Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 56
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
BITI STRANI RADNIK U HRVATSKOJ

Apel osmero intelektualaca: Hrvatska se više ne može gospodarski razvijati bez imigranata

Rijeka: Građevinski radnici na gradilištu Interspara
Foto: Goran Kovacic/Pixsell/Ilustracija
1/5
02.03.2024.
u 08:37

Večernji list pokreće seriju tekstova “Biti strani radnik u Hrvatskoj”, u kojima će pisati o promjenama s kojima se kao društvo suočavamo, ali i upozoravati na sve nepravilnosti i nelogičnosti u tom procesu. U konačnici, u tekstovima će pozitivnim primjerima isticati važnosti kulturološke raznolikosti i uspješne integracije

Hrvatska je došla do točke u kojoj se suočava s temeljnim društvenim promjenama. Prvi put u povijesti postali smo imigracijsko-emigracijska zemlja. Naši ljudi odlaze, novi ljudi dolaze. Velik je to izazov bio i za znatno veće zemlje zbog činjenice da se iz temelja mijenja paradigma rada, ali i društveno uređenje. Kako će se s time nositi Hrvatska, pitanje je koje se više ne može ignorirati. Potreban je strogo postavljen zakonodavni okvir, jasna (i)migracijska politika i model integracije. Stoga Večernji list pokreće seriju tekstova “Biti strani radnik u Hrvatskoj”, u kojima će pisati o promjenama s kojima se kao društvo suočavamo, ali i upozoravati na sve nepravilnosti i nelogičnosti u tom procesu. U konačnici, u tekstovima će pozitivnim primjerima isticati važnosti kulturološke raznolikosti i uspješne integracije.

 

"U Hrvatskoj se mora osmisliti skup programa i koordiniranih politika koje u desetogodišnjem razdoblju odgovaraju našim stvarnim demografskim potrebama i mogu pretvoriti Hrvatsku u 'otporno i uključivo useljeničko društvo'. Prvi korak prema novoj viziji razvoja Hrvatske jest otvaranje nacionalne i državotvorne rasprave o ovim temama, napose o novim razvojnim ciljevima, demografskim, obiteljskim i i/migracijskim politikama, koje bi nakon usvajanja u Saboru bile obvezne za sve političke stranke u idućih deset godina.

Usporedno s time treba učiniti sve da se iseljavanje smanji, da se povećava broj rođenih različitim mjerama obiteljske politike i potiče razvoj već desetljećima naglašeno depopulacijskih područja", navode u javnom apelu sociolozi dr. sc. Drago Čengić i dr. sc. Siniša Zrinščak sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, politolog dr. sc. Anđelko Milardović, dr. sc. Saša Poljanec Borić s Instituta Ivo Pilar, dr. sc. Ana Maria Boromisa s Instituta za razvoj i međunarodne odnose, sociolozi dr. sc Ivan Balabanić i dr. sc. Ivan Perkov s Fakulteta hrvatskih studija te dr. sc. Krešimir Žažar sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta.

Nužan konsenzus

"Otporno i uključivo useljeničko društvo", navode, temelji se na načelima pravednosti i uključivosti za sve (kada je riječ o jednakosti pred zakonom, pravu na jednake plaće za jednaki rad, pravu na socijalnu skrb, pravu na zdravstvenu zaštitu, pravu na obrazovanje itd.) – imali oni domicilno ili imigrantsko podrijetlo. Samo takav koncept Hrvatske, drže, može zaustaviti sadašnju depopulaciju zemlje i gubitak sposobnosti za razvoj u srednjoročnoj perspektivi... Potpisnici apela traže od svih javnih, civilnih i političkih institucija da se što prije ostvari društveno suglasje i otvori rasprava o ovim važnim temama, presudnim za naš nacionalni opstanak.

VIDEO: Strani radnici oduševljeno skandirali: 'HDZ, HDZ!', a onda dobili i poklone

Napominju da Hrvatska uopće nema primjerenu demografsku i i/migracijsku politiku, a obiteljska politika postoji kao sklop postojećih mjera, velikim dijelom naslijeđenih, bez njihove koordinacije te sustavne vizije problema i mogućih rješenja. Citiraju i demografa Anđelka Akrapa kako demografski oporavak zahtijeva žurnu državnu intervenciju barem na ova tri ključna područja: svesti iseljavanje na relativno malu veličinu, povećati broj rođenih različitim mjerama obiteljske politike i potaknuti razvoj već desetljećima naglašeno depopulacijskih područja koja su već dugo "na izdisaju". Ne samo da je upitan, navode, gospodarski razvoj (koji se samo dijelom može "riješiti" novim useljavanjem), nego su do ruba održivosti dovedeni: obrazovni, zdravstveni, mirovinski i sustavi socijalne zaštite. Ističu da se premalo govori o tome zašto su stope nataliteta niske, zašto je Hrvatska izrazito emigracijska zemlja te koje izazove donose novi imigracijski procesi.

