Kada govorimo o poznatim licima s malih ekrana, kazališnih dasaka ili iz vrhunskih kuhinja, prva asocijacija često su glamur, uspjeh i financijska bezbrižnost. No, iza kamera i svjetala reflektora kriju se stvarni ljudi koji se suočavaju s istim onim financijskim izazovima, nedoumicama i greškama kao i svi ostali građani. Upravo je to pokazao dugovječni i iznimno uspješni video serijal Raiffeisen Future Boost koji je kroz čak šest sezona emitiranja na Večernji TV-u postao sinonim za razbijanje tabua o novcu i podizanje financijske pismenosti u Hrvatskoj. Razgovori o investicijama, štednji, kreditima, dugovanjima, mirovini, pa čak i o kriptovalutama i dionicama, često su građanima nepoznati i nerazumljivi, a sama tema financija mnogima i dalje izaziva nelagodu. Ipak, ovaj je serijal uspio nemoguće – educirati javnost na iznimno zabavan, opušten i pristupačan način. Kroz dinamične sezone gledatelje je prvo vodio britki Ivan Šarić, dok je u posljednjoj sezoni palicu preuzela poznata TV voditeljica Antonija Mandić.
Ugostivši brojne glumce, poduzetnike, sportaše i ljude koji su svoje karijere gradili izvan očekivanih okvira, serijal je ponudio riznicu životnih lekcija o radu, riziku i planiranju budućnosti. Među njima su se posebno istaknule emotivne i poučne priče TV voditeljice i producentice Antonije Blaće, chefa Ivana Pažanina te glumice Lane Gojak Bajt, čija su iskustva savršen dokaz da se najveće životne lekcije o novcu uče na onaj teži, ali najučinkovitiji način.
Antonija Blaće: „Sve što sam naučila o financijama – naučila sam na teži način. Opomena, ovrha...“
Jedno od najomiljenijih medijskih lica, Antonija Blaće, bez uljepšavanja je priznala kako njezini počeci u upravljanju osobnim financijama nisu bili nimalo idilični. Iako danas uspješno vodi vlastitu tvrtku i iza sebe ima brojne velike televizijske projekte, njezino je učenje o porezima, dobiti i računima krenulo s prilično gorkim okusom. Sve što je naučila o financijama, kako sama kaže, naučila je kroz opomene i ovrhe. Njezin je savjet stoga iznimno jasan i praktičan za sve koji se bore s organizacijom budžeta – čim čovjek shvati koji je tip osobe, lakše će pronaći rješenje. Ako niste tip koji će doma pedantno voditi tablicu i klikati što je sve plaćeno, pametnije je investirati i platiti stručnjaka da to radi za vas.
Blaće se osvrnula i na općenito stanje u društvu, primijetivši kako Hrvatima jednostavno nedostaje taj urođeni "čip" za financijsku pismenost, zbog čega svi često lutaju i snalaze se u hodu, a o mirovini počinju razmišljati tek kada godine opasno prolete. Na pitanje što bi učinila da je u počecima karijere osvojila milijun kuna u Big Brotheru, iskreno je zaključila da bi s današnjom pameću taj novac odmah zaključala sa strane, dok za mladu Antoniju to ne bi mogla garantirati, dodajući kroz smijeh da je možda upravo zato tada i nije dobila.
Ivan Pažanin: „U ugostiteljstvo ulazim oprezno, s financijskim ulaganjima koja bih mogao vratiti“
Potpuno drukčiju, ali jednako izazovnu stranu financijske borbe donosi priča poznatog splitskog chefa Ivana Pažanina. Ugostiteljski biznis u javnosti se često percipira kao brza i laka zarada, no realnost iza zatvorenih vrata kuhinje je potpuno drukčija i traži krvav rad. Pažanin je u svojim počecima radio i po dvadeset sati dnevno, osjećajući se u tom trenutku iskorišteno, no danas shvaća da je to bio nužan proces za dosezanje profesionalnog vrha. Njegov najveći financijski ispit bio je hrabar poduzetnički pothvat otvaranja vlastitog restorana u jeku pandemije. U vremenima kada se visoko ugostiteljstvo lomilo pod krizom, Pažanin je odlučio uložiti u vlastitu viziju gastronomije, ali uz izniman oprez i strogu računicu. Njegova ključna lekcija jeste da se u investicije ulazi isključivo s onim iznosom koji čovjek može podnijeti i vratiti čak i u slučaju da posao ne uspije, a vrhunski chef, osim što kuha s ljubavlju, danas jednostavno mora savršeno vladati i brojkama te intenzivno razmišljati o dugoročnoj mirovinskoj štednji i uplatama životnog osiguranja.
Lana Gojak Bajt: „Muž i ja živimo bez stalnih primanja, mislim da će moja mirovina biti oko 400-500 eura“
Dok poduzetništvo nosi svoje specifične rizike, život slobodnih umjetnika u Hrvatskoj predstavlja sasvim posebnu vrstu financijske neizvjesnosti, što je u razgovoru s Antonijom Mandić potpuno ogolila glumica Lana Gojak Bajt. Život od projekta do projekta, bez stalnih mjesečnih primanja, svakodnevica je nje i njezinog supruga, koji je također slobodni umjetnik. Lana je podijelila anegdotu iz studentskih dana kada je kao osamnaestogodišnjakinja primila jednogodišnju stipendiju i potrošila je u samo tjedan dana, jer jednostavno nije imala svijest o vrijednosti novca. Ta joj je škola, nakon koje je morala sama financirati ostatak studija, zauvijek usadila oprez. Danas, kao majka, tu istu financijsku realnost pokušava prenijeti svojoj kćeri kroz jednostavne primjere, objašnjavajući joj da bez rada nema zarade, pa u konačnici ni sladoleda. Najveći problem s kojim se samostalni umjetnici susreću jest potpuni izostanak dugoročne sigurnosti i nemogućnost dobivanja kredita u bankama, bez obzira na to koliko novca trenutačno imaju na računu. Računajući kako bi joj mirovina, prema trenutačnom sustavu, mogla iznositi skromnih 400 do 500 eura, Lana je istaknula važnost preuzimanja odgovornosti u vlastite ruke kroz dodatne oblike štednje i mirovinske fondove, naglasivši pritom kako je financijska pismenost ključ slobode, osobito za žene koje su u bračnim zajednicama često ekonomski ranjivije i ovisnije o partneru.
Pogreške kao dio puta
Kroz šest sezona emitiranja, serijal Raiffeisen Future Boost uspješno je dokazao da financijska pismenost nije rezervirana samo za bankare i ekonomske stručnjake, već je ključni alat za preživljavanje u suvremenom svijetu. Kada se podvuče crta pod sve sezone ovog edukativnog projekta, postaje jasno da donošenje pametnih odluka ne dolazi preko noći. Priče Antonije, Ivana i Lane, ali i brojnih drugih gostiju koji su hrabro progovorili o svojim propustima, pokazuju da su pogreške dio puta. Ono što čini razliku jest spremnost da iz tih pogrešaka učimo, pravovremeno prepoznamo vlastite financijske mane, investiramo u znanje te na vrijeme počnemo razmišljati o budućnosti. Financijska održivost i sigurnost obitelji nisu nedostižni ciljevi, već rezultat kontinuirane edukacije i razgovora o temama koje bismo najradije izbjegli, ali koje u konačnici definiraju kvalitetu našeg života u zrelijim godinama.
Sadržaj nastao u suradnji s Raiffeisen mirovinskim fondovima.
Otvori KEKS Pay
