Znanstvenici neumorno istražuju razmjere problema mikroplastike u okolišu i njezin utjecaj na ljudsko zdravlje. Najnovija studija, piše ScienceAlert, donosi nova upozorenja – sitni plastični fragmenti, poznati kao mikroplastika, ne samo da su sami po sebi štetni, već mogu poslužiti i kao "prijenosnici" opasnih bakterija i otpornosti na antimikrobne lijekove.
Iako je već poznato da mikroplastika može apsorbirati toksične tvari iz okoliša i štetno djelovati na ljudsko tijelo, istraživači sa Sveučilišta u Exeteru i Plymouth Marine Laboratoryja u Velikoj Britaniji otkrivaju dodatni problem. Mikroorganizmi na površini mikroplastike mogu razvijati biofilmove, tzv. plastisfere, koji postaju pogodno okruženje za rast i preživljavanje opasnih bakterija.
Bakterije na plastici
Takva situacija nosi ozbiljne zdravstvene rizike: bakterije koje uzrokuju bolesti mogu dospjeti u prehrambeni lanac, a širenje bakterija otpornijih na lijekove otežava liječenje infekcija i povećava rizik od komplikacija kod medicinskih zahvata. – Naša istraživanja pokazuju da mikroplastika može djelovati kao nosač štetnih patogena i bakterija otpornijih na antimikrobne lijekove, čime se povećava njihovo preživljavanje i širenje. Ova interakcija predstavlja sve veći rizik za okoliš i javno zdravlje i zahtijeva hitnu pažnju – objašnjava Pennie Lindeque, znanstvenica za morsku biologiju iz Plymouth Marine Laboratory.
Znanstvenici su potopili sitne plastične pelete koji se koriste u proizvodnji i pročišćavanju vode, kao i polistirenske fragmente veličine oko 4 mm, na četiri lokacije uz riječnu mrežu Truro na jugozapadu Engleske. Lokacije su odabrane kako bi obuhvatile različite razine čistoće vode, s obzirom na njihovu blizinu postrojenju za pročišćavanje otpadnih voda i bolnici. Uz mikroplastiku, testirane su i male staklene i drvene kuglice, kao i plastične biokuglice koje služe za "gajenje" bakterija koje pomažu u pročišćavanju vode. Te biokuglice namijenjene su poboljšanju okoliša, ali kada pobjegnu iz postrojenja i dospiju u rijeke, mogu predstavljati dodatni rizik – što se u prošlosti već događalo.
Nakon dva mjeseca tim je analizirao bakterije koje su se nakupile na različitim materijalima. Iako je lokacija imala veći utjecaj na sastav bakterija nego sam tip materijala, mikroplastika je pokazala nekoliko problema. Biofilmovi koji su se razvili na mikroplastici sadržavali su znatno više gena bakterija otpornijih na lijekove nego oni na drvu ili staklu. Štetni patogeni, uključujući Flavobacteriia i Sphingobacteriia, češći su bili na mikroplastici nizvodno od bolnice i postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda, čak i tamo gdje ti mikrobi nisu bili uobičajeni u vodi.
– Naša istraživanja potvrđuju da mikroplastika nije samo problem okoliša. Ona može igrati važnu ulogu u širenju antimikrobne otpornosti. Zato su potrebne integrirane, međusektorske strategije koje će smanjiti zagađenje mikroplastikom i zaštititi okoliš i ljudsko zdravlje – upozorava mikrobiologinja Aimee Murray sa Sveučilišta u Exeteru.
Toksični učinci
Istraživači planiraju postaviti dodatne uzorkovne lokacije i testirati širi raspon okolišnih uvjeta kako bi bolje razumjeli potencijalne učinke. Također naglašavaju potrebu da se plastika, uključujući biokuglice, ne ispušta u prirodu. Ova studija pokazuje da nije dovoljno brinuti se samo zbog toksičnih učinaka mikroplastike. Ona može postati i leglo bakterija, ugrožavajući zdravlje ljudi i divljih životinja na mjestima gdje se plastika nakuplja. – Ovaj rad jasno pokazuje raznolike i ponekad štetne bakterije koje rastu na plastici u okolišu. Zato preporučujemo da volonteri koji čiste plaže uvijek nose rukavice i nakon čišćenja temeljito operu ruke – kaže Emily Stevenson, znanstvenica za morsku biologiju sa Sveučilišta u Exeteru.
Istraživanje je objavljeno u časopisu Environment International, a u širem kontekstu, rezultati istraživanja dodatno pojačavaju zabrinutost zbog sveprisutnosti plastike i ističu potrebu za sustavnijim pristupom rješavanju tog problema, od strožih regulacija industrijske plastike i učinkovitijeg pročišćavanja otpadnih voda do promjena u potrošačkim navikama. Mikroplastika se pritom ne nameće samo kao ekološki izazov, već i kao potencijalni javnozdravstveni problem čije bi posljedice mogle postati vidljive tek u godinama koje dolaze, ako se ne poduzmu pravodobne mjere.
Otvori KEKS Pay
