U Hrvatskoj od migrene boluje oko 400.000 osoba, što znači da od ove neurološke bolesti pati otprilike svaka deseta osoba. Još tisuće nas se povremeno suočavaju s neugodnim pulsiranjem u glavi. No, kada bismo se trebali zabrinuti da bi bol koju osjećamomogla biti znak nečeg ozbiljnog što zahtijeva hitnu medicinsku pomoć? Upravo to su Raj Punjabi-Johnson i Noah Michelson, voditelji HuffPostovog podcasta "Am I Doing It Wrong?", pitali Christophera H. Gottschalka, profesora i liječnika sa Sveučilišta Yale koji je osnovao prvi sveučilišni program za medicinu glavobolje.
Tijekom razgovora, jedan od voditelja podijelio je pitanje koje je stiglo od slušateljice Caroline, a koje muči mnoge: "Postala sam prestravljena aneurizmama mozga nakon što je majka moje prijateljice umrla nakon što se jedan dan požalila na glavobolju. Kada bismo se trebali zabrinuti zbog glavobolje? Postoje li neki simptomi ili situacije zbog kojih biste rekli, idite liječniku odmah?"
"Ako iznenada dobijete najgoru glavobolju u životu, pogotovo ako je to nešto što se razvilo od nule do maksimuma u jednoj ili dvije minute, da, trebali biste pozvati hitnu pomoć jer postoji šansa da se radi o nečemu poput aneurizme", objasnio je Gottschalk. Naglasio je da bi "iznenadnu, jaku, eksplozivnu glavobolju koja vas čini očajnima i osjetljivima na svjetlo i buku" trebalo istražiti "prilično brzo". Ipak, pojasnio je da ako netko u dvadesetim, tridesetim, četrdesetim ili pedesetim godinama doživljava tipičnije osjećaje glavobolje, najvjerojatnije se radi o migreni.
Međutim, situacija se mijenja s godinama. Ako starija osoba primijeti iznenadnu ili neobičnu bol, trebala bi razgovarati s liječnikom bez odgađanja. "Osoba koja počne dobivati glavobolje po prvi put u životu u šezdesetoj godini i ima poteškoća s hodanjem, to vjerojatno nije migrena i to zaslužuje procjenu", rekao je, naglašavajući važnost konteksta i životne dobi pacijenta pri dijagnosticiranju uzroka boli.
Postavlja se pitanje postoji li način da spriječimo glavobolje ili barem smanjimo njihovu učestalost. To je područje koje Centar za glavobolju i bol lica na Yaleu kontinuirano istražuje. Gottschalk je rekao da težnja što zdravijem životu, što uključuje punu noć sna, dobru prehranu, kretanje, povezivanje s našim zajednicama i prakticiranje svjesnosti, obično "poboljšava kvalitetu života i barem sprječava pogoršanje bolesti koju već imate".
Ipak, bio je odlučan u tome da glavobolje nisu kazna koju sami sebi nanosimo lošim navikama. "Zdrav način života samo će vam pomoći, ali druga strana toga je ono od čega se pokušavamo odmaknuti, a to je da nije istina da ljudi dobivaju glavobolje jer se ne brinu o sebi. To je samo okrivljavanje žrtve", rekao je. Stoga, nastavio je, moramo shvatiti "kako to reći na način koji poručuje: Naravno, dobro se brinite o sebi, to je dobro za sve što vas muči, ali nemate ovaj problem zato što ne živite ispravno". Ta predodžba mora nestati, zaključio je.
Otvori KEKS Pay
