Dugogodišnji direktor u Hrvatskom olimpijskom odboru i šef deset olimpijskih misija, Damir Šegota, slovio je za besprijekornog profesionalca i jednog od najcjenjenijih sportskih djelatnika. No, otkriće njegovog imena na 'crnim listama' Vedrana Pavleka bacilo je tamnu sjenu na blistavu karijeru, otkrivajući priču o navodnim mitom, pranju novca i bizarnim shemama koje su potresle temelje hrvatskog sporta.
Bio je to čovjek sinonim za hrvatski olimpizam, lice koje se neizostavno pojavljivalo uz najveće uspjehe naših sportaša na najvećoj svjetskoj pozornici. Tijekom više od dva desetljeća u Hrvatskom olimpijskom odboru izgradio je reputaciju pedantnog, strogog, ali pravednog organizatora, operativca iz sjene bez kojeg se Olimpijske igre nisu mogle zamisliti. Sam je često govorio kako "ustaje i liježe s Olimpijskim igrama", a njegova posvećenost detaljima, od smještaja i opreme do logistike, bila je legendarna u sportskim krugovima. Smatrali su ga jednim od najiskusnijih svjetskih stručnjaka za proceduralnu organizaciju olimpijskih misija, osobom koja je brinula da sportaši budu u potpunosti fokusirani na rezultat. Njegov put do vrha sportskog menadžmenta bio je sve samo ne tipičan; odrastao na Trnju, korijenima iz Dalmatinske zagore, karijeru je započeo na ledu, kao profesionalni hokejaš u dresovima Mladosti i Medveščaka te hrvatske reprezentacije. Paralelno je studirao na Kineziološkom fakultetu, no životni put mu je, kao i mnogim Hrvatima njegove generacije, naglo skrenuo 1991. godine.
Početak Domovinskog rata odveo ga je s fakultetskih klupa na bojište. S grupom kolega dragovoljno se prijavio u Hrvatsku vojsku, gdje je ostao sve do 2002. godine, doguravši do čina bojnika. Upravo je vojska bila njegova ulaznica u svijet vrhunske sportske organizacije. Ključni trenutak dogodio se 1999. godine kada je dobio zadatak koordinirati organizaciju drugih Svjetskih vojnih igara u Zagrebu, golemog natjecanja koje je u glavni grad Hrvatske dovelo tisuće sportaša u odorama. Njegove organizacijske vještine nisu prošle nezapaženo. Prepoznat je kao čovjek za velike stvari te mu je uskoro ponuđen posao u Hrvatskom olimpijskom odboru. Time je započeo njegov strelovit uspon. Karijeru u HOO-u započeo je 2002. kao pomoćnik direktora Ureda za olimpijski program, da bi već godinu kasnije bio imenovan direktorom tog ureda i, po prvi put, šefom misije za nadolazeće Igre u Ateni 2004. godine. Tu će dvostruku, iznimno odgovornu funkciju, obnašati rekordnih deset puta, postavši zaštitno lice i siva eminencija hrvatskih pohoda na olimpijske medalje.
Njegova strogoća postala je legendarna. Nije tolerirao nikakva odstupanja od discipline, a u javnosti je ostala upamćena njegova izjava uoči Igara u Riju, kada je jasno poručio da će svaki sportaš koji se ogluši na zabranu noćnih izlazaka i bez dozvole napusti olimpijsko selo "ujutro dočekati otkazana akreditacija". Za njega su Igre bile svetinja, a dobrobit sportaša na prvom mjestu. Brinuo je o svemu, od toga da voda u mediteranskom selu ne uzrokuje želučane probleme kod sportaša do nabavke najmodernije opreme. Ipak, njegova besprijekorna fasada dobila je prvu, tada jedva primjetnu pukotinu tijekom Igara u Londonu 2012. godine. Tada se, kao šef hrvatske delegacije, morao javiti na informativni razgovor u policiju zbog sumnje u preprodaju ulaznica.
- edan sportaš me zamolio da predam dvije ulaznice nekom njegovom poznatom i uzmem 60 funti, koliko koštaju - objašnjavao je tada Šegota, tvrdeći da je riječ o nesporazumu proizašlom iz kompliciranih procedura organizatora.
Incident je brzo zataškan, a Šegota je nastavio svoj put kao "gospodin Olimpijske igre", neokaljanog ugleda i s golemim autoritetom.
