Ni manje ni više nego dvjestotinjak različitih farmaceutskih kompanija i akademskih laboratorija diljem svijeta u ovom se trenutku natječe tko će prvi proizvesti učinkovito cjepivo protiv COVID-19 te na taj način ubrati svoj dio kolača u ovom, trenutačno najvećem i nekoliko milijardi dolara vrijednom biomedicinskom projektu 21. stoljeća. Ovaj članak predstavlja vlastiti osvrt na tu temu u kojem objašnjavam prednosti i mane, po mom mišljenju, četiriju najperspektivnijih cjepiva protiv COVID-19.
Prošlo je više od sedam mjeseci od početka pandemije COVID-19 koja je do sada diljem svijeta rezultirala s najmanje 22,000.000 zaraženih i gotovo 780.000 umrlih. Svi vodeći medicinski stručnjaci i epidemiolozi složni su u tvrdnji da je jedini spas da se dugoročno riješimo ove pandemije i da ponovno počnemo živjeti načinom života kojim smo živjeli do kraja veljače ove godine učinkovito cjepivo protiv koronavirusa SARS-CoV-2, uzročnika COVID-19, koje će zaštititi do sada nezaraženi dio svjetske populacije. Povijesno gledano, priprava sigurnog cjepiva protiv određene zarazne bolesti izuzetno je zahtjevan proces, kako sa znanstvene tako i s vremenske točke gledišta. Dokaz tome je činjenica da je za razvoj i pripravu dosad najbržeg cjepiva, onog protiv zaušnjaka (mumpsa) bilo potrebno samo četiri godine, dok je u prosjeku period potreban za razvoj cjepiva protiv nekog virusa oko deset godina. U slučaju cjepiva protiv COVID-19 stvari su se od početka počele razvijati munjevitom brzinom, i to samo nekoliko dana nakon što su kineski znanstvenici objavili kompletnu genetičku informaciju virusa SARS-CoV-2 sredinom siječnja ove godine. Naime, od tada pa do danas gotovo 200 farmaceutskih tvrtki i akademskih institucija diljem svijeta radi na cjepivu protiv COVID-19, od kojih se njih 28 već testira na ljudima. Mogu slobodno reći da se radi o dosad nezapamćenoj situaciji u svijetu biomedicine jer su gore navedene farmaceutske kompanije i akademski laboratoriji od vlada brojnih bogatih država dobili na raspolaganje neograničene resurse da proizvedu učinkovito cjepivo protiv COVID-19 i prekinu ovu pandemiju koja je do sada uzela brojne ljudske živote i u velikoj mjeri paralizirala svjetsku ekonomiju.
No postavlja se logično pitanje – kako će Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i regulatorna tijela država čije farmaceutske kompanije i akademski laboratoriji rade na razvoju cjepiva evaluirati dotična cjepiva protiv COVID-19? Odgovor je vrlo jednostavan – pažljivo će evaluirati rezultate kliničkih ispitivanja koja se trenutačno provode na dvjestotinjak eksperimentalnih cjepiva protiv COVID-19 te će dopustiti široku uporabu samo onih cjepiva za koja se znanstveno dokaže da su sigurna i učinkovita na velikom (n > 10.000) uzorku ispitanika. Iznimka je zasad očito samo Ruska Federacija koja je prije nekoliko dana odobrila cjepivo protiv koronavirusa SARS-CoV-2 bez da za njega postoje znanstveni dokazi o učinkovitosti.
VIDEO Alemka Markotić: Moguće je da se cjepivo za koronavirus proizvodi u Imunološkom zavodu
Klinička ispitivanja na svakom cjepivu uvijek se odvijaju u tri različite faze. Prva faza uključuje nekoliko desetaka zdravih dobrovoljaca na kojima se testiraju različite koncentracije cjepiva, ispituje se njegova sigurnost i prate mogući štetni učinci, tj. nuspojave. Ako su rezultati u toj prvoj fazi obećavajući, prelazi se na drugu fazu kliničkih istraživanja (faza II) koja uključuje ista ispitivanja kao i u fazi I, ali sada na nekoliko stotina ljudi. Konačno, kliničko ispitivanje faze III, koja je ujedno i najvažnija faza kliničkih istraživanja i do koje dospije vrlo mali broj cjepiva, podrazumijeva testiranje učinkovitosti cjepiva, dakle njegove mogućnosti da spriječi zarazu virusom koji izaziva dotičnu infektivnu bolest, na najmanje deset tisuća ljudi. Važno je naglasiti da se tek nakon što uspješno prođe sve tri faze kliničkih istraživanja određeno cjepivo licencira za korištenje te se počinje proizvoditi i distribuirati u državama koje su zainteresirane za njegovu kupnju i primjenu. Očigledno je da je potražnja za učinkovitim cjepivom protiv COVID-19 ogromna diljem cijelog svijeta, što jasno ukazuje na to da će biti potrebno imati nekoliko djelotvornih cjepiva kako bi se pokrila cjelokupna potražnja i prekinula ova pandemija. U idućem dijelu članka komentirat ću prednosti i mane, po mom mišljenju, četiriju najperspektivnijih cjepiva protiv koronavirusa SARS-CoV-2.
