Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Lifestyle Gourmet

Kako će se promijeniti prehrana u budućnosti: Proizvodit ćemo hranu 3D printerom...

Meso uzgojeno u laboratoriju ili na hranjivim travama, proizvedeno 3D printerom ili uz pomoć mikroba... dio je to naše budućnosti, kažu stručnjaci
03. siječnja 2020. u 18:30 1 komentara 1736 prikaza
Foto: shutterstock

Gotovo nijedan ozbiljniji pregled bliže nam budućnosti kakvi su medije preplavili krajem prošle godine nije mogao proći bez ideja kako će nam izgledati stol za deset, dvadeset ili čak trideset godina. Pri tome jest pomalo nezahvalno prognozirati budućnost jer ne jednom bi se vodeći stručnjaci zaklinjali u neku ideju koja je na kraju ostala daleko od tržišnog svetog grala. Sjetimo se kako se proteklih nekoliko godina naveliko bubnjalo, primjerice, o virtualnoj stvarnosti, a ona još nije ni približno nešto uobičajeno. Pa onda o grafenu, ‘materijalu budućnosti’, a ni on još nije blizu komercijalne uporabe. Da ne govorimo o bitcoinu pa i činjenici kako su neki danas vrlo ugledni ekonomisti predviđali da pojava interneta neće imati prevelikog utjecaja na društvo i gospodarstvo. S hranom je ipak ponešto drukčije.

Kuharice Male tajne Kultne slastičarnice otkrile su nam tajnu: Ovim slasticama oduševit ćete goste

Privikavanje ljudi

Prije svega, globalna se svijest o klimatskim promjenama i s njima povezanim ugrozama po ljudski rod prilično čvrsto ukorijenila pa je shvaćanje, recimo, proizvodnje hrane danas bitno drukčije i naprednije nego ono prije desetak ili dvadesetak godina.

Priča o stolu budućnosti zapravo i počinje od polja, jer procjena je da trećina emisije stakleničkih plinova otpada upravo na poljoprivredu. Britanski The Guardian donio je i neke konkretne brojke – uzgoj je stoke odgovoran za 14,5 posto stakleničkih plinova, 70 posto deforestacije u svijetu događa se zbog potreba proizvodnje stočne prehrane. Tehnologija će u proizvodnji svih vrsta hrane imati veliku ulogu.

Iako ima predviđanja prema kojima više praktično neće biti industrijskog uzgoja najdalje za 20-tak godina, dok ona postoji gledat će se da ipak bude humanija. Različitim senzorima nastojat će se što prije uočiti pojava neke bolesti ili drugih pojava koje bi utjecale na egzistenciju životinja. Ipak, već danas i u Hrvatskoj možemo vidjeti koja je generalna ideja kada je o konzumaciji mesa riječ: da ga u što većoj mjeri zamijeni – bilje.

Hrana Hrana povezuje Sanjate o kolačima kakve su pekle naše bake? Gdje kupiti vrhunske sastojke?

Upravo prije nekih mjesec i nešto dana lanac brze prehrane Burger King predstavio je burger s biljnom pljeskavicom. Riječ je o rastućem segmentu prehrambene industrije u kojem se ističu dvije kompanije, Impossible Foods te Beyond Meat. Među tradicionalnim prehrambenim proizvođačima ima pokušaja da se mesne prerađevine poput mljevenog mesa ili kobasica zamijene proizvodima od soje. Sljedeći je korak serijska proizvodnja laboratorijskog mesa. Prva testiranja naslijepo pokazala su da niti najokorjeliji ljubitelji mesa nisu uspjeli prepoznati razliku između ‘originala’ u odnosu na laboratorijsko meso, pa čak i u odnosu na biljne burgere.

Čini se da je to nužnost jer je čovječanstvo prema nekim relevantnim saznanjima postalo previše ovisno o mesnoj prehrani te je zbog toga održiva proizvodnja hrane za sve veći broj ljudi koji nastanjuje planet Zemlju postala sve teže ostvarivom. Pri tome, čak i nije neka novost da će se hrana osobno prilagođavati vašem genomu. Nešto slično započeto je sredinom 19. stoljeća kada je škotski liječnik dr. Joseph Lind shvatio da citrusi blagotvorno utječu na skorbut, tada čestu bolest među mornarima.

Od te rudimentarne razine odmaknuli smo se prilično daleko, no još je puno nepoznanica oko toga zašto pojedine vrste prehrane na nekoga djeluju, na nekog drugog manje, a na nekog trećeg uopće ne. Ili čak imaju i suprotan efekt od zamišljenog, umjesto porasta energije prouzroče pad. Često se pri tome dovode u pitanja neka uobičajena temeljna saznanja o prehrani.

Nešto drukčije Djevojka prikazala da veganska prehrana nisu samo šarene salate, ali i kako loše može izgledati!

