Kada se govori o sreći, opće je poznato da nordijske zemlje redovito zauzimaju najviša mjesta na ljestvicama zadovoljstva životom. Finska se već godinama čvrsto drži prvog mjesta na listi najsretnijih zemalja prema Svjetskom izvješću o sreći, čak i dok se nosi s hladnim vremenom, dugim zimama i potpunim nedostatkom dnevnog svjetla u nekim dijelovima zemlje tijekom određenog dijela godine. Unatoč okolnostima koje se naizgled čine nepovoljnima, ljudi u Finskoj istinski napreduju kada je riječ o zadovoljstvu životom, a stručnjaci za mentalno zdravlje navode brojne razloge za to.
Veliki dio uspjeha leži u finskom sustavu koji ključne aspekte života čini manje stresnima - obrazovanje je uglavnom besplatno, slobodnog vremena s posla ima u izobilju, a zdravstvena skrb je zajamčena. Uz to, država je znatno manja od mnogih drugih, s populacijom manjom od samog grada New Yorka, što olakšava organizaciju društva. Ipak, osim samog sustava, postoje navike i uvjerenja koja Fincima pomažu da redovito osiguravaju prvo mjesto na prestižnoj ljestvici.
Jedan od ključnih elemenata finske kulture je emocionalna iskrenost i manja sklonost skrivanju stvarnih osjećaja. U mnogim kulturama, na pitanje "kako si?" očekuje se odgovor "dobro" ili "u redu", dok se detaljno opisivanje problema smatra nepoželjnim ili neugodnim. U Finskoj, međutim, postoji znatno manje takve prisilne pozitivnosti. "Puno je više tolerancije za izjave poput 'nisam u redu' ili 'ne osjećam se dobro'", ističe Meri Larivaara, direktorica strateških poslova u organizaciji MIELI Mental Health Finland. Ona dodaje da je to zapažanje temeljeno na usporedbi života u Finskoj i drugim zemljama, ali upravo ta emocionalna iskrenost može biti jedan od temelja finske sreće.
Potiskivanje emocija, naime, ne donosi ništa dobro; dovodi do osjećaja preopterećenosti, neshvaćenosti, pa čak i zarobljenosti. Neke studije pokazuju da zadržavanje emocija može umanjiti društvenu povezanost i povezuje se s rizikom od ranije smrti, stoga finska otvorenost potiče autentičnije i zdravije međuljudske odnose.
Ravnoteža između poslovnog i privatnog života duboko je ukorijenjena u finsko društvo. Iako ljudi u Finskoj marljivo rade, njihovo radno vrijeme uglavnom je razumno, što većini omogućuje zdravu ravnotežu. "To vam daje vremena za opuštanje u svakodnevnom životu i brigu o sebi", objašnjava Larivaara. Na kraju dana, ostaje dovoljno vremena za aktivnosti izvan posla, napominje Mirka Hintsanen, profesorica psihologije na Sveučilištu u Oulu. Tome pridonosi i činjenica da većina ljudi nema duga putovanja do radnog mjesta, što dodatno povećava njihovo zadovoljstvo i količinu slobodnog vremena.
Samopouzdanje je ključ za dobar i sretan život: Na ovih 5 načina podignite svoje
To slobodno vrijeme Finci često provode u prirodi, koja igra presudnu ulogu u njihovim životima. Finska ima pravilo poznato kao "pravo svakoga" (Jokamiehenoikeudet), koje ljudima omogućuje da s poštovanjem koriste gotovo svaku šumu, jezero i obalno područje potpuno besplatno. To znači da su aktivnosti poput kampiranja, branja bobica i gljiva, plivanja, planinarenja ili skijanja dostupne svima, što dokazano smanjuje stres i podiže raspoloženje.
Osim toga, u finskom društvu potiče se cjeloživotno učenje i stjecanje novih vještina. "Zaista smo željni osobnog razvoja, a učenje novih stvari dobro je za mentalno zdravlje", kaže Larivaara, pojašnjavajući da se to ne mora odnositi na učenje novog jezika ili složenih poslovnih zadataka. Može se raditi o jednostavnim stvarima, poput isprobavanja novog recepta ili pohađanja tečaja jedrenja. Finska ima velik broj udruga u kojima se ljudi mogu zajedno baviti hobijima, od joge do tečajeva keramike, a članstvo je cjenovno pristupačno. Učenje novih stvari također pomaže da vrijeme subjektivno traje duže.
Kada izađete iz svakodnevne rutine, mjesec ili godina činit će vam se ispunjenijima. Taj osjećaj ispunjenosti dodatno jača visoka razina povjerenja koja vlada u društvu. Finci imaju iznimno visoko povjerenje jedni u druge, kao i u javne institucije poput vlade i policije, što stvara osjećaj sigurnosti i predvidljivosti. Ulaganje u društvene odnose igra ključnu ulogu u sreći, a istraživanja potvrđuju da je borba protiv usamljenosti jedna od najvažnijih stvari za osjećaj zadovoljstva.
Ključno je razumjeti da Finci sreću doživljavaju kao osjećaj zadovoljstva, a ne kao euforičnu radost. "Ako promatramo emocionalno iskustvo sreće, pretpostavljam da u finskoj kulturi sreća ne mora značiti taj vrlo intenzivan osjećaj. Naš koncept više nalikuje stalnom osjećaju zadovoljstva svojim životom i onim što imate", pojašnjava Larivaara. To je, kako kaže, tiši i mirniji osjećaj. "Možda je lakše biti sretan na taj način, nego ako stalno tražite intenzivne osjećaje i iskustva sreće."
S time se slaže i Juho Saari, dekan na Sveučilištu u Tampereu, koji ističe da ljudi u Finskoj imaju visoku razinu zadovoljstva životom. "U Svjetskom izvješću o sreći zapravo ne pitaju jesu li ljudi sretni, već jesu li zadovoljni svojim životom", napominje. Umjesto traženja euforije, svatko može pokušati potražiti stvari u svom životu koje ga čine zadovoljnim - poput šalice dobre kave ili pouzdanog automobila - i pokušati se držati tih osjećaja tijekom dana. Tome pomaže i finski koncept "sisu", koji označava unutarnju snagu, otpornost i odlučnost u suočavanju s nedaćama, poput dugih i mračnih zima.
Iako su osobne navike važne, važno je zapamtiti da i vanjski čimbenici snažno utječu na sreću. "Mislim da u zapadnoj kulturi često govorimo o sreći kao da je isključivo odgovornost pojedinca da živi tako da bude sretan. Imamo iluziju da ako sve radite ispravno, bit ćete sretni, i to je samo vaša odgovornost", kaže Hintsanen. U tome ima istine, dodaje, ali ne kontrolira samo pojedinac svoju sreću - na nju utječu i okolina, životne okolnosti i odluke koje donosi društvo. Primjerice, ako ste učitelj i vaša lokalna uprava smanji plaće svim učiteljima, to će vjerojatno utjecati na vašu sreću, iako je ta odluka bila izvan vaše kontrole. Stoga, kako prenosi HuffPost, koliko god je važno raditi na sebi, odgovornost ne smije biti isključivo na pojedincu. Čak se i Finska, unatoč svom statusu, suočava s izazovima poput ekonomske stagnacije i zabrinutosti za mentalno zdravlje mladih, što pokazuje da nijedna zemlja nije imuna na suvremene probleme i da je sreća složena interakcija između pojedinca i društva u kojem živi.
Otvori KEKS Pay
Kako sad najsretnija a prva u svijetu po samoubojstvima ispred švedske ,,nešto tu ne štima pa sretni ljudi ne rade samoubojstva