Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Tech/Sci Znanost

Tristo znanstvenika će na brodu od 118 metara godinu dana plutati najsjevernijim dijelom Zemlje

Znanstvenici imaju problem – njihov ploveći laboratorij emitira previše svjetla, topline i buke što može loše utjecati na istraživanja
22. studenoga 2019. u 17:08 0 komentara 881 prikaza
Foto: MOsaic/ Institut Alfred Wegener
Pogledajte galeriju 1/5

Nakon jednog desetljeća priprema počinje istraživanje epicentra klimatskih promjena. Znanstvenici iz 17 zemalja na ledolomcu “Polarstern” pokušat će doprijeti do središta Arktika. U misiji vrijednoj 140 milijuna eura koja je 20. rujna krenula iz norveške luke Tromso pomagat će im i ruski ledolomac “Akademik Fjodorov”.

Ilustracija MISIJA NA ARKTIKU Njemačka ekspedicija postavlja istraživački kamp na ledenoj santi

U arktičkoj zoni koja je zimi gotovo nedostupna, misija će tražiti podatke koji će pojasniti interakciju između atmosfere, mora i leda kao i utjecaj svakog od njih na ekosustav. No, nije sve baš tako lako, Polarstern u godinu dana istraživanja mora biti praktično nevidljiv, odnosno potpuno izbrisati svoj trag koji se očituje u toplini, svjetlosti, buci i ostalim oblicima zagađenja koja širi. Primjerice, dizelski generatori broda koji ga opskrbljuju strujom ispuštaju dim koji, dakle, onečićšćuje zrak. Jer, svi ti utjecaji mogu učiniti podatke gotovo neupotrebljivima. U znanstvenim medijima ta se misija naziva najvećom polarnom misijom u povijesti. To doista nije daleko od istine.

– Od 2011. naši znanstvenici rade na tome da ta vizija misije na Sjevernom polu postane stvarnost. “Polarstern” je već okovan ledom te je sada pretvoren u sigurno utočište za znanstvenike koji će istraživati u ekstremnim uvjetima. Angažirali smo multidisciplinarnu mrežu najboljih međunarodnih istraživača Arktika kako bismo pokrenuli tu misiju. Nismo 2011. znali ni koliko je debeo arktički led ili kolika će biti najniža temperatura. Sada konačno kreće ekspedicija koja će prikupiti podatke i fotografije područja koje se zapravo mijenja brže nego što ga možemo proučavati, rekao je Antje Boetius, direktor Instituta Alfred Wegener iz Bremerhavena, ustanove koja se bavi proučavanjem polarnog kruga i pomorja. Isijavanje različitih utjecaja nije jedino što može ugroziti misiju “Polarsterna”. To su i – polarni medvjedi!

ESA Odobren je novi satelit koji će mjeriti utjecaj stakleničkih plinova u atmosferi

Privremene istraživačke baze

Posada ima i zaštitare naoružane svjetlećim raketama i puškama kojima je zadatak rastjerivanje bijelih grabežljivaca koji se približe brodu. Sofisticirani ploveći laboratorij dug 118 metara ima znanstveno ime “Multidisciplinary Drifting Obesrvatory for the Study of Arctic Climate” (MOSAiC). Ipak, vlastiti utjecaj na okoliš znanstvenici okreću u vlastitu korist.

– Najveći smo izvor aerosolnih čestica u okolini i to je problem. No, to je i prilika da razumijemo kako bi dolazak više brodova utjecao na Arktik u budućnosti, rekao je Matthew Shupe iz National Oceanic and Atmospheric Administration Sveučilišta u Coloradu koji je u ekspediciji zadužen za istraživanje atmosfere. “Polarstern” na Arktiku ostaje godinu dana. U jednom razdoblju, dakle, ostat će okovan ledom, a potom će pomalo plutati pored Sjevernog mora i negdje u jesen sljedeće godine izbiti u arhipelag Svalbard kod norveške obale. Ukupno u misiji sudjeluje 300 znanstvenika pa se i zbog toga misija smatra najvećom na Arktiku u povijesti. Normalno, istraživanje se ne provodi samo s broda, već je posada nakon usidrenja odmah uspostavila privremene baze u kojima su tornjevi s različitim instrumentima, privremene nastambe, sve povezano improviziranim uređenim cestama.