1. Sveučilište u Oxfordu u suradnji s farmaceutskom kompanijom AstraZeneca (Ujedinjeno Kraljevstvo)
Kratki opis: Njihovo eksperimentalno cjepivo pod nazivom AZD1222 koristi oslabljeni adenovirus iz čimpanze. Radi se o virusu koji uzrokuje blagu prehladu samo kod čimpanzi te se zbog toga ne može umnožavati u ljudima. Znanstvenici s Oxforda u genom adenovirusa čimpanze metodama genetičkog inženjerstva ubacili su samo jedan od 29 gena SARS-CoV-2 virusa, i to onaj koji kodira takozvani protein šiljka (engleski “spike“ ili S protein), kojim se SARS-CoV-2 inicijalno veže na ljudske stanice. Velika je vjerojatnost da će ovo eksperimentalno cjepivo biti uspješno jer se dotična tehnologija oslabljenog adenovirusa otprije pokazala uspješnom u pripravi mnogih cjepiva, kao što su cjepiva protiv ospica, malih boginja, gripe i Zika virusa. Slaba strana ovakvih cjepiva mogla bi biti to da ljudi koji su u prošlosti već bili u kontaktu s adenovirusima mogu stvoriti znatno manji imunološki odgovor od onih koji nikada nisu bili u kontaktu s adenovirusom.
Rezultati faze I i II kliničkih studija: Nedavno su objavljeni u uglednom biomedicinskom časopisu The Lancet i pokazali su da ovo eksperimentalno cjepivo uzrokuje samo blage nuspojave (povišenu tjelesnu temperaturu, bol u mišićima, blagi umor i glavobolju) kod 70% testiranih dobrovoljaca, a one su bile umanjene uzimanjem običnog paracetamola. U dotičnoj je studiji također pokazano da AZD1222 uzrokuje jak imuni odgovor u obliku protutijela i tzv. staničnog imuniteta, tj. odgovora T stanica (engleski “helper T-cell response”).
Faza III kliničkih istraživanja: Započela je krajem srpnja ove godine – AZD1222 se već testira na gotovo 50.000 dobrovoljaca iz Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a, Brazila i Južne Afrike, a rezultati tih istraživanja očekuju se već krajem studenog ove godine.
Kada će biti dostupno? AstraZeneca objavila je da će do kraja ove godine imati spremno oko 400 milijuna doza ovog cjepiva, a do sredine 2021. čak 2 milijarde doza. Također su dali do znanja da će se ovo cjepivo prodavati po njegovoj cijeni proizvodnje od 5 dolara po dozi, dakle bez ikakve zarade.
2. Moderna i Američki institut za alergije i infektivne bolesti (NIAID)
Kratki opis: Moderna biotehnološka kompanija iz Cambridgea u SAD-u, zajedno s Američkim institutom za alergije i infektivne bolesti (NIAID), koji je dio Američkog instituta za zdravlje (NIH), a koji već 40 godina vodi priznati američki infektolog dr. Anthony Fauci, razvila je inovativno cjepivo pod nazivom mRNA-1273. Ono se bazira na tzv. mRNA (glasničkoj RNA) molekuli, što znači da koristi dio ribonukleinske kiseline tj. glasničku (mRNA) molekulu koja je odgovorna za proizvodnju proteina šiljka (S proteina) virusa SARS-CoV-2. Dotična mRNA-1273 molekula vezana je na lipidne nanočestice, koje nakon što se ubrizgaju u ljudski organizam počinju sintetizirati dotični protein šiljka protiv kojeg onda naš imunološki sustav počinje stvarati protutijela.
