Stanovnici Krima suočavaju se s ozbiljnom krizom. Ukrajinski napadi dronovima i raketama na energetsku infrastrukturu, ceste i luke doveli su do nestašice struje, vode i goriva, što je ovog ljeta pretvorilo popularno odmaralište u zonu preživljavanja. Marina, vlasnica malog pansiona u obalnom gradiću Yevpatoriji, svjedoči o drastičnim promjenama. Najprije su otkazali gosti. Zatim je ponestalo benzina, što je otežalo opskrbu hranom i ostalim potrepštinama. Sada struja i voda nestaju na veći dio dana. "Dvanaest godina su nam govorili da je Krim 100 posto zaštićen. A onda su nas za mjesec dana bacili u kameno doba, nema struje, nema vode, nema goriva", kaže Marina.
Od početka ove godine Ukrajina provodi najveću dosadašnju zračnu kampanju protiv Krima, ciljajući ne samo sam poluotok nego i kopnene i pomorske prometne veze s Rusijom. Stanovnici Krima suočavaju se s najvećim poremećajima svakodnevnog života od ruske aneksije 2014. godine. Krim je prva kontrolirana regija od Rusa koja je osjetila akutnu nestašicu goriva, koja se kasnije proširila i na druge dijelove Rusije. Lokalne vlasti koje je postavio Kremlj prošlog mjeseca proglasile su izvanredno stanje i privremeno zabranile prodaju goriva privatnim vozačima kako bi sačuvale zalihe za vojsku i hitne službe.
Kako su ukrajinski dronovi sve češće gađali energetske objekte, kriza se brzo proširila. Prema analizi Guardiana, više od 70 posto od otprilike 2,5 milijuna stanovnika Krima doživjelo je neki oblik nestanka struje, a mnogi već danima nemaju ni struje ni tekuće vode. Stanovnici s kojima je Guardian razgovarao izražavaju rastući osjećaj napuštenosti i frustracije prema ruskim vlastima i Moskvi. Festivali, ljetni kampovi i događanja na plažama otkazani su. Umjesto toga, ljudi stoje u dugim redovima za gorivo i svakodnevno traže mjesto gdje se mogu istuširati i napuniti telefon. "Preživljavamo, ne živimo", kaže jedan stanovnik.
Aleksei, rođeni Krimljanin koji je 2014. podržao rusku aneksiju, kaže da mu je restoran ovog ljeta gotovo prazan jer su turisti izostali. Nestašice i prekinute opskrbne rute otežavaju nabavu svježih namirnica. "Vlasti su uporno tvrdile da je Krim spreman na sve. Doslovno na sve. Pokazalo se da se nisu pripremili za najgore", kaže Aleksei.
Komentari ispod objava lokalnih dužnosnika na društvenim mrežama preplavljeni su vapajima za pomoć. Ljudi pišu da ne mogu kontaktirati rodbinu, kupiti hranu ili se nositi s dugotrajnim nestancima struje. "Belogorsk je već više od 70 sati bez struje, a mi dobivamo samo obećanja", glasi jedna od brojnih poruka upućenih Sergeju Aksyonovu, ruskom upravitelju Krima.
Lokalni Telegram kanali pretvorili su se u improvizirane vodiče za preživljavanje, ljudi razmjenjuju informacije gdje je upravo stiglo gorivo, postavljaju alarme za noćno puštanje bonova i dijele karte najkraćih redova. Ukrajina ciljanim napadima na Krim, koji Kremlj vidi kao krunu Putinove vladavine, nastoji ojačati svoju poziciju u eventualnim budućim mirovnim pregovorima.
"Ukrajina sada ima veći utjecaj u budućim pregovorima jer može pouzdano gađati gotovo svaki cilj na Krimu“, kaže vojni analitičar Rob Lee s Foreign Policy Research Institute. Ukrajinske snage koncentrirale su se na glavne prometne koridore, posebno autocestu Novorossiya, te na brodove u Azovskom moru. Posljednjih tjedana Kijev je intenzivirao napade na Kerčki most, koji povezuje Krim s Rusijom, u nastojanju da dodatno produbi nestašice na poluotoku. Za Moskvu je kriza na Krimu veliki neugodan udarac koji ne može sakriti. Putin je prošlog tjedna naložio hitne subvencije za kupnju goriva i smanjenje cijena, nazvavši probleme „privremenima“. No, stanovnici Krima sve su frustriraniji takvim uvjeravanjima.
Otvori KEKS Pay
Žale se okupatori, ajoj ajoj...