke nastoje je dostaviti u roku od 15 dana, a da se trude ostati u primjerenim rokovima poručuju i iz PBZ-a, RBA i OTP-a u kojem kažu da to čine u skladu s kapacitetima te da su dosad riješili oko 50 posto zahtjeva pa su angažirali dodatne snage kako bi riješili ostatak. U Addiku se pozivaju na to da su ispoštovali zakonske obveze uručivanjem dokumentacije pri ugovaranju i tijekom otplate kredita.
Ovakovo ponasanje banaka su omogicile sve dosadasnje vlade,ali ne besplatno.