No, sve se srušilo poput kule od karata kada je pukla jedna od najvećih korupcijskih afera u povijesti hrvatskog sporta, ona u čijem se središtu našao Vedran Pavlek, dugogodišnji direktor Hrvatskog skijaškog saveza. USKOK-ovi istražitelji sumnjiče Pavleka da je tijekom jedanaest godina, kroz sustav fiktivnih poslova i povezanih tvrtki, iz Saveza izvukao gotovo 30 milijuna eura. Klupko se počelo odmotavati u siječnju kada je na granici, pri povratku iz Austrije, zaustavljen bivši glasnogovornik Saveza Nenad Eror sa 116.000 eura gotovine i papirnatim popisima. Bili su to popisi za "crno računovodstvo", za isplatu bonusa i "druge plaće" na ruke desecima ljudi, od trenera i servisera do zvučnih imena hrvatskog sporta. No, pravi "Pandorina kutija" bio je zaplijenjeni laptop Vedrana Pavleka, koji se trenutno nalazi u ekstradicijskom pritvoru u Kazahstanu. U njemu je pronađeno više od 120 tisuća dokumenata i detaljne "crne liste" koje su istražiteljima otkrile nevjerojatnu mrežu isplata. Upravo su ti dokumenti istragu proširili i na sam vrh Hrvatskog olimpijskog odbora.
Analizom podataka s laptopa istražitelji su otkrili imena glavnog tajnika HOO-a Siniše Krajača i direktora olimpijskog programa Damira Šegote. Iako su se njihova imena i ranije nalazila na popisima pronađenima kod Erora, digitalni tragovi otkrili su puno dublju i dugotrajniju povezanost. Prema dokazima, Krajač je kroz godine u gotovini primio najmanje 60.000 eura, dok je uz Šegotino ime stajao zbroj od najmanje 30.000 eura. Sustav je, prema rekonstrukciji, bio jednostavan. Pavlek bi sastavio popis s iznosima koje u određenoj turi treba isplatiti, a Eror bi gotovinu, često iz Austrije, donosio u Hrvatsku. Nisu svi dobivali novac u istoj turi, pa su kod nekih imena ponekad stajale nule, ali bi isplata uslijedila u sljedećim rundama. Istražitelji su otkrili i bizaran detalj da je jedan od čelnika HOO-a taj redovni ilegalni prihod u razgovorima slikovito nazivao "Mehrwertsteuer", što je njemački izraz za PDV. Simbolika je tim veća jer je Eror novac često donosio upravo iz Austrije, evocirajući sjećanja na vremena prije ulaska u EU kada su građani na granici ostvarivali povrat poreza.
S novim dokazima, Krajač i Šegota su od svjedoka postali osumnjičenici. Uslijedilo je uhićenje Damira Šegote i njegove supruge, a optužbe koje im se stavljaju na teret daleko su teže od onoga što se prvotno mislilo. USKOK sumnja da je Šegota, kao jedna od ključnih osoba u HOO-u, godinama utjecao na to da Hrvatski skijaški savez iz proračuna dobiva neopravdano visoka sredstva. Zauzvrat je, sumnja se, od Pavleka u desetak godina primio najmanje 160.000 eura mita. Na taj je način, vjeruju istražitelji, Skijaškom savezu omogućio pokriće neopravdanih troškova u iznosu od čak 750.000 eura. Detalji navodnih malverzacija otkrivaju nevjerojatnu priču. Sumnja se da su Šegota i supruga novcem od mita kupovali investicijsko zlato kako bi ga "oprali" i prikrili mu trag. Povrh svega, navodi se da je Vedran Pavlek plaćao i stipendiju za studiranje jednom članu Šegotine obitelji. Uhićenje i teške optužbe za primanje mita i pranje novca označile su konačan pad čovjeka koji je dva desetljeća bio sinonim za hrvatski olimpizam, bacivši tamnu sjenu na bezbrojne medalje i uspjehe u čijoj je organizaciji sudjelovao. Priča o Damiru Šegoti tako je postala priča o spektakularnom usponu i još spektakularnijem padu, podsjetnik kako se fasada besprijekornog profesionalizma može srušiti pod teretom skrivenih popisa, gotovine iz Austrije i sjaja investicijskog zlata.
Otvori KEKS Pay
Eto...bit će je onaj dio kuće bez narančaste fasade sagrađen upravo zim novcima.+investicijsko zlato.