"Ni nova Strategija demografske revitalizacije ne govori o razlozima zbog kojih posljednjih desetak godina ljudi u najproduktivnijoj životnoj dobi (što uključuje i strance s privremenim boravkom) napuštaju našu zemlju. U svakom slučaju, nije bilo i nema nacionalnog društvenog i političkog suglasja u pogledu demografske, i/migracijske i obiteljske politike premda je on itekako potreban", napominju potpisnici apela. Ističu da podaci s tržišta rada upozoravaju nas da se Hrvatska više ne može gospodarski razvijati bez i/migranata iz udaljenih zemalja.

VIDEO: Strani radnici iz Nepala opisuju život u Hrvatskoj

"Žalosna je činjenica da naša država još nije stvorila nikakvu jasnu migracijsku politiku i da dio poslodavaca (ali i širu javnost) ne zanima pitanje u kojim uvjetima žive strani radnici te kako njihovi uvjeti rada i stanovanja utječu na njihovu društvenu getoizaciju i mogućnost dugoročnog zadržavanja u zemlji. Uzmemo li u obzir ekonomske potrebe za radnom snagom i potrebe demografske obnove zemlje, nova migracijska politika bi trebala odgovoriti i na pitanje koju je skupinu imigranata ekonomski, socijalno i kulturološki najlakše integrirati u naše društvo. Jesu li to mogući Hrvati povratnici iz europskih zemalja, Hrvati povratnici iz prekomorskih zemalja, europski građani iz kultura sličnih našoj, građani iz neeuropskih zemalja? Za svaki tip useljenika valjalo bi osmisliti posebne mjere prihvata i integracije u hrvatsko društvo: od mjere jezično-kulturološkog razumijevanja do zasebnih obiteljskih i stambenih mjera", ističu.

Navode da pitanje uvoza stranih radnika nije samo pitanje Hrvatske udruge poslodavaca, nego pitanje cijele zemlje. Sada se, dodaju, dio poslodavaca žali da su im strani radni radnici (zbog troškova smještaja, prehrane...) objektivno skuplji od domaćih, a dio ekonomista smatra da su troškovi integracije stranih radnika zapravo prebačeni na državu i da su plaće stranaca i dalje vrlo niske. Postavlja se i pitanje u kojoj su mjeri ti isti poslodavci dio domaćih radnika otjerali u inozemstvo ne povećavajući im na vrijeme plaće!

VEZANI ČLANCI:

Mjere za mlade obitelji

Napominju da je Hrvatskoj potrebna i zasebna obiteljska politika, koordinirana s demografskom i migracijskom politikom. Obiteljska politika postoji u nizu mjera pomoći obiteljima, no postavlja se pitanje njihove učinkovitosti i kontinuirane evaluacije. Drže da u sklopu nove obiteljske politike poreznim i drugim mjerama treba stimulirati raniji ulazak u roditeljstvo, rađanje djece (u porodiljnom razdoblju buduće majke trebale bi primati punu plaću, a poreznim mjerama olakšati egzistenciju brojnijim obiteljima), nastavak obrazovanja za majke nakon porođaja po povlaštenim uvjetima i dolazak do prvoga stana po povoljnim uvjetima za mlade obitelji. Potpisnici traže od Vlade RH, Sabora i svih stranaka da se u suradnji s predstavnicima znanosti i poslodavaca što prije otvori rasprava o ovim temama, presudnim za nacionalni opstanak. Pozivaju kolege i sugrađane da potpisom podupru njihov apel kako bi se ubrzalo postizanje društvenog suglasja.

VEZANI ČLANCI: 

 

Komentara 47

Avatar Hrvatska Banovina
Hrvatska Banovina
08:44 02.03.2024.

Ovo je izdaja. Ovo je pretvaranje Hrvatske u nehrvatsku zemlju. Nisu Hrvati 1400 godina ovdje krvarili i tek pred 30 godina izborili državu da je predamo ravnopravno Nepalcima, Filipincima i Pakistancima. To je nedopustivo.

Avatar Noldor
Noldor
08:50 02.03.2024.

Ljevičarski ekstremizam. Danas ako kažeš da je Hrvatska zemlja hrvatskog naroda si kakti rasist. Hrvatska pripada Hrvatima, Nepal Nepalcima i Pakistan Pakistancima. Ja ne želim da Nepalci postanu manjina u Nepalu, a Kinezi većina. Isto tako ne želim da Nepalci postanu većina u Hrvatskoj. Jednako i ravnopravno za sve.

Avatar Purgeri
Purgeri
08:47 02.03.2024.

Katastrofa. Tko su ti ljudi? Ovo je ništa drugo do invazija i kolonizacija.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije