Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 152
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
PIŠE TONČI TADIĆ

Ako je doista bilo napada, zašto Kremlj šuti: Tko zapravo profitira u priči o atentatu na Putina?

Russian President Putin chairs a meeting in Moscow
Foto: MIKHAIL METZEL/REUTERS
1/3
30.12.2025.
u 16:16

Trumpovo zgražanje nad navodnim pokušajem atentata na Putina više govori o Trumpovom strahu za propast “deala” kojeg Trumpov poslovni partner Steve Witkoff i Trumpov zet Jared Kushner sklapaju s Putinom

Vidim da se dosta ljudi uznemirilo viješću kako je navodno Ukrajina dronovima i/ili raketama gađala Putinovu rezidenciju u Valdaju u Rusiji. Želim s vama podijeliti par misli u vezi te navodne vijesti: Kao prvo, primijetite da gađati praznu rezidenciju nije isto što i gađati Putina u nekoj rezidenciji. Naime, Putin “u svoj svojoj skromnosti” ima svega 20 službenih rezidencija, iako službeno priznaje da je svega par tih rezidencija njegovo osobno vlasništvo, dok su ostale valjda “vlasništvo naroda Ruske Federacije”.  Drugo, da je doista bilo nekih razaranja ili barem rušenja ukrajinskih dronova ili raketa to bi Russia Today sa zadovoljstvom prikazala. Štoviše, održala bi se namjenska tiskovna konferencija u Kremlju gdje bi Lavrov ili Peskov slomljenim glasom prikazivali te užase rata, i to dok Putin navodno pokušava postići mir. Moguće bi se održala i namjenska sjednica Vijeća Sigurnosti UN. 

Treće, ono što je u ovoj priči navodno jako bezobzirno i nerazumno jest pokušaj likvidacije Putina tijekom pregovora, dok “nudi mir Ukrajini”. No zamislimo posve suprotni scenarij: da Rusija pokušava likvidirati lidera sebi protivničke strane “dok taj pokušava postići mir”. Odjednom se to svima čini posve normalno i logično, samo po sebi razumljivo, zar ne? 

Uostalom, koliko bi Zelenski dugo poživio nakon što bi se pojavio u Kremlju ili drugdje u Rusiji na pregovorima? Ne vjerujete da bi to Rusi učinili, da bi likvidirali Zelenskog nekim posebnim čajem s bojnim otrovom ili čajem s radioaktivnim polonijem Po210? 
Sjetite se kako je prošao čečenski vođa Džohar Dudajev, prvi predsjednik neovisne Čečenije. Koji nije bio islamist, nego general Crvene Armije, demokratski izbran. Likvidiran je ruskom raketom ispaljenom iz aviona, navođenom na signal njegovog satelitskog telefona. I to dok je pokušavao postići mir između neovisne Čečenije i Rusije. U ruskoj tradiciji je dakle posve prirodna likvidacija vođe protivničke strane, dok je posve neprirodno pokušati atentat na ruskog vođu. 

Četvrto, neznam jeste li primijetili, no Ukrajina je u ratu s Rusijom, pa je blesavo govoriti kako je strašno likvidirati vođu jedne od zaraćenih strana. Samo u prvom tjednu rata u veljači 2022. Zelenski je preživio tri ruska pokušaja atentata. Do kraja 2025. bilo je više od 12 ruskih pokušaja atentata za Zelenskog. Usporedbe radi, nije poznato da je ikada ijedna zaraćena strana u Drugom svjetskom ratu pazila kako nebi avio-bombama ili na drugi način ubila vođu protivničke strane. Niti je Churchill pazio na Hitlera, niti je Hitler pazio na Churchilla. Sam Churchill je preživio barem deset njemačkih pokušaja atentata, uključujući njemački plan da likvidiraju Staljina, Roosevelta i Churchilla zajedno u Teheranu 1943. O odnosu, bolje rečeno osobnoj mržnji Staljina i Hitlera, nakon vjerolomne njemačke invazije na SSSR, suvišno je i govoriti. Još je teže razmišljati je li Roosevelt pazio da pri američkim zračnim napadima ne strada japanski premijer Hideki Tojo u Tokiju. 

Podsjećam da je britanska tajna služba SOE isplanirala atentat na Hitlera ali nikda nije provden u djelo. Zašto? Britanska vlada je bila protiv atentata iz dva razloga: jer su bili zabrinuti da bi ubojstvo Hitlera pretvorilo u mučenika, te jer su vjerovali da je Hitler loš strateg, pa ga je bolje ne ometati dok svojim glupim potezima uništava Njemačku. Vjerujem da su to motivi protiv bilo kojeg ukrajinskog atentata na Putina. Da citiram Napoleona: “Nesmije se ometati protivnika dok radi glupe poteze”. A sve što Putin radi u ovom ratu je serija glupih poteza kojima dugoročno uništava Rusiju. 

Peto, Trumpovo zgražanje nad navodnim pokušajem atentata na Putina više govori o Trumpovom strahu za propast “deala” kojeg Trumpov poslovni partner Steve Witkoff i Trumpov zet Jared Kushner sklapaju s Putinom, nego o zabrinutosti za mir u Ukrajini i o strahu od novih žrtava i razaranja. 

Šesto, Putinu nije cilj kraj rata, pogotovo ne sa ovakvim ishodom: samo petina Ukrajine, i to temeljito razorena, s desetkovanim stanovništvom, dok je ostatak Ukrajine čvrsto vezan za NATO i EU. Osim toga, da sad prekine rat, što bi Putin sa 700.000 vojnika s PTSP-om? Gdje bi s njima? Kako bi ih integrirao u rusko društvo?

I sedmo, još jednom podsjećam na moralnu perverziju ove priče. Odjednom je posve normalno ruskom krstarećom raketom razoriti dječju onkološku bolnicu usred Kijeva, gdje medicinske sestre i vatrogsci spašavaju prestravljenu djecu bolesnu od raka, ali je posve nenormalno gađati Putinovu rezidenciju, bio on u njoj ili ne.

Novi podaci otkrivaju mračnu stranu povratka ruskih boraca s bojišta. Trend je zabrinjavajući

Komentara 13

Avatar BriseIko
BriseIko
17:46 30.12.2025.

Laž, ruska i srpska idu ruku pod ruku!

AG
Agram1960
17:27 30.12.2025.

Da Vreća buha komentira bila bi relevantnija od tetejca.

ZV
zvonimirkraljic98
17:33 30.12.2025.

Uloga NATO-a i europskih saveznika u sukobu? Trumpova administracija, temeljem američke realnosti, pokazuje tendenciju prema manje interventionističkom pristupu, što bi moglo dovesti do preispitivanja uloge i doprinosa europskih saveznika. Europski (bivši) saveznici SAD-a, posebno zemlje poput Poljske i baltičkih država koje se osjećaju najugroženijima ruskom ekspanzijom, mogli bi blago rečeno biti zabrinuti Trumpovom reakcijom na incident. Pitanje je hoće li ovo dovesti do većeg europskog angažmana ili će, naprotiv, europske zemlje slijediti američki primjer i također zauzeti oprezniji stav. Trumpova reakcija signalizira potencijalno novu fazu u američkom pristupu sukobu, s većim naglaskom na izbjegavanje eskalacije i potencijalno otvaranje prostora za diplomatska rješenja, pragmatično, po želji jačeg u sukobu. Istovremeno, europski i ukrajinski narativi o incidentu pokazuju duboke podjele u percepciji i interpretaciji događaja, sad već i naspram Amerike, što dodatno komplicira napore za postizanje stabilnosti.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

Kupnja

Pretplata