Čini se da se svijet mijenja brzinom munje, pa je možda utješno znati da neke stvari ipak ostaju iste - barem kada je riječ o gradu koji nosi titulu najugodnijeg za život. Kopenhagen je drugu godinu zaredom osvojio prvo mjesto na godišnjoj ljestvici Economist Intelligence Unita (EIU), ponovno nadmašivši austrijski Beč, koji je prije toga tri godine suvereno držao vrh. Iako različite renomirane institucije objavljuju svoje popise, pa je tako časopis Monocle najboljim proglasio Tokio, a konzultantska tvrtka ECA International švicarski Bern, upravo je EIU-ova analiza, koja obuhvaća 173 grada diljem svijeta, jedna od najcjenjenijih i najčešće citiranih, prenosi CNN.
Ova ljestvica postaje sve važnija u kontekstu podatka Ujedinjenih naroda da više od 80 posto svjetske populacije danas živi u urbanim sredinama, s tendencijom daljnjeg rasta, što pitanje kvalitete urbanog života stavlja u središte globalnih rasprava. Uspjeh danske prijestolnice nije slučajan. EIU, sestrinska organizacija časopisa The Economist, gradove rangira na temelju više od 30 faktora grupiranih u pet glavnih kategorija: stabilnost, zdravstvena zaštita, kultura i okoliš, obrazovanje i infrastruktura. Kopenhagen je u čak tri kategorije - stabilnosti, infrastrukturi i obrazovanju - ostvario "savršen" rezultat.
Glasnogovornik Economist Intelligence Unita izjavio je kako postojani uspjeh Kopenhagena leži u "pobjedničkoj kombinaciji izvrsnih ocjena za stabilnost i infrastrukturu, sjajne kulture i okoliša te visoke kvalitete javnih usluga". Upravo ta sinergija sigurnosti, funkcionalnosti i bogatog društvenog života čini ga magnetom za stanovnike, iako stručnjaci napominju da je jedina negativna strana života u ovakvim gradovima često vrlo visoka cijena života.
Dok su Kopenhagen i Beč zacementirali svoja mjesta na vrhu, ostatak liste deset najboljih također donosi zanimljive pomake, a njime dominiraju gradovi iz Australije i zapadne Europe. Na trećem mjestu nalazi se australski Melbourne, koji se popeo za jedno mjesto u odnosu na prošlu godinu, dok je Sydney napravio još veći skok, sa šestog na četvrto mjesto. Švicarski Zürich, koji je prošle godine dijelio drugo mjesto s Bečom, pao je za tri pozicije i sada je peti, a odmah iza njega, na šestom mjestu, nalazi se još jedan švicarski grad, Ženeva. Japanska Osaka zadržala je sedmo mjesto, dok je australski Adelaide na osmom. Jedini grad iz Sjeverne Amerike koji se probio među deset najboljih je kanadski Vancouver na devetom mjestu, a popis zaključuje japanska prijestolnica Tokio na desetom mjestu.
Raj na Zemlji: U ovoj se državi najmanje radi i najviše uživa, ali i najduže živi
Promatrajući poredak izvan samog vrha, vidljivi su značajni trendovi i za druge svjetske metropole. Za američku publiku, zanimljiv je podatak da se New York popeo za tri mjesta, na 66. poziciju, zahvaljujući značajnom poboljšanju ocjena u kategoriji stabilnosti, što je rezultat pada stope kriminala i smanjene percepcije rizika od terorističkih napada. Iako se "Velika Jabuka" penje na ljestvici, Honolulu i dalje ostaje najbolje rangirani američki grad, unatoč padu za dva mjesta na 25. poziciju. Ujedinjeno Kraljevstvo se oporavilo nakon prošlogodišnjeg pada ocjena uzrokovanog razdobljem nereda i nemira. Manchester je, drugu godinu zaredom, najbolje rangirani britanski grad na 52. mjestu, ispred Londona koji je zauzeo 54. mjesto i Edinburgha koji se našao na 64. poziciji.
Iako je Zapadna Europa i dalje ocijenjena kao regija s najvišom kvalitetom života, njezin prosječni rezultat od 91,7 bio je nešto niži nego 2025. godine. S druge strane, prosječna ocjena za Aziju porasla je za 0,3 na 73,9, uglavnom zahvaljujući boljim ocjenama u zdravstvu. To se posebno odnosi na kineske gradove, poput Fuzhoua na jugoistoku zemlje, koji se popeo za sedam mjesta na 93. poziciju. "Poboljšali smo ocjene zdravstvene zaštite za sve kineske gradove, što odražava nacionalna poboljšanja u shemama financiranja i ulaganjima", dodao je glasnogovornik EIU-a, ističući novi sustav osiguranja za dugotrajnu njegu u zemlji i općenito poboljšanje zdravstvene skrbi. Zbog ovakvih pomaka, sada se među dvadeset najboljih gradova na svijetu nalazi čak devet azijskih gradova, uz sedam europskih.
Nažalost, ljestvica odražava i globalne sukobe i nestabilnost. Posljedice rata s Iranom odrazile su se na rangiranje gradova u Zaljevskoj regiji, koji su zabilježili pad u kategoriji stabilnosti. Najveći pad zabilježili su glavni grad Omana, Muscat, koji je pao za 14 mjesta na 123. poziciju, i Kuwait City, koji je pao za 12 mjesta na 105. poziciju. Na samom dnu ljestvice i dalje je sirijski Damask, koji je ocijenjen kao grad s najlošijim uvjetima za život na svijetu. No, dogodile su se i promjene pri dnu: iranski Teheran pao je na 164. mjesto kao posljedica rata, dok je ukrajinski Kijev, pogođen sukobima, pao na 166. mjesto od ukupno 173 rangirana grada.
"Prosječna globalna ocjena kvalitete života ostala je ista kao i prošle godine, jer su se pad stabilnosti na Bliskom istoku i poboljšanja u zdravstvu u Aziji međusobno poništili u 173 grada", pojasnila je Ana Nicholls, direktorica u EIU-u. Ova ravnoteža pokazuje kako se globalni uvjeti za život neprestano mijenjaju, s napretkom u jednim regijama i nazadovanjem u drugima. Dok gradovi poput Kopenhagena postavljaju standarde kombinacijom sigurnosti, infrastrukture i kulture, globalni izazovi poput političke nestabilnosti i ratnih sukoba i dalje presudno utječu na kvalitetu života milijuna ljudi diljem svijeta, što ove godišnje analize čini važnim pokazateljem globalnih kretanja.
Otvori KEKS Pay