Prednosti su ovog novog “mRNA cjepiva” ogromne s obzirom na lakoću kojom možemo manipulirati takvim mRNA molekulama jer u ovom slučaju uopće nije potrebno koristiti cijeli SARS-CoV-2 virus, već samo jednu njegovu mRNA molekulu (koja kodira S protein), a koja će onda izazvati imunološki odgovor. Nadalje, “mRNA cjepiva” jako su pogodna za masovnu produkciju cjepiva, što je u ovom stadiju pandemije izuzetno važno. Slaba strana ovog cjepiva činjenica je da do sada još nikada nije bilo odobreno za primjenu na ljudima te se neki stručnjaci pribojavaju kako će ono djelovati na dulje staze jer nemamo nijedan pozitivni primjer iz prošlosti.
Rezultati faze I kliničkih studija: Prvi su rezultati objavljeni prošli mjesec u eminentnom biomedicinskom časopisu The New England Journal of Medicine i pokazali su da ovo eksperimentalno cjepivo može inducirati snažan imuni odgovor u obliku protutijela, kao i staničnog imuniteta, tj. odgovora T stanica kod 45 dobrovoljaca. Odlična je vijest da je količina protutijela koje su stvorili dotični dobrovoljci bila čak i veća od količine protutijela pacijenata koji su preboljeli COVID-19. No petero od tih 45 dobrovoljaca imali je dosta teške nuspojave kao što je visoka temperatura, umor i bolovi u mišićima koji su se povukli nekoliko dana nakon ubrizgavanja cjepiva mRNA-1273.
Faza II i III kliničkih istraživanja: Započela je krajem srpnja ove godine, mRNA-1273 trenutačno se testira na 30.000 dobrovoljaca u SAD-u, a rezultati tih istraživanja očekuju se sredinom/krajem studenog ove godine.
Kada će biti dostupno? Krajem ove/početkom iduće godine Moderna će imati spremno između 500 milijuna i milijardu doza ovog inovativnog cjepiva, a njegova će se cijena kretati između 32 i 37 dolara po dozi cjepiva, što je oko 30 dolara više po dozi nego gore spomenuto cjepivo sveučilišta Oxford.
3. Pfizer (US) u suradnji sa BioNTech (Njemačka)
Kratki opis: Američki farmaceutski div Pfizer i njemačka biotehnološka firma BioNTech razvili su čak dva eksperimentalna cjepiva koja također koriste istu mRNA tehnologiju kao i Moderna i NIAID, od kojih je cjepivo pod nazivom BNT162b1 već u kliničkim istraživanjima.
VIDEO Velike gužve na drive-in testiranju za koronavirus
Prednosti i mane ovog cjepiva protiv SARS-CoV-2 koronavirusa iste su kao i za mRNA cjepivo koje razvija američka biotehnološka kompanija Moderna i Američki institut za alergije i infektivne bolesti (NIAID) (vidi gore).
Rezultati faze I i faze II kliničkih studija: Publicirani su prije nekoliko dana u eminentnom znanstvenom časopisu Nature i uključuju podatke za 60 dobrovoljaca iz Njemačke. Pokazali su da eksperimentalno mRNA cjepivo BNT162b1 uzrokuje snažan imuni odgovor u obliku protutijela kao i staničnog imuniteta, tj. odgovora T stanica bez većih nuspojava.
Faza III kliničkih istraživanja: Započela je već sredinom srpnja ove godine na 30.000 dobrovoljaca iz SAD-a, Argentine, Brazila i Njemačke.
Kada će biti dostupno? Krajem ove godine Pfizer i BioNTech imat će spremnih već 100 milijuna doza, a do sredine 2021. čak 1,3 milijarde doza ovog eksperimentalnog cjepiva. Njegova će se cijena kretati oko 20 dolara po dozi cjepiva.
4. Sinovac (Kina)
Kratki opis: Sinovac je kineska biotehnološka kompanija koja je u 100-postotnom vlasništvu kineske vlade. Njihovo eksperimentalno cjepivo pod nazivom CoronaVac koristi inaktivirani SARS-CoV-2 virus, dakle cijeli SARS-CoV-2 virus koji je oslabljen djelovanjem visoke temperature ili kemikalija, tako da može uzrokovati jaki odgovor imunološkog sustava, ali koji zbog toga ne bi smio nauditi zdravim ljudima. Slična cjepiva koja koriste inaktivirane viruse u prošlosti su već bila korištena u pripravi cjepiva protiv poliovirusa, krupa, bjesnoće i hepatitisa A.
