Naslovnica Tech/Sci Znanost

Znanstvenici u 2020. predviđaju novi El Nino

Međunarodni tim znanstvenika kaže da vjerojatnost za pojavu El Nina iduće godine iznosi 80 posto
06. studenoga 2019. u 12:20 2 komentara 411 prikaza
Ilustracija
Foto: Getty Images

Složen vremenski obrazac El Nino koji obično donosi iznimno obilnu kišu i duga sušna razdoblja u zemljama duž Tihog oceana, od Perua preko Indonezije do Australije, vjerojatno će se ponovo pojaviti 2020. godine, predviđaju stručnjaci. 

15.10. u Splitu VREMENSKA PROGNOZA Očekuje nas blaga zima, dugih i velikih hladnoća neće biti

Međunarodni tim znanstvenika kaže da vjerojatnost za pojavu El Nina iduće godine iznosi 80 posto, što se obično događa kada temperatura morske površine poraste znatno iznad uobičajene u području istočnoga i središnjeg ekvatorijalnog dijela Tihog oceana.

Ovaj su tjedan ustanovili da bi njihov model, a on koristi algoritam koji se temelji na analizi povezanosti između promjene temperature zraka na određenim točkama diljem Tihog oceana, mogao predvidjeti pojavu El Nina bar godinu dana unaprijed.

"Konvencionalnim metodama nije moguće kreirati pouzdanu prognozu pojave 'El Nina' ​​dulje od šest mjeseci unaprijed. Uz pomoć naše metode uspjeli smo približno udvostručiti predviđanje ranijeg razdoblja potrebnog za izdavanje upozorenja", rekao je suautor programa Armin Bunde, fizičar s njemačkog Sveučilišta Justus Liebig iz Giessena.

El Nino je prirodna meteorološka pojava povezana s promjenama klime u tropima. Nazvana je po toploj oceanskoj morskoj struji koja oplakuje obale Perua u božićno doba.

PROGLASILI IZVANREDNO STANJE 11.000 znanstvenika upozorava: Zbog klimatske krize prijete nam nečuvene patnje

Sam naziv 'El Nino' u španjolskom jeziku znači 'dječačić' i odnosi se na 'malog Isusa' jer se njegov učinak najviše osjeća u vrijeme Božića. Po podacima Svjetske meteorološke organizacije (WMO) prvi su put termin u 19. stoljeću upotrijebili ribari iz Perua i Ekvadora za označavanje neuobičajeno tople morske vode koja je utjecala na smanjenje njihova ulova neposredno prije Božića.

Ovaj fenomen karakteriziraju vlažno i kišovito vrijeme, kao i poplave u obično suhim područjima Južne Amerike te sušna razdoblja u području Indonezije. Javlja se svake dvije do sedam godina i obično traje između 9 i 12 mjeseci, a često počinje sredinom godine i vrhunac doseže između studenog i siječnja.

Hans Joachim Schellnhuber, ravnatelj emeritus Potsdamskog instituta za istraživanje klimatskih utjecaja (PIK), kaže kako će uvid u novu metodu, testiranu posljednjih nekoliko godina, biti dostupan svima onima koje pogađa fenomen El Nina.

Drugi znanstvenik s PIK-a, Josef Ludescher rekao je da će uskoro o svojim saznanjima raspravljati i s članovima peruanske meteorološke službe.

Ilustracija PRIJATNJA PRIOBALJU Alarmantno upozorenje: Porast razine mora pogodit će u idućih 30 godina 340 milijuna ljudi

Nova metoda predviđanja mogla bi dati više vremena lokalnim vlastima da se pripreme na takav učinak El Nina, dodao je Ludescher.

Njemački znanstvenici algoritam sada prilagođavaju da bi predvidjeli vrijeme pojave i snagu El Nina, a u budućnosti bi se slična metoda mogla koristiti za bolje predviđanje azijskog monsuna.

O novoj se metodi prvi put pisalo 2013. godine u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences i od tada znanstvenici provjeravaju njezinu točnost.

Kažu da su, zahvaljujući upravo toj metodi ispravno predvidjeli pojavu velikog El Nina koji je započeo 2014. i završio 2016., kao i njegovu nedavnu pojavu 2018., ali i izostanak toga vremenskog fenomena u preostalim godinama. 

Sljedeći El Nino koji se očekuje mogao bi, zbog svojeg vrhunca krajem 2020. godine, podići prosječan globalni porast temperature do novog rekorda u 2021. godini, kažu njemački znanstvenici.

Greta Thunberg 'MORATORIJ NA POTROŠNJU' Šef H&M-a: Eko-trend s pogubnim društvenim posljedicama

Zamijetili su da porast temperature zraka zaostaje za zagrijavanjem temperature vode Tihog oceana za otprilike tri mjeseca.

Po podacima WMO-a, 2016. bila je najtoplija godina otkad postoje mjerenja, upravo zbog jakog Nina iz 2015. i 2016., čiji je učinak bio još snažniji jer se poklopio s dugoročnim klimatskim promjenama.

SPAR
Kako smanjiti unos šećera
Zašto osjećamo potrebu za slatkim i kako se oduprijeti tome?
  • midea:

    pređviđam da do 2020 neçe otpustiti niti jednoga uhljeba iz državnih firmi !