"Rusija je jučer poslala roj dronova u Poljsku. Kriza NATO saveza, koju su s obje strane Atlantika dosad poricali ili pokušavali odgoditi, sada je stigla. Došao je trenutak u kojem svijet otkriva je li Sjedinjene Države i dalje predane obrani svojih saveznika", piše Robert Kagan u opsežnoj analizi za američki časopis The Atlantic. Incident se događa u najosjetljivijem mogućem trenutku, za vrijeme drugog mandata Donalda Trumpa, čiji je stav o američkim sigurnosnim obvezama prema Europi u najboljem slučaju dvosmislen. Dok su se europski saveznici nadali da mogu kupiti vrijeme ulagivanjem Trumpu, Vladimir Putin je, tvrdi Kagan, imao svaki razlog da prisili krizu i testira hoće li se američki sigurnosni kišobran doista otvoriti.
Drama se odvijala u srijedu ujutro, 10. rujna, kada je potvrđeno da je 19 ruskih dronova prešlo granicu i ušlo u zračni prostor NATO-a. Četiri su oborena uz pomoć savezničkih snaga, a nizozemski lovci F-35 hitno su poletjeli. Zračni prostor iznad Varšave i Rzeszowa bio je zatvoren, a građani su pozvani da potraže sklonište. Na poljskom teritoriju pronađeno je najmanje 14 dronova, od kojih se jedan srušio na krov obiteljske kuće. Poljski premijer Donald Tusk situaciju je opisao najdramatičnijim riječima: "Ovo nas dovodi najbliže otvorenom sukobu od Drugog svjetskog rata".
Unatoč ozbiljnosti incidenta, Poljska zasad nije aktivirala Članak 5 Washingtonskog ugovora, koji napad na jednu članicu smatra napadom na sve. Umjesto toga, Varšava je pozvala na konzultacije prema Članku 4, što je tek osmi put u povijesti saveza. Kremlj incident naziva "neutemeljenim", tvrdeći da poljski ciljevi "nisu bili predviđeni za uništenje", dok Bjelorusija tvrdi da su dronovi "zalutali". Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, s druge strane, uvjeren je da je Poljska bila namjerno ciljana. Ova proturječja stvaraju zonu neizvjesnosti koju će, prema analitičarima, Putin pokušati iskoristiti.
Kagan tvrdi da ovaj napad nije slučajan, već predstavlja eskalaciju Putinovog "rata iz sjene" protiv članica NATO-a. Ta kampanja, koju opisuje i Centar za analizu europske politike, dosad je uključivala sabotaže ključne infrastrukture, podmetanje požara i pokušaje atentata na europske dužnosnike. Otvorenim napadom na Poljsku, Putin je "rat iz sjene" iznio na vidjelo, prisiljavajući Trumpovu administraciju da reagira. Nedostatak odgovora na prethodne provokacije, poput otkazivanja programa obuke za baltičke saveznike, samo je ohrabrio Putina da podigne uloge.
Putinova hrabrost, smatra Kagan, proizlazi iz dugogodišnjeg američkog "samoobuzdavanja". Još od početka invazije 2022., Bidenova administracija, iako je precizno predvidjela napad, pažljivo je izbjegavala bilo kakav vojni potez koji bi Rusija mogla protumačiti kao provokaciju. Čak i kada je ruska vojska bila zaglavljena u blatu i najranjivija, SAD nije iskoristio priliku za odlučniji pritisak. Putin je, prošavši kroz najveći trenutak opasnosti za Rusiju od Staljingrada, procijenio puni opseg američke suzdržanosti i sada logično širi pritisak na susjede Ukrajine, testirajući granice američke politike koja istovremeno želi pomoći Kijevu i izbjeći sukob s Moskvom.
Mnogi stručnjaci, poput onih koje citira časopis Forbes, pozivaju na odlučan odgovor. Prvi korak, tvrde, mora biti uspostava eksplicitne crvene linije: svaki dron, projektil ili zrakoplov koji neovlašteno uđe u zračni prostor NATO-a smatrat će se neprijateljskim i odmah će biti oboren. Nadalje, potrebno je hitno ojačati prisutnost saveza na istoku, što uključuje neprekidne borbene zračne patrole iznad Poljske i Baltika te raspoređivanje dodatnih sustava protuzračne obrane. Ključan je i treći element: ubrzanje isporuke modernog naoružanja Ukrajini, uključujući avione F-16 i dalekometne projektile, uz ukidanje svih restrikcija na njihovu upotrebu protiv ciljeva u Rusiji. Najbolja obrana NATO-a je pomoći Ukrajini da obrani svoje nebo.
Ovo je trenutak koji će definirati budućnost NATO-a. Povijest uči da se neobuzdana agresija samo hrani neodlučnošću. Putin, tvrde analitičari, poštuje isključivo silu i svaki znak oklijevanja tumači kao slabost. Odgovor saveza stoga mora biti trenutačan, odlučan i nedvosmislen. Ne radi se o uvlačenju NATO-a u rat, već o njegovu sprječavanju. Vjerodostojnost cijelog saveza je na kocki, a s njom i sigurnost Europe. Poruka Moskvi mora biti kristalno jasna: teritorij NATO-a je svet i svaka daljnja provokacija imat će teške posljedice.
Otvori KEKS Pay