Prednost je takvih cjepiva koja koriste inaktivirane viruse da u pravilu uzrokuju jak i dugotrajan imunološki odgovor kod većine zdravih ljudi, ali i ljudi s oslabljenim imunološkim sustavom. Nedostatak je što takva cjepiva ne uzrokuju kod svih ljudi jak i dugotrajan odgovor imunološkog sustava te se stoga neki ljudi moraju cijepiti i po nekoliko puta kako bi razvili dovoljnu količinu imuniteta.
Rezultati faze I kliničkih studija: Publicirani su krajem svibnja ove godine u eminentnom časopisu The Lancet i pokazali da je svaki od 108 dobrovoljaca koji su dobili CoronaVac inaktivirani SARS-CoV-2 virus razvio imunitet u obliku protutijela kao i staničnog imuniteta, tj. odgovora T stanica bez većih nuspojava.
Faza II i III kliničkih istraživanja: Rezultati faze II kliničkih istraživanja nedavno su pohranjeni na javnom repozitoriju MedRxiV i uključuju rezultate testiranja CoronaVac na 600 dobrovoljaca, no još nisu prošli potpunu znanstvenu recenziju. Njihovi su rezultati pokazali da je 90% od 600 testiranih dobrovoljaca razvilo snažan imunološki odgovor.
Faza III kliničkih istraživanja s CoronaVac eksperimentalnim cjepivom započela je već u lipnju ove godine i trenutačno se testira na 10.000 dobrovoljaca u Brazilu. Rezultati tih istraživanja očekuju su već krajem rujna/početkom listopada ove godine. Ovo cjepivo bi stoga moglo biti najbrže u smislu evaluacije rezultata iz faze III kliničkih studija.
Kada će biti dostupno? Krajem ove godine Sinovac će u suradnji s brazilskim institutom za imunologiju Butantan imati spremnih 100 milijuna doza, a do sredine 2021. čak 600 milijuna doza ovog eksperimentalnog cjepiva po cijeni koja još nije poznata široj javnosti.
Na kraju bih želio spomenuti da je jedna stvar sigurna – cjepivo protiv koronavirusa SARS-CoV-2 bit će sigurno najbrže cjepivo ikad pripremljeno u povijesti čovječanstva. No postavlja se valjano pitanje hoće li ono biti sigurno i efikasno jer, u slučaju da se pojave problemi, to ne bi bilo pogubno samo za zdravlje ljudi, već bi moglo potkopati prihvaćenost cijepljenja u društvu. To bi zasigurno bio jak argument sve jačem antivakserskom pokretu koji svim snagama želi dokazati da je bilo kakvo cijepljenje protiv uzročnika zaraznih bolesti potpuno nepotrebno. Čvrsto sam uvjeren da će čovječanstvu uskoro biti dostupno jedno, a vrlo je moguće dva, tri ili čak sva četiri gore navedena cjepiva te da će, u slučaju da su efikasna i sigurna, zasigurno početi smanjivati stopu smrtnosti i dovesti do toliko željenog imuniteta krda. To će se dogoditi kada bar 70% ljudi diljem svijeta bude cijepljeno te na taj način postane imuno na COVID-19, što će zasigurno zaustaviti širenje ove pandemije. Izgledno je da će se u bogatim zemljama to dogoditi u prvoj polovici sljedeće godine. Također sam vrlo optimističan da bismo se do kraja 2021. godine mogli potpuno izvući iz ove kuge 21. stoljeća te da ćemo od tada ponovno živjeti normalnim načinom života. Zbog toga vrijedi još malo biti strpljiv!
Sam američki CDC je na svojim službenim stranicama (fda.gov/media/134922/download - stranica 3) potvrdio da PCR testovi ne isključuju pozitivan nalaz u slučaju prisutnosti mnogih drugih virusa i bakterija, pretpostavljam i običnog koronavirusa, uzročnika obične prehlade, samo je pitanje da li će se isti naći u brisu u trenutku uzimanja uzorka. Dakle, testiramo li se svi desetak puta u kratkom vremenskom intervalu, ogromna je vjerojatnost da ćemo barem dva puta biti pozitivni. To objašnjava toliki broj asimptomatske ekipice. Komedija...