Naslovnica Lifestyle Gourmet

Pripremite se za karneval! Dječje maske trebaju biti vesele, a ne čudovišne

Stručnjaci objašnjavaju zašto nam trebaju karnevali
25. veljače 2014. u 18:00 0 komentara 3027 prikaza
Karneval
Foto: Goran Kovačić/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/7

“Život je maskenbal, svatko se krije, ako u sebe siguran nije...”

Čak je i u dobrim starim hitovima opjevan karneval, razdoblje kada se, barem jednom na godinu, pruža prilika da se posve sruše sve barijere i društvene norme, da se svi koji to žele na kratko “presvuku” iz postojeće kože i budu ono što žele.

Organizirane karnevalske družine koje sudjeluju na svečanostima i povorkama mjesece provode izrađujući kostime, scenarije i alegorijska kola, a osim sjajne zabave koja ih čeka, prilika je to za druženje i zbližavanje. Istovremeno, kako bi bili dio šušura koji prati te povorke, ljubitelji karnevala spremni su putovati i po nekoliko stotina kilometara i biti na licu mjesta. Karnevalski gradovi poput Rija, Nice, Venecije ili Rijeke tih su dana nalik na košnice u kojima se turisti slijevaju među maske, zaklanjaju lica, plešu, pjevaju, druže se s posve nepoznatim ljudima...

Osim što je to prilika da se nauči nešto, upozna nove gradove i običaje, u novom okruženju ljudi se osjećaju opuštenije.

– Živimo jedan život i u njemu imamo nekoliko uloga koje nam se možda ne sviđaju sve jednako ili nam se neke uopće ne sviđaju (zet zahtjevne punice, žena s ljubomornim mužem, odlična pristojna djevojka...) Maškare su stoga prilika da budemo netko drugi i tako sebi priskrbimo kratak ali sladak drugačiji život – objašnjava psihologinja Ljubica Uvodić Vranić.

– Pravila koja moramo poštovati i ljude kojima se moramo diviti u maškarama možemo ismijavati – dodaje psihologinja ističući da neki ljudi vole ples, pjesmu, a ne plešu jer možda nemaju priliku, partnera ili nemaju dovoljno samopouzdanja. Karnevalska gužva svojevrstan je izgovor da se plesati – mora.

Više nego s pravim licem

Neki će u tome biti razuzdaniji nego u svakodnevnom životu jer im je lice prekriveno krinkom pa će si dopustiti više nego kada “nose” svoje pravo lice. Osim toga, karnevali su svojevrstan “ispušni ventil” za kreativce koji se, objašnjava psihologinja, mogu osloboditi u izradi i osmišljavanju kostima, frizura, šminke...

Tu je, dakako, i kompetitivnost, pogotovo ako postoji natjecanje za najbolju ili najoriginalniju masku.

Karneval | Autor : Goran Kovačić/PIXSELL Foto: Goran Kovačić/PIXSELL

Psihologinja kaže da uza sve ovo postoji i ljubav prema tradiciji, način života te je upravo stoga maškaranje dio života u nekim krajevima. Tako se npr. zvončari vode mišlju – bolje da propadne selo nego običaj. No nisu maskenbali veselje samo za odrasle.

U danima kad je dopušteno, čak poželjno uživjeti se u neku drugu ulogu djeca uistinu uživaju bezgranično. I to već od prvog maštanja i priprema pa do trenutka kad se (pre)odjenu.

U tuđim cipelama

– Tu zabavu i običaje otkrili smo im mi odrasli, ali djeca definitivno s naročitim veseljem pristupaju maskama i maskiranju – kaže psihologinja Ivana Sabol.

– Uostalom, ona se i inače uživaju odijevati i pretvarati da su netko drugi. Tko se kao dijete nije šepurio pred ogledalom u odjeći i cipelama odraslih? Igra i zabava važne su dječje potrebe, a maškaranje osigurava i jedno i drugo. Samo maskiranje, osim toga, donosi i opuštanje, a svako ljudsko biće ima potrebu opustiti se, razveseliti i povremeno biti netko drugi. Stoga nema razloga da si takvu zabavu uskratimo mi odrasli, a kamoli da to ne priuštimo najmlađima – poručuje psihologinja Sabol.

Karneval | Autor : Goran Kovačić/PIXSELL Foto: Goran Kovačić/PIXSELL

U danima kad mnogi podjetinje, a veselja, cike i smijeha ne manjka, nije nebitno i kakvom se maskom zakrabuljimo.

– Psihološki eksperimenti pokazali su da efekta na raspoloženje ima i kad tužnog, uplakanog čovjeka postavimo pred ogledalo i zamolimo ga da se na silu nasmiješi. Raspoloženje podiže čak i taj usiljeni osmijeh.

Pokazalo se, pojednostavljeno rečeno, da se u mozgu stvara reakcija prema onom što “nosimo” na licu – kaže psihologinja Sabol koja savjetuje da se o tome vodi računa i pri izboru maske.

>>Kastavska pusna hrana; od zaseke do palente kumpirice

>>Stanovnici Kőlna žive za vrijeme karnevala

Odmor od briga i kalupa

Svi ponekad kažemo: najradije bih iskočila iz vlastite kože. Stoga iskoristimo priliku i u maškarama nabacimo tuđu kožu jer ona nam pruža svojevrsno olakšanje. Oni kojima je tijesno u njihovoj koži u maškarama uđu u drugu, recimo širu – objašnjava ugledna psihologinja prof. Ljubica Uvodić Vranić.

– Gledam na TV-u muškarca koji kaže da se naprosto obožava maškarati u ženu i da je nekako iz Amerike dobavio štikle broj 47. Svi mi imamo u sebi, manje ili više ženske ili ženskaste, muške ili muškobanjaste crte, i druge likove. Umor je nešto što nas stalno prati, a maškare su aktivan odmor.

Ljubica Uvodić Vranić, psihologinja

Kosture u ormare

Više je psiholoških istraživanja pokazalo da nam se raspoloženje podiže čak i kad na lice navučemo namješten osmijeh, a psihologinja Ivana Sabol poručuje da to ovih razuzdanih dana karnevala, kad je i djeci i odraslima dopušteno postati tko god i što god požele, imamo na umu kada biramo svoju krabulju

:– Mislim da je to naročito bitno kod dječjih maska. Nema razloga da se djeca maskiraju u kosture, čudovišta...Takve likove valja ostaviti u ormaru, gdje im je i mjesto – kaže naša sugovornica i dodaje: – Najmlađi trebaju biti vesele krabulje, likovi poput poput klaunova, princezica, zečića...

Kik
Prolistajte novi KiK katalog i ne propustite super akcije!

A1 izdvaja za Vas

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.