Dubrovačkog gradonačelnika Matu Frankovića ponovno čuva policija, i to upravo tijekom postupka donošenja novog Generalnog urbanističkog plana Dubrovnika, dokumenta koji bi trebao znatno ograničiti daljnju izgradnju na nizu dosad građevinskih područja. Novi GUP zadire u velike investicijske interese, a vrijednost zemljišta kojem se mijenja namjena, prema procjenama urbanista na koje se poziva Franković, kreće se između 500 i 700 milijuna eura.
Priča je dobila i ozbiljnu sigurnosnu dimenziju. Nacional je objavio da iza prijetnji Frankoviću stoje moćni investitorski interesi povezani s građevinskim projektima koje bi novi, restriktivniji GUP mogao ugroziti, dok je u naslovnoj priči novog tiskanog izdanja objavljeno i da mu zbog građevinskih projekata i izmjena GUP-a prijete pripadnici kavačkog i škaljarskog kriminalnog klana.
Franković kaže da se na novom prostornoplanskom dokumentu radilo devet godina, upravo zato što su očekivali otpore vlasnika zemljišta i investitora čiji bi planovi njegovim donošenjem mogli biti zaustavljeni. U razgovoru za Večernji list govori o pritiscima koji prate donošenje GUP-a, prekomjernoj izgradnji Dubrovnika, ulozi investitora u dosadašnjem prostornom planiranju, odgovornosti arhitekata i urbanista, stotinama milijuna eura vrijednom zemljištu te pranju novca kroz građevinske projekte, na koje upozorava i Europol.
Kako ste nakon svega što se događa i kako vaši bližnji reagiraju na činjenicu da vas ponovno čuva policija? Ja sam dobro, a moji bližnji ne reagiraju baš previše pozitivno na tu situaciju. Međutim, i to je razumljivo. Vrlo je nezgodno kada se sve reflektira i na bližnje, ali to je neminovno i takav je posao. Što se mene osobno tiče, dobro sam i zadovoljan sam dokumentom koji je izrađen. Na njemu smo radili devet godina. Izradili smo sve moguće studije i analize jer smo znali da će, onoga dana kada ga predstavimo, svi oni koji budu nezadovoljni, a njih, kao što možete vidjeti, ima jako puno, pokušati na razne načine srušiti taj dokument.
Zbog toga smo izradili studiju nosivog kapaciteta i konzervatorsku podlogu. Oporba mi je često predbacivala da sam spor u donošenju novog GUP-a jer je postojeći GUP apsolutno devastirajući za Dubrovnik. Pokušavao sam im objasniti da nije pitanje samo donijeti GUP. Kada ga donesete, on mora biti pravno održiv i utemeljen te ni na koji način ne smije dovesti Grad u financijski problem. Kada nekome umanjujete vrijednost zemljišta za otprilike između 500 i 700 milijuna eura, ne smijete time dovesti Grad u situaciju da nekome mora isplatiti odštetu zato što ste prenamijenili zemljište, što je inače vaše zakonsko pravo.
U Dubrovniku postoje i slučajevi u kojima su objekti izgrađeni protivno izdanim dozvolama, nakon čega investitori izmjenama i dopunama građevinske dozvole pokušavaju uskladiti već izvedeno stanje. Kako to komentirate? Imate konkretan slučaj zgrade Atlantske plovidbe, koja je ishodila zakonitu građevinsku dozvolu, a potom izgradila objekt protivno toj dozvoli. Sada traže izmjenu i dopunu dozvole za rekonstrukciju, što nije zakonski utemeljeno niti može biti. Vrijednost koju su uložili u taj objekt iznosi 22 milijuna eura. Mi ne možemo odgovarati za loš rad nekoga drugoga. Zakon mora biti jednak za sve – za malog čovjeka i za najvećeg investitora, bez obzira na to kako se zvao i prezivao. Ako pravila ne postavimo na takav način, rušimo sustav i onda se postavlja pitanje čemu uopće služe urbanistička pravila. U suprotnom možemo proglasiti Divlji zapad pa neka svatko radi što želi i što mu je volja.
Kada danas pogledate Dubrovnik, koliko je prekomjerna izgradnja već narušila njegov prostor i prepoznatljiv izgled? Dubrovnik je i dalje lijep. Postoje sporadični problemi i određeni objekti koji doista bodu oči, ali mislim da još nije kasno da kažemo: dosta. Ako sada zaustavimo takve procese, sačuvat ćemo ljepotu i autohtonost Dubrovnika. Srećom, nije realizirano sve ono što je bilo predviđeno prostornim planom. Da se sve to dogodilo, tada bi bilo kasno i Dubrovnik kakav pamtite više nikada ne bi bio takav. Imamo objekata koji itekako strše, i na Pločama i posebno u zoni prema Babinu kuku, gdje je iskopano pola brda. Sve su to ostaci starih planova koji su izrađivani od 2014. godine, ali i prije toga, još od 2000. godine, i koji su unijeli nered u prostor. Kada sam detaljno proučio sve te planove, shvatio sam da su kod nas planove radili investitori, a ne Grad Dubrovnik. Netko drugi krojio je tu priču, a nije je krojio Grad.
