U potezu koji je odjeknuo diplomatskim kuloarima od Washingtona do Ženeve, američki predsjednik Donald Trump izrazio je želju da za glavnog tajnika Ujedinjenih naroda postavi Giannija Infantina, aktualnog predsjednika Međunarodne nogometne federacije (FIFA). Prema izvorima bliskim američkom predsjedniku koje je prvi prenio New York Post, Trump je uvjeren da 56-godišnji švicarski nogometni administrator posjeduje "posebnu sposobnost okupljanja ljudi" te da ga "poštuju svi diljem svijeta".
Ova inicijativa dolazi u trenutku kada se traži nasljednik Antónija Guterresa, portugalskog diplomata koji krajem prosinca završava svoj mandat na mjestu glavnog tajnika. Guterresov nasljednik trebao bi preuzeti petogodišnji mandat prvog siječnja 2027. godine, a Trump očito vjeruje da je Infantino, čovjek koji upravlja najpopularnijim sportom na svijetu, idealan kandidat za vođenje najvažnije svjetske političke organizacije. Ideja da se na toj važnoj funkciji UN-a postavi osoba izvan tradicionalnih diplomatskih krugova nije bez presedana, ali je u ovom slučaju iznimno neočekivana i direktno povezana s osobnim odnosom koji su Trump i Infantino izgradili posljednjih godina.
Njihovo prijateljstvo i savezništvo cementirano je tijekom organizacije Svjetskog nogometnog prvenstva, koje se ovog ljeta dijelom održalo i u Sjedinjenim Američkim Državama. Infantino, koji je na čelu FIFA-e od 2016. godine, uložio je goleme napore kako bi šarmirao i pridobio američkog predsjednika. Njihov odnos seže još u 2018. godinu, kada je Infantino posjetio Bijelu kuću tijekom američke kandidature za domaćinstvo turnira. Dvije godine kasnije, Trump ga je ponovno pozvao u Washington kako bi prisustvovao potpisivanju Abrahamskog sporazuma, pokazujući da ga vidi kao relevantnog aktera i izvan sportskog svijeta. Vrhunac Infantinova udvaranja dogodio se u prosincu prošle godine kada je, nakon što Trump nije uspio dobiti Nobelovu nagradu za mir, stvorio i uručio mu prvu FIFA-inu nagradu za mir. Ta gesta, zajedno s drugim simboličkim činovima poput darivanja zlatnog trofeja s Trumpovim imenom tijekom ždrijeba za Svjetsko prvenstvo, jasno je pokazala Infantinovu spremnost da zanemari tradicionalnu političku neutralnost svoje organizacije kako bi ojačao veze s američkim liderom.
Politički pragmatizam i osobna kemija kulminirali su tijekom samog turnira, kada je došlo do kontroverze koja je najbolje oslikala dubinu njihova odnosa. Naime, nakon što je američki napadač Folarin Balogun dobio crveni karton i suspenziju od jedne utakmice, Trump je osobno intervenirao. Nedugo zatim, FIFA je donijela presedansku odluku i poništila suspenziju, omogućivši Balogunu nastup u ključnoj utakmici protiv Belgije. Taj je potez izazvao bijes i ogorčenje u europskim nogometnim krugovima, koji su optužili FIFA-u za nedopustivo podilaženje političkom pritisku. Iako je poraz američke reprezentacije u toj utakmici donekle ublažio posljedice skandala, epizoda je ostala zabilježena kao jasan dokaz Infantinove spremnosti da riskira kredibilitet organizacije radi održavanja dobrih odnosa s Trumpom. Zbog takvih i sličnih poteza, organizacija za ljudska prava Fair Square još je prošle godine podnijela prijavu FIFA-inom etičkom povjerenstvu, optužujući Infantina za opetovano kršenje kodeksa o političkoj neutralnosti, uključujući i njegovu javnu podršku Trumpovim "akcijama i politikama".
Unatoč Trumpovoj snažnoj podršci, put Giannija Infantina do 38. kata zgrade UN-a u New Yorku bio bi sve samo ne jednostavan. Proces izbora glavnog tajnika iznimno je složen. Kandidat prvo mora dobiti preporuku Vijeća sigurnosti, tijela koje broji 15 članica. Ključnu ulogu ima pet stalnih članica - Sjedinjene Države, Kina, Rusija, Velika Britanija i Francuska - od kojih svaka ima pravo veta. To znači da bi Infantino trebao osigurati da se njegovoj kandidaturi ne protivi nijedna od ovih svjetskih sila, što je samo po sebi velik diplomatski izazov. Tek nakon preporuke Vijeća sigurnosti, kandidata mora potvrditi Opća skupština, koja okuplja sve 193 države članice. Iako izvori tvrde da bi Infantino, osim američke, mogao dobiti i nominacije drugih država, otpor je gotovo zajamčen. Trumpova ideja također ruši nepisano pravilo geografske rotacije, prema kojem se očekivalo da će sljedeći glavni tajnik doći iz Latinske Amerike ili s Kariba, regije koja nije imala svog predstavnika na toj funkciji još od Peruanca Javiera Péreza de Cuéllara (1982.-1991.).
Dok se njegovo ime spominje u kontekstu jedne od najprestižnijih svjetskih funkcija, sam Gianni Infantino još se nije oglasio. Trenutno nije poznato želi li on uopće taj posao niti je li Trump s njim detaljnije razgovarao o toj mogućnosti. Infantino je već najavio svoju kandidaturu za reizbor na mjesto predsjednika FIFA-e, a izborni proces trebao bi se održati sljedećeg ožujka. Gotovo sve 211 članice FIFA-e već su mu dale podršku, što njegov reizbor čini gotovo sigurnim. Prelazak u UN predstavljao bi dramatičan zaokret u karijeri, ali i značajan financijski gubitak. Kao predsjednik FIFA-e, Infantino godišnje zarađuje oko šest milijuna dolara, dok je plaća glavnog tajnika UN-a nedavno iznosila oko 418.000 dolara. Ostaje za vidjeti hoće li prestiž i globalni utjecaj pozicije u Ujedinjenim narodima biti dovoljan mamac da se odrekne moći i financijskih beneficija koje nudi vođenje svjetskog nogometa.