Prije točno 150 godina, 5. kolovoza 1871. godine, na stranicama časopisa Vijenac objavljen je prvi nastavak “Zlatarova zlata” Augusta Šenoe. Prvi hrvatski povijesni roman, odnosno kako ga je Šenoa naslovio, “roman iz prošlosti zagrebačke”, izlazio je sve do 30. prosinca iste godine te postao jedan od najpopularnijih romana na hrvatskom jeziku – roman koji je stvorio hrvatsku čitateljsku publiku. Štoviše, po rezultatima znanstvenog istraživanja recepcije hrvatske književnosti što ih je godine 1980. objavio Vlado Pandžić, “Zlatarovo zlato” u tom trenutku je “najčitaniji hrvatski roman posljednjih sto dvadeset pet godina”.
Augusta Šenou danas znamo i kao pjesnika Zagreba, oca moderne hrvatske književnosti i jednog od najutjecajnijih i najplodnijih pisaca 19. stoljeća, prema kojem je nazvano i čitavo jedno književno razdoblje - Šenoino doba. Rođen je 1841. godine u kući u Vlaškoj ulici 43., nedaleko koje se i danas nalazi njegov čuveni kip, djelo Marije Ujević Galetović. Od najmanjih nogu zaljubljenik u književnost i jezike, kojih je tečno svladao sedam još kao školarac, mladi Šenoa među najboljim je zagrebačkim đacima. No, kada se u škole pod Bachovim apsolutizmom kao obavezan jezik uvodi njemački, vječito ulazi u sukobe, odbijajući se njime koristiti. U strastvenoj potrazi za literaturom na hrvatskom jeziku, August Šenoa tada upoznaje Ljudevita Gaja koji ga potiče na čitanje, ali i razgovor na hrvatskom. Nakon neuspješnih studija u Beču i Pragu, Šenoa se u rodni Zagreb vraća 1866. godine i nastavlja svoj neumorni rad na promociji hrvatskog jezika. Njemački jezik i dalje je prevladavao u Hrvatskoj - kako u javnom i političkom životu, tako i u medijima i umjetnosti.
Posebice popularna bila je njemačka trivijalna, žanrovska i ljubavna književnost, koju su uglavnom strastveno gutale žene. Hrvatski autori, a poglavito August Šenoa, pritom su prepoznali važnost pisanja popularne literature na hrvatskom jeziku, držeći do stava kako bi putem umjetnosti trebalo djelovati na narod, progovarati o društvenim problemima, odgajati čitateljsku publiku te buditi nacionalnu svijest hrvatskog naroda i ljubav prema hrvatskom jeziku. Šenoin stvaralački kredo stoga je bio “pouči i zabavi”. I njegovo je “Zlatarovo zlato”, savršeno ispunjavalo svoju budničarsku ulogu, no što je najvažnije, pisano pristupačnim jezikom i zanimljivim pripovjednim stilom, postalo je pravi hit i književna senzacija među čitateljima i čitateljicama koji su nestrpljivo iščekivali svaki novi broj Vijenca kako bi saznali rasplet napete priče o zabranjenoj ljubavi dvoje mladih i spletkama koje su ih rastavljale.
Prvu iskru koja ga je inspirirala na pripovijest “Zlatarovo zlato”, Šenoa dobio je pregledavajući stare arhivske spise. Tek jedna crtica zapisa, o nekakvom sukobu zlatara imenom Krupić i plemića Gregorijanca iz 16. stoljeća, posadila je u njemu sjeme priče o hrvatskim Romeu i Juliji, plemićkom sinu Pavlu Gregorijancu i zlatarovoj kćeri Dori Krupićevoj. Radnju romana Šenoa je zato smjestio u 16. stoljeće, doba velikih previranja i između građana Zagreba i vlastele te neumornih napada Osmanskog Carstva. Temeljito istražujući povijesne prilike tog doba, sve je događaje, pa i život običnih građana, utemeljio na pravim povijesnim činjenicama. Pa iako “Zlatarovo zlato” pamtimo najčešće kao ljubavnu priču, moglo bi se reći da je povijest tu – glavni lik. A i drugi su Šenoini likovi ostali duboko zapisani u našu kolektivnu svijest – tu je Grga Čokolin, neuspješni udvarač Dori Krupićevoj kao prototip zlikovca i negativca, naša prva femme fatale Klara Grubarova, gospodarica Samobora, kao i Magda Paprenjarka, dobroćudna, neugledna žena koja je postala dio naše nacionalne legende o jednoj od najpoznatijih hrvatskih slastica - paprenjaku.
“Zlatarovo zlato”, kao jedan od najvažnijih hrvatskih romana, s pravom je ušao i u lektiru te ga već desetljećima čitaju svi školarci. Preveden je i na češki, poljski, slovački, ruski, francuski i njemački jezik, prije nekoliko godina i na engleski, a odnedavna ga mogu čitati i španjolski govornici. A ono što nas posebno veseli, i što ovakvo kapitalno djelo hrvatske književnosti itekako zaslužuje u modernom dobu, jest i da se punom parom sprema TV serija “Zlatarovo zlato” u produkciji kuće Kabinet.
– To je povijesni period kojim sam opčinjena, a i inače sam veliki obožavatelj povijesnih spektakla i serija poput “Igre prijestolja”. Seriju smo koncipirali kroz šest epizoda od pedeset minuta u kojoj ćemo veći naglasak staviti na ljubavnu priču Dore i Pavla te razvijanje njihovih likova. Okupili smo i producente iz Mađarske i Austrije, prijavljujemo se na natječaje i nadamo se da će seriju prihvatiti i HRT – kazala nam je producentica i scenaristica Suzana Pandek iz Kabineta.
Doznali smo i koji će to glumci zaigrati u “Zlatarovu zlatu”, pa će tako Marko Petrić preuzeti junačku ulogu Pavla Gregorijanca, Dora Dimić Rakar tumačit će svoju imenjakinju Doru Krupićevu, vlastelina Stjepka Gregorijanca Marko Torjanac, zlatara Krupića Filip Šovagović, dok će negativce Grgu Čokolina i Klaru Grubarovu utjeloviti Rakan Rushaidat i Iva Babić. Dio fantastičnog atmosferičnog soundtracka i samu špicu serije čini i pjesma, autorsko djelo Augusta Šenoe, “Oj ti dušo duše moje” u izvedbi Lada.