 | Autor : MOsaic/ Institut Alfred Wegener Foto: MOsaic/ Institut Alfred Wegener

Za uspostavu tih istraživačkih postaja koristi se i helikopter koji je na brodu, kao i moćna dizalica. Na kraju će se u oko 60 cm debelom ledu izbušiti otvor kroz koji će se u vodu ubaciti robotizirana podmornica. Ali, površine na koje se postavljaju znanstvene postaje su ograničene jer je stroga uputa misiji da ostavi netaknute što veće dijelove Arktika prekrivene snijegom. Tako bi se u budućnosti dobila što jasnija slika o tome kakve promjene prolazi najsjevernija točka Zemlje zbog klimatskih promjena. Sam brod “Polarstern” ni u jednom se trenutku neće potpuno isključiti. Ostaje, dakle, utočište za znanstvenike i posadu. U negostoljubivim arktičkim uvjetima može se dogoditi da mu se nenadano moraju vratiti.

Njegovi motori i generatori imaju snage kao omanja električna centrala, opremljen je kao manji zapovjedni centar, a smještaj je kao u hotelu sa pet zvjezdica. Primjerice, prehrana je kao u kakvom restoranu okićenom Michelinovom zvjezdicom koji tako nekako i funkcionira. Tu su i sauna, bazen, teretana, bar, čak i dućani u kojima možete kupiti slatkiše, duhan ili alkohol. Iako nam nije posve jasno zbog čega posadi trebaju poroci na tako osjetljivu zadatku.

 | Autor : MOsaic/ Institut Alfred Wegener Foto: MOsaic/ Institut Alfred Wegener

Barijera koja odbija zvuk

Sve to traži i dosta energije. Čak i kada samo pluta površinom, “Polarstern” troši 15 tona dizelskog goriva svaki dan. S posadom je na brodu i jedna novinarka globalno važnog znanstvenog časopisa “Science”. Ona prenosi dojmove o rasvjeti koja blješti iz broda kako bi znanstvenicima omogućila kontinuirano istraživanje. Toliko je jaka da praktično zabijeli nebo pa se zvijezde i ne vide. No, kako smo istaknuli, to je i problem za cjelokupno istraživanje jer u tim uvjetima nije moguće zaključiti kako mikroskopski organizmi preživljavaju u uvjetima više mjeseci bez Sunčeva svjetla. A to nije moguće ako su ti organizmi izloženi umjetno generiranoj svjetlosti. I to je problem – potrebno je postići da “Polarstern” u arktičkoj bjelini ostane – nevidljiv.

Znanstvenici su doskočili tom problemu odlazeći na snježnim skuterima u netaknutu bjelinu, ali paleći crvena svjetla koja ne utječu na mikroorganizme. Oceanografi su u sličnoj poziciji pa također odlaze dalje od broda i postavljaju autonomne uređaje koji prikupljaju podatke iz vode. Što se atmosfere tiče, na oko 500 metara od broda postavljena je postaja Met City koja je omeđena barijerom unutar koje je instrument koji mjeri gustoću zraka te tako stvara uvid u strukturu atmosfere. Barijera je tu kako bi odbila bilo kakav umjetni zvuk koji bi došao od broda ili od bilo čega drugog što se koristi za vrijeme ekspedicije. Onečišćenje zraka, pak, poseban je problem. Kemičare na brodu zanimaju aerosoli, odnosno njihovo porijeklo. Aerosoli su suspenzije čestica krutih tvari ili kapljica tekućine promjera manjeg od 1 μm u plinu.

“Akademik Lomonosov” “Akademik Lomonosov” “Černobil na ledu” krenuo na epski put od 5000 km

Zadatak je utvrditi dolaze li aerosoli na Arktik s kopna ili ih formiraju oceanski organizmi nakon čega aerosole uvis izbacuju valovi. Pitanje je i čemu oni prije svega pridonose, održavanju temperature atmosfere ili njezinu čuvanju od Sunčeve radijacije. Instrumenti posebno priređenog laboratorija otkrili su problem. Naime, broj čestica po kubnom centimetru porastao je na 28.000, što je nekoliko tisuća puta više od uobičajene razine. Što je za neke hendikep, za druge je prednost pa će se tako zbog zagađenja moći istražiti utjecaj ugljika iz ispuha na led u okolini odnosno koliko on ubrzava topljenje kada se spusti na led te tako poveća apsorbiranje topline. Pogotovo je to važno prevladaju li nastojanja da se poveća promet preko Arktika.

Hrvatski institut za financije
Put do poslovnog uspjeha
Usavršite svoje znanje u upravljanju projektima
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.