Procjena je globalne platforme EAT-Lancet Commission on Food, Planet and Health kako do 2050. čovječanstvo mora udvostručiti potrošnju voća, povrća, orašastih plodova i mahunarki, a za više od 50 posto smanjiti potrošnju crvenog mesa i šećera. Za 30 godina konzumacija mesa doista bi se mogla činiti kao nešto iz daleke prošlosti. Stručnjaci napominju kako je današnji model proizvodnje hrane koja služi prehrani stoke da bi čovjek pojeo tu istu stoku – nevjerojatno neefikasan. I zbog toga danas prevladavaju predviđanja da će 2050. godine gotovo sve meso biti zamijenjeno biljem ili laboratorijski uzgojenim supstitutom. To konkretno znači da će se izbor zamjenskog mesa bitno proširiti. Danas poznajemo laboratorijski uzgojen burger ili burger napravljen od bilja, a tome bi se mogli dodati kotleti, odresci pa i tuna ili losos. Odnosno sve ono što se može “okrenuti” na roštilju ili gradelama. Predviđa se kako je posve moguće da se to dogodi praktički neprimjetno, odnosno bez potrebe da se krajnji korisnik nečega odrekne ili bude primoran promijeniti svoju prehranu.

No ipak će privikavanje ljudi na novu vrstu ‘mesa’ tražiti određen napor od više desetaka kompanija u svijetu koje se bave razvojem laboratorijski uzgojenog mesa. Jasno, u svemu snažno sudjeluje i znanost. Sveučilište u engleskom gradu Bathu uspjelo je uzgojiti ‘mesna vlakna’ koristeći matične stanice glodavca koje su se razmnožavale koristeći vlati trave kao hranjivu podlogu. Američka kompanija Just tvrdi da će uz pomoć sličnog principa vrlo uskoro moći staviti svoje laboratorijske ‘chicken nuggetse’ na police. Po nekim hrabrijim predviđanjima, do 2050. godine više neće biti industrijskog uzgoja ni klaonica. Tome će se pridružiti i još jedna biološko-tehnološka novotarija. A to su mikrobi i drugi mikroorganizmi koji bi trebali itekako utjecati na proizvodnju hrane.

Ide se u smjeru stvaranja takvih mikroba koji će istodobno zaštititi biljke te poticati njihov rast omogućujući biljci da bolje iskoristi nutrijente iz tla. Bayer i biološka kompanija Ginkgo Bioworks rade na mikrobima kojima će se smanjiti potreba za korištenjem umjetnih gnojiva. Neki futurolozi idu i tako daleko da tvrde kako će se mikroorganizmima poput gljivica, bakterija, kvasca i algi izravno dobivati ugljikohidrati, bjelančevine i masti. Zapravo se kao najveći problem nameće rekreiranje okusa i teksture konkretnih jela.

Kava OMILJENI NAPITAK Nije iznenađenje: Više od polovice Hrvata svakodnevno pije mljevenu kavu

Pomicanje uzgoja

Tvrdi se da je današnja tehnologija doista toliko napredna da je moguće stvoriti svojevrsnu biblioteku okusa i drugih osobina i to na nanoskali, a onda to umjetno ponoviti korištenjem, primjerice, 3D printera. No također se čuju i mišljenja da je sav taj futurizam zapravo nepotreban, oslanjajući se upravo na činjenicu kako smo u ovom trenutku previše ovisni o konzumaciji mesa. Logika govori da shodno tome uzimamo i previše bjelančevina. Smanjimo li to na potrebnu razinu, možda takve ideje s provedbom mogu sačekati još desetak ili dvadeset godina. Vidjeli smo prije nekoliko mjeseci da se i meso insekata smatra hranom budućnosti. Jedan dio stručnjaka kaže – da, ali za stoku – čime bi se onda smanjila potreba za deforestacijom u svrhu proizvodnje stočne hrane. Biljke se već danas pojavljuju u jednom također brzorastućem tržišnom segmentu – mliječnim prerađevinama, biljno je mlijeko sve traženiji proizvod.

Ne treba nikako zanemariti ni predviđanja da će se uzgoj brojnih kultura teritorijalno pomicati ako ne uspijemo zauzdati povećanje godišnjeg prosjeka globalne temperature. Ili će se prorijediti pa će te kulture postati skuplje. I tu do izraza može doći rastuća materijalna nejednakost gdje će oni s više novca imati sve kvalitetniju prehranu, dok će oni s manje biti uskraćeni za danas uobičajene plodove prirode poput banana ili drugog tropskog voća, odnosno prehrana bi tom dijelu čovječanstva mogla biti još i gora. No kada se sve sažme, za 30 godina trebat ćemo jesti isto ono što bismo trebali jesti danas, a to je više voća i povrća, mahunarki, orašastih plodova i agruma, a manje organskih bjelančevina, odnosno mesa.•

Dobar savjet 'Zlatna tekućina': Nemojte bacati vodu u kojoj ste kuhali tjesteninu!
Indira Levak
dodjela MAC nagrade
Srpski mediji raspisali se o Indiri: 'Pojavila se gotovo gola, sve oči su bile na njoj'
HS kožnu bolest
Hidradenitis suppurativa
Bolesnici koji imaju HS kožnu bolest često pate od depresije i anksioznosti, a najbitnije je bolest prepoznati na vrijeme
  • ZekaPeka:

    Dolaze Replikatori!!! :) :) još samo holodek i to je to!