Kako je uopće bilo moguće da investitori imaju toliki utjecaj na urbanističko planiranje? Gdje je u svemu tome bila struka? Struka se postavlja i predstavlja strukom samo onda kada joj to odgovara. Moramo biti svjesni činjenice da iza svakog projekta, svakog urbanističkog plana i svakog objekta stoji struka. Nemojmo to zaboraviti. Svaki projekt potpisuju arhitekti, a svaki urbanistički plan izrađuju urbanisti. I u tome leži jedan od ključnih problema. Imao sam sreće što imam izvrsnu tvrtku koja izrađuje prostorni plan i koja ne dopušta nikakve pritiske, kontakte ni slično. Međutim, upravo zbog straha i zbog toga što sam vidio kako su nastajali prijašnji prostorni planovi Grada Dubrovnika, duboko sam ušao u cijelu tu priču kako se ne bi dogodio neki problem. Morate imati golemo povjerenje u urbaniste jer su oni ključni. Ako jedan zarez napišu pogrešno, imate problem. Ljudima koji meni rade prostorni plan uistinu vjerujem.
Koje su ključne promjene u novom GUP-u i zašto je njegovo donošenje izazvalo toliki pritisak? Novim dokumentom briše se 180 građevinskih zona koje se pretvaraju u zelene površine. Zbog toga je pritisak na gradske službe velik. Oni koji još mogu graditi nastoje prije usvajanja novog GUP-a pribaviti potrebnu dokumentaciju i osigurati mogućnost gradnje. Te sam procese zaustavio u okviru onoga što nam zakon dopušta. U zaštićenom području Dubrovnika neće se izdavati dozvole dok novi GUP ne bude usvojen. Pretpostavljam da upravo iz toga proizlazi velik dio nervoze koja se sada stvorila. Riječ je isključivo o građevinskim parcelama. Posebno su značajne one koje se nalaze unutar građevinskih zona u kontaktnoj zoni povijesne jezgre, a koje će prema novom planu postati zelene površine.
Koliko je konkretnih parcela obuhvaćeno tim promjenama i tko stoji iza njih? Govorimo o 175 parcela iza kojih stoje različiti vlasnici i investitori. U najvećem broju slučajeva riječ je o investitorima koji se pojavljuju kroz različite tvrtke, dok je manji dio zemljišta u vlasništvu fizičkih osoba. Dakle, struktura vlasništva je različita, ali najvećim dijelom riječ je o investicijskim interesima.
Je li upravo prenamjena tih parcela razlog zbog kojeg trpite najveće pritiske? Što se na tim lokacijama namjeravalo graditi? Svega je tu bilo. Planirana su apartmanska i turistička naselja, kao i zgrade namijenjene prodaji stanova. Nijedan javni ili društveni sadržaj nije ukinut, niti je na tim lokacijama bio planiran. Radilo se isključivo o komercijalizaciji posljednjih zelenih oaza Grada Dubrovnika.
Europol je u posljednjem izvješću upozorio da se nekretnine i građevinski projekti koriste za pranje novca. Koliko je taj problem prisutan i u Hrvatskoj? Ne bi me čudilo da je prisutan jer je to trend. Posljednje izvješće Europola, koje je objavljeno prije manje od mjesec dana, govori sve. U njemu je istaknuta i Hrvatska te činjenica da su brojne zainteresirane skupine odlučile prati novac putem Hrvatske, kroz građevinske projekte i digitalne platforme. To nisu moje riječi. To su riječi Europola.
Predstavlja li borba za očuvanje prostora danas i sigurnosni rizik? Vas čuva policija, a istodobno govorite o potrebi zaštite najvrjednijeg prostora koji Dubrovnik ima. Siguran sam da službe rade svoj posao. Imam apsolutno povjerenje u hrvatsku policiju i hrvatske sigurnosne službe. Iz mojeg iskustva, do sada su uvijek radili dobre procjene i postupali onako kako treba. Tako rade i dalje. Oni neke stvari vide bolje nego što ih ja mogu vidjeti i sagledati. Na njima je da rade svoj posao, a na meni je da preuzmem političku i osobnu odgovornost te radim svoj posao. Dok jedni i drugi predano rade ono za što su zaduženi, straha nema.
Spomenuli ste da je vrijednost zemljišta kojem je promijenjena namjena između 500 i 700 milijuna eura. Kako se došlo do te procjene? Riječ je o gruboj procjeni između 500 i 700 milijuna eura jer je teško utvrditi jedan konačan iznos. Vrijednost varira iz dana u dan zato što je riječ o zemljištu čija cijena neprekidno raste, posebno u Dubrovniku. Urbanisti su, kada su radili procjenu, rekli da je najbolje navesti raspon između 500 i 700 milijuna eura jer vrijednost zemljišta stalno raste. Kada zemljište dobije svoju svrhu, odnosno kada se na njemu izgradi objekt, njegova vrijednost odlazi u nebo. Tada taj iznos može biti i puno viši.
Ovo nije prvi put da vas čuva policija? Policija me čuvala i u prosincu. Ne bih ulazio u detalje, ali policija je uspješno odradila svoj posao, a ja sam tada uspješno odradio ono što je trebalo učiniti u interesu Grada i građana. Sve je prošlo kako treba. Vjerujem i siguran sam da će i sada sve proći kako treba. Nije ugodno kada vas čuva policija. Nemate privatnosti ni bilo čega sličnog, ali veći je cilj iznad osobne ugode. Moram se strpjeti, živjeti u zadanim okvirima i tako funkcionirati. To je to.
FOTO Prodaje se moderna vila s bazenom u blizini Pule: Jedan detalj posebno privlači pažnju
Otvori KEKS Pay
Problemi leže u lokalnoj samoupravi. Frankoviću svaka čast treba imati hrabrosti suprotstaviti se mafiji koja bi prala novce preko Dubrovnika. Bojim se i pomisliti što rade u Istri!!! Država tamo gotovo nema pristupa jer je to zlatna koka (i ostalele droge) mafijakog IDS-a i SDP-a