Mediteranski otok Sardinija odavno fascinira znanstvenike. Njezina planinska unutrašnjost jedna je od pet svjetskih "plavih zona", geografskih područja gdje ljudi znatno češće doživljavaju stotu godinu. Ono što Sardiniju čini jedinstvenom jest i vrlo neobično visok udio stogodišnjaka među muškarcima, gdje je omjer gotovo jedan naprama jedan sa ženama. Iako se dugovječnost tradicionalno pripisivala kombinaciji genetike, aktivnog načina života i prehrane, najnovija saznanja upućuju na to da je tajna vitalnosti sardinskih stogodišnjaka dublje ukorijenjena – u njihovom umu i karakteru, piše Science Alert.
U središtu ovog otkrića nalazi se opsežna studija koju je vodila psihologinja Maria Chiara Fastame sa Sveučilišta u Cagliariju. Njezin tim usporedio je starije stanovnike iz plave zone s njihovim vršnjacima iz obližnje ruralne zajednice koja ne bilježi takvu dugovječnost. Rezultati su bili iznenađujući. Iako nije bilo značajne razlike u kvaliteti života povezanoj sa zdravljem, jedna se osobina ličnosti jasno istaknula: visoka razina "otvorenosti prema iskustvu". Ova crta podrazumijeva duboku znatiželju, intelektualnu angažiranost, interes za učenjem te spremnost na isprobavanje novih stvari i prihvaćanje novih ideja.
Znanstvenici ne vjeruju da osobnost izravno utječe na dugovječnost, već da oblikuje način na koji živimo. Osoba koja je znatiželjna i intelektualno angažirana vjerojatnije će tražiti nova iskustva, održavati društvene veze, započinjati hobije i ostati fizički aktivna. Umjesto da djeluje neovisno o prehrani ili tjelovježbi, otvorenost potiče ponašanja koja zdravo starenje čine vjerojatnijim, držeći čovjeka aktivnim i uključenim u svijet oko sebe čak i u dubokoj starosti.
Naravno, otvorenost nije jedina psihološka prednost. Istraživanja su pokazala da dugovječni stanovnici plave zone postižu visoke rezultate i na skalama otpornosti, odnosno sposobnosti nošenja s nedaćama, te optimizma. Studija talijanskih znanstvenika utvrdila je da imaju i razvijenije vještine suočavanja s problemima i višu emocionalnu kompetenciju. Ova kombinacija stvara snažan psihološki oklop koji štiti mentalno zdravlje od životnih izazova.
Psihološke osobine ne razvijaju se u vakuumu. Na Sardiniji je ključan i društveni kontekst. Za razliku od mnogih zapadnih društava, starije osobe ondje rijetko završavaju u institucijama. O njima se brinu obitelj i susjedi, a oni sami ostaju aktivni stupovi zajednice. Ne doživljava ih se kao teret, već kao cijenjene čuvare tradicije i znanja. Takvo okruženje, prožeto snažnim obiteljskim i društvenim vezama, pruža osjećaj svrhe i pripadnosti, što je moćan lijek protiv usamljenosti i depresije.
U spomenutoj studiji sudjelovalo je 125 osoba u dobi od 71 do 101 godine. Potvrđeno je da su stanovnici plave zone provodili znatno više vremena baveći se poticajnim slobodnim aktivnostima, od vrtlarenja do druženja. Zaključak je jasan: dugovječnost je složena jednadžba. Na Sardiniji se ne radi samo o tome što jedu, već o tome tko su. Njihova otvorenost, otpornost i duboka uključenost u zajednicu čine temelj za život koji nije samo dug, već i ispunjen.
Stručnjak za dugovječnost otkriva: Ove četiri namirnice nikada ne biste trebali imati u kući ako želite doživjeti 100 godina
Otvori KEKS Pay
