Hrvatska je ušla u Europsku uniju da tu ostane i da zajedno s drugim partnerima dalje gradi i razvija europski projekt. Hrvatska je toliko težila povratku u okrilje Europe i danas želi biti dio njezinog najužeg kruga – poručio je premijer Andrej Plenković u raspravi o budućnosti EU, u kojoj je sudjelovao danas u Strasbourgu s predsjednikom Europske komisije Jean-Claudeom Junckerom i zastupnicima u Europskom parlamentu.
Junckerova podrška
Dvorana je bila poluprazna, ali Plenković je ostavljao dojam da je ovo jedan od vrhunaca njegove dosadašnje karijere.
Nekad je sjedio u ovim zastupničkim foteljama, bio prvi hrvatski europarlamentarac koji je u ovoj plenarnoj dvorani govorio na hrvatskom, ali trebao je otići iz Europskog parlamenta da bi se uspio popeti na podij. Da bi uspio doći za glavnu govornicu, koja nije rezervirana za obične zastupnike, nego za državnike i druge najviše goste. Plenković je danas bio prvi hrvatski premijer za tom govornicom. Rasprava je bila o budućnosti EU, ali Plenković ju je na trenutke činio i raspravom o sebi (“posvetio sam 25 godina da bih europske vrijednosti ugradio u modernu Hrvatsku”) i raspravom o Hrvatskoj. I drugi govornici laskali su i njemu (Jean-Claude Juncker: “Dragi Andrej, nedostaješ nam u ovom domu, ali i na novoj dužnosti već imaš reputaciju poznatu diljem Europe” ili Nicola Caputo: “Vi ste doista pravi Europljanin”) i Hrvatskoj (“Hrvatska je primjer uspješnosti”, ponovilo je nekoliko stranih europarlamentaraca).
Plenković je u govoru prošao sve velike teme koje danas stoje pred EU, ali na početku je podsjetio i na hrvatski put u neovisnost. Rekao je da su Hrvati težili povratku u okrilje demokratske Europe, ali da su bili prisiljeni braniti svoju slobodu od vojne agresije. Spomenuo je i razaranje Vukovara i Dubrovnika, i naveo da je Hrvatska pretrpjela ogromne štete.
– Moji sugrađani, koji su, nažalost, proživjeli rat, danas tim više cijene mir – poručio je Plenković.
Nabrajao je u svome govoru i sve što Hrvatska želi u daljnjem procesu integracije, od ulaska u Schengen do uvođenja eura. Apelirao na to da se posebna pozornost u daljnjem proširenju EU pridaje Bosni i Hercegovini, kojoj je nužno “pravično izborno zakonodavstvo”. I nabrojio nekoliko infrastrukturnih projekata koji su važni i za Hrvatsku i za Europu, poput LNG terminala na Krku i Pelješkog mosta.
Predsjednik Komisije Juncker nadovezao se na Pelješki most, potvrdivši da EK stoji iza odluke o sufinanciranju njegove izgradnje, što je Plenkoviću bilo politički važno da se čuje nakon pisama koja su Junckeru pisali bošnjački političari iz BiH tražeći zaustavljanje gradnje mosta.
– Da sam najavio financiranje mosta preko Seine, prolomio bi se pljesak, no ovaj projekt u Hrvatskoj jednako je važan kao projekti u zapadnoj Europi. Ne smijemo zanemariti razvoj novih članica – rekao je Juncker.
“Dedramatizirao” Slovence
Manfred Weber, lider europskih pučana u EP-u, govorio je više o identitetu i nacijama u današnjoj Europi, pa spomenuo da je Hrvatska primjer koji pokazuje da nikakve velike sile – “ni Venecijanci, ni Osmanlije, ni sporazumi na Bečkom kongresu ni razne druge sile” – nisu mogle jamčiti ostvarenje hrvatskih nacionalnih interesa kao što to može EU: – Samo demokratska Europa – dodao je Weber.
– Hrvatska je najbolji primjer da moramo promišljati Europu zajedno i u to promišljanje uklopiti nacionalni identitet – dodao je, spomenuvši i da se “Europa mora držati svog kršćanskog nasljeđa ili je neće biti”. Niz slovenskih europarlamentaraca javljalo se za riječ pokušavajući nokautirati hrvatskog premijera pitanjem o hrvatskom nepoštivanju arbitražne presude u sporu oko granice sa Slovenijom. Ali Plenković se, u svom poznatom stilu, trudio to “dedramatizirati”.
– Bilo mi je čudno kad je slovenska vlada govorila da će pomoći ljudima koji su ostali s “nesrečne strane meje”. Draže mi je čuti ono “sončna strana Alp” – rekao je u jednom trenu. U drugom, puno ozbiljnije: – Potreban je kompromis s kojim su obje strane sretne. Ja sam spreman na to. Imam hrabrosti za to. Jedina stvar koju ne mogu učiniti je zatvoriti oči i reći da je sve bilo OK – rekao je nakon što je objasnio da je slovenska strana bila ta koja je kršila pravila arbitraže i međunarodno pravo.
Pogledajte i što će se promijeniti uvođenjem eura i hoće li sve poskupjeti:
Govor i nastup općenito nije bio loš. Vidi se da se tamo osjeća puno bolje nego u saboru, bar tamo vlada pozitivno ozračje, nema raznih hejtera, neargumentiranih optužbi, vikanja i sl... No isto tako, govor je balansirao između EU tema i samohvale, između Hrvatskih internih stvari i bilateralnih pitanja sa susjedima, sve to relativno dobro uklopljeno. Lijepo je opet uveo Sloveniju u priču, Srbiju i BiH je pokudio i podržao, sve kako to inače radi većina Europskih političara.... Govorio je puno, malo toga rekao konkretno... A što se tiče Slovenije i kompromisa, čak i da Slovenija popusti, kompromis između arbitraže i nečega je opet na štetu Hrvatske. Tu smo ga gadno popušili, to se vuče još od Račana kada su Slovenci nanjušili krv i ne popuštaju...