Upravo sutra održat će se završna radionica projekta Siguran i učinkovit odgovor na KBRNe incidente semiautonomnim heterogenim robotskim sustavom "CBRNe HERO" Fakulteta elektrotehnike i računarstva. Riječ je o projektu financiranom kroz instrument NextGenenerationEU u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti koji razvija robote koji ulaze u opasna područja umjesto ljudi. Posebno su napravljeni za rješavanje opasnih situacija s kemikalijama i zračenjem.
Projekt vodi Laboratorij za robotiku i inteligentne sustave upravljanja, LARICS, s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Partner na projektu je tvrtka Rheinmetall Unmanned Vehicles, tvrtka koju smo donedavno poznavali pod imenom DOK-ING. Glavni je cilj izgraditi pametne robote koji pomažu ljudima u krizama. Umjesto da čovjek ulazi u otrovni dim ili područje s radijacijom, on upravlja robotom iz sigurnosti. CBRNe je kratica za kemijske (Chemical), biološke (Biological), radiološke (Radiological), nuklearne (Nuclear) i visokoeksplozivne (high-yield explosives) prijetnje. Ovi se pojmovi odnose na izvanredne situacije, nesreće ili napade koji uključuju opasne tvari ili eksplozije koje mogu uzrokovati masovne žrtve i veliku štetu.
Kako kaže voditelj projekta prof. dr. sc. Matko Orsag iz Laboratorija za robotiku i inteligentne sustave na FER-u, projekt CBRNe HERO zamišljen je kao laboratorijska replika stvarnih uvjeta, a prema uvjetima natječaja te početnoj ideji projekta nije zamišljeno rukovati stvarnim vozilima u punoj veličini. – Proći će još neko vrijeme dok će DOKING strojevi moći izvoditi misije poluautonomno, zato je ovaj projekt dobar početni korak. Mi smo u sklopu projekta, u suradnji s Rheinmetall Unmanned Vehicles razvili nekoliko potpuno novih laboratorijskih primjera mobilnih robota, u različitim veličinama. Kao i brojne prototipe bespilotnih letjelica s mogućnošću prianjanja za okoliš. Upravo nam ta modularnost omogućuje da ispitujemo algoritme planiranja heterogenih misija te misija mobilne manipulacije u nestrukturiranom okolišu – kaže prof. Orsag.
Kako se u opisu projekta kaže, dinamična i nepredvidiva priroda svijeta u kojem živimo otežava dizajniranje jednog, potpuno autonomnog robota koji se može koristiti izvan strukturiranih industrijskih okruženja. To je još očitije u hitnim situacijama, gdje se čak i visoko obučeni ljudski operativci često teško učinkovito prilagođavaju svim okolnostima i nepredvidivim događajima koji se mogu pojaviti. Korištenje robota u odgovoru na kemijske, biološke, radiološke, nuklearne i eksplozivne (CBRNe) incidente obećavajuće je područje istraživanja. Roboti se mogu koristiti za obavljanje zadataka koji su preopasni ili preteški za ljude, poput otkrivanja i identificiranja opasnih materijala, dekontaminacije ljudi i opreme te pružanja medicinske skrbi.
– Predlažemo izgradnju heterogenog robotskog sustava s čovjekom u petlji (HERO) sposobnog za reagiranje na CBRNe incidente. Zato smo pitali koliko su uvjeti testiranja bliski onim stvarnima ili su neka vrsta simulacije takvih uvjeta, koliko će dobiveni rezultati biti doista točni. Budući da se radi o iznimno opasnim uvjetima, gdje se očekuju kemijska, biološka ili radiološka zagađenja, morali smo simulirati takve pojave, što nam je omogućio Rheinmetall Unmanned Vehicles kao dio svojih procedura testiranja – kaže prof. Matko Orsag, dodajući kako su se testiranja uglavnom provodila na kampusu Borongaj, na poligonu DOK-ING-a te na Poligonu Jastrebarsko Ravnateljstva civilne zaštite.
Jasno, ovakvi projekti provode se na brojnim mjestima u svijetu te u Europi. Jedan provodi i znameniti njemački Fraunhoferov institut. Tamo se bave agresivnim opasnim materijalima i radioaktivnom kontaminacijom, koji predstavljaju ekstremne izazove za oružane snage i policijske sigurnosne snage u hitnim slučajevima. Opasnost po život i udove nikada se ne može u potpunosti isključiti, čak ni uz pravu opremu i opsežnu obuku, no roboti opremljeni CBRNE senzorskom tehnologijom i autonomnim funkcijama mogu pomoći u takvim slučajevima. A slučajevi s CBRN-om razlikuju se od incidenta s opasnim materijalom i po opsegu i po namjeri. Na incidente s CBRN-om reagira se pod pretpostavkom da su namjerni i zlonamjerni, kada su očuvanje dokaza i uhićenje počinitelja od većeg značaja nego kod incidenata s timovima za opasne materijale. Što se robotiziranih sustava za ovakve namjene tiče, u svijetu se razvija njih nekoliko. Tu su četveronožni roboti poput Boston Dynamics Spot robota, koji se kreću kao psi te mogu hodati po stepenicama i ruševinama. Gusjeničari poput PIAP PATROL robota imaju pak gusjenice i koriste se za teže terene i neutralizaciju bombi.
Koriste se i dronovi, koji mogu pretražiti veliko područje iz zraka. Nas je još zanimalo gdje će točno biti primjenjivani rezultati ovog projekta, na postojećim Rheinmetall Unmanned Vehicles vozilima ili na nekom budućem. – Budući da se projektom razvija cijeli niz novih tehnologija, očekujemo da će neke pronaći direktnu primjenu u izradi Rheinmetall Unmanned Vehicles vozila. Neke već jesu. Također, očekujemo da će brojne tehnologije pronaći svoju primjenu i u drukčijim uvjetima. Kao što ste primijetili, razvijene su tehnologije bespilotnih letjelica, pogotovo za autonoman rad u kontaktu s okolinom. Vjerujemo da će dio te tehnologije pronaći svrhu u inspekcijama infrastrukture poput mostova i vjetroelektrana – rekao nam je prof. Orsag. Neka saznanja u projektu već su primijenjena u civilne svrhe, i to kod nedavno srušene zgrade Vjesnika.
– Tehnologije multimodalne percepcije, razvijene u sklopu projekta CBRNe HERO za heterogene timove robota, prilagođene su za potporu procjeni stanja zgrade Vjesnika. FER-ov laboratorij razvio je sustav za označavanje pukotina na fotografijama i procjenu njihove širine na temelju poznatih dimenzija konstrukcijskih elemenata, uz procijenjenu pogrešku mjerenja od oko 30 posto. Dodatno su HERO komunikacijski moduli i algoritmi umrežavanja prilagođeni za daljinsko očitavanje senzora pomaka koje su postavili stručnjaci Građevinskog fakulteta, čime je omogućeno djelomično uspješno prikupljanje podataka bez potrebe za ulaskom u zgradu – doznajemo.
FOTO Tisuće vojnika prošle Parizom: U velikom mimohodu sudjelovali i Hrvati, pogledajte nevjerojatne prizore
Otvori KEKS Pay
