Rumunjski liječnik i televizijski voditelj dr. Mihail Pautov otkrio je koje je promjene uveo u prehranu nakon 40. godine života. Pautov vodi zdravstvenu emisiju MediCOOL, a na društvenim mrežama redovito dijeli sadržaj o prehrani, prevenciji bolesti, zdravom starenju i mentalnom zdravlju. U svojim objavama često govori i o svakodnevnim navikama koje mogu utjecati na psihičko i fizičko zdravlje, a nedavno se osvrnuo i na prehrambene navike te otkrio koje je namirnice potpuno izbacio iz jelovnika nakon svog četrdesetog rođendana.
Govoreći o vlastitim navikama, rekao je da je u svoju rutinu uveo koenzim Q10, dodatak prehrani koji sudjeluje u stvaranju energije u stanicama. Iako sam koristi dodatke prehrani, ističe da ih ne bi trebali uzimati bez savjetovanja sa stručnjakom. „Nemojte eksperimentirati ni s čim, niti s dodacima prehrani, bez savjetovanja s liječnikom“, poručio je. Prestao je konzumirati prerađene mesne proizvode poput kobasica, hrenovki, salama i industrijski proizvedene slanine. Podsjetio je da je Svjetska zdravstvena organizacija prerađeno meso svrstala među dokazano kancerogene tvari za ljude, dok su brojna istraživanja pokazala povezanost njihove redovite konzumacije s povećanim rizikom od razvoja određenih vrsta raka.
Iz prehrane nije u potpunosti izbacio meso, ali danas bira jednostavnije i manje prerađene obroke. „Općenito, ja nisam protiv mesa“, rekao je. „Ni odresci s roštilja nisu dobar odabir, pečena piletina sa začinskim biljem znatno je bolji izbor.“ S jelovnika nastoji maknuti i rafinirani bijeli šećer. Smatra da povremena konzumacija prirodnih izvora šećera nije problem, dok redovit unos većih količina rafiniranog šećera može pridonijeti upalnim procesima i nepovoljno utjecati na metabolizam.
Kada poželi nešto slatko, najčešće bira voće, manje količine meda ili namaz od datulja. U njegovoj svakodnevnoj prehrani redovito se nalaze riba, jaja, grah, leća, povrće kuhano na pari, juhe i zeleni čaj. Po preporuci liječnika uzima i određene dodatke prehrani, poput vitamina C, vitamina D i cinka. Na kraju je istaknuo da prehrambene navike treba prilagođavati godinama te da je očuvanje imuniteta sve važnije kako starimo. „Imunološki sustav treba pravilno hraniti, osobito nakon 50. godine života“, zaključio je.