Na današnji dan, prije točno tri desetljeća, u Parizu je preminula jedna od najkontroverznijih i najvažnijih književnih pojava svoga doba. Marguerite Germaine Marie Donnadieu, svijetu poznatija pod pseudonimom Marguerite Duras, rođena je 1914. u Francuskoj Indokini, današnjem Vijetnamu. Upravo je to djetinjstvo, provedeno u tropskoj vrelini i siromaštvu države pod kolonijalnom čizmom, postalo nepresušan izvor i krajolik njezina opusa.
Odrasla uz samohranu majku, koja je nakon smrti supruga sav obiteljski novac uložila u neplodnu zemlju koju su joj prodali korumpirani službenici, i dvojicu braće, od kojih je jednog obožavala, a drugog prezirala, mlada Marguerite je rano naučila da su život i preživljavanje obilježeni brutalnošću i neizgovorenom boli. Ta će iskustva kasnije pretočiti u svoj prvi veliki roman, "Brana na Pacifiku".
U dobi od svega petnaest godina, siromašna francuska tinejdžerica upustila se u strastvenu aferu s dvostruko starijim, bogatim kineskim trgovcem Huynhom Thuy Leom. U rasno i klasno strogo podijeljenom društvu Saigona tridesetih godina, njihova veza bila je nezamisliv skandal. Ta zabranjena ljubav, isprepletena žudnjom i sramom postat će temeljna priča njezina života, motiv kojem se neprestano vraćala. Tek pola stoljeća kasnije, u svojoj sedamdesetoj godini, Duras je tu priču ispričala u svom najpoznatijem djelu, autobiografskom romanu "Ljubavnik" (L'Amant). Roman je 1984. postigao planetarni uspjeh, donio joj prestižnu nagradu Prix Goncourt i pretvorio je u svjetsku književnu zvijezdu.
Nakon preseljenja u Pariz i završetka studija prava i političkih znanosti, njezin život dobiva novi dramatičan zaokret s izbijanjem Drugog svjetskog rata. Duras se pridružila francuskom Pokretu otpora, djelujući u istoj ćeliji s Françoisom Mitterrandom, budućim predsjednikom Francuske. To razdoblje donijelo joj je najveću osobnu traumu, kada je njezin prvi suprug, pisac Robert Antelme, bio uhićen i deportiran u koncentracijski logor Buchenwald. Očajničko iščekivanje vijesti o njemu i agonija neizvjesnosti, kao i njegovo spašavanje u posljednji čas kada je težio svega 38 kilograma, postali su tema jedne od njezinih najpotresnijih knjiga, "Bol" (La Douleur). Iako ga je njegovala i vratila u život, njihov brak se raspao, a Duras je već tijekom rata započela vezu s Dionysom Mascolom, s kojim je dobila sina Jeana.
Kao autorica, Duras je bila pionirka stila koji su kritičari opisivali kao "pisanje tišinom". Njezina proza je minimalistička, rečenice su kratke, ogoljene, a dijalozi često lebde bez navodnika. Iako su je povezivali s avangardnim pokretom novog romana, odbijala je svrstavanja, stvarajući vlastiti stil. Okušala se i u filmu, pišući scenarij za kultni film Alaina Resnaisa "Hirošimo, ljubavi moja" iz 1959. godine. Priča o kratkoj aferi francuske glumice i japanskog arhitekta, u kojoj se osobna trauma prepliće s kolektivnom katastrofom, donijela joj je nominaciju za Oscara.
Granica između života i umjetnosti kod Marguerite Duras gotovo da nije postojala. Svoje je traume i opsesije neprestano reciklirala, prepravljala i iznova interpretirala. Priču o aferi iz mladosti ispričala je u "Ljubavniku", da bi je samo nekoliko godina kasnije, nezadovoljna filmskom adaptacijom, ponovno napisala u romanu "Ljubavnik iz Sjeverne Kine", ovaj put u trećem licu i s filmskim uputama. Tu opsesivna zaokupljenost sobom, neki su nazivali narcizmom, ali bio je to zapravo njezin alat.
Posljednja desetljeća njezina života obilježila je teška borba s alkoholizmom, ovisnošću o kojoj je pisala s brutalnom iskrenošću. "Kad žena pije, to je kao da pije životinja, ili dijete", zapisala je. Nekoliko neuspješnih detoksikacija i narušeno zdravlje kulminirali su 1988. godine kada je pala u komu koja je trajala pet mjeseci. Liječnici su je otpisali, ali Duras se čudom probudila i nastavila pisati.
U tom je razdoblju njezina života ključnu ulogu odigrao Yann Andréa, 38 godina mlađi pisac koji je bio opsjednut njezinim djelom. Unatoč tome što je bio otvoreno gej, postao je njezin ljubavnik, ali i tajnik, njegovatelj i suputnik u posljednjih 16 godina njezina života, a njihovu složenu vezu opisala je u nekoliko svojih posljednjih knjiga. Marguerite Duras umrla je od raka grla u svom pariškom stanu, ostavivši iza sebe opus od preko sedamdeset knjiga i dvadesetak filmova. Pokopana je na groblju Montparnasse, kao vječna ikona francuske kulture.
Otvori KEKS Pay
