Javni istup hrvatskog umjetnika i novinara Igora Jurilja, u kojem je objavio da se povlači iz konkurencije za Porin u kategoriji za najbolje likovno oblikovanje albuma zbog AI radova koji su također uzeti u razmatranje za tu nagradu, otvorio je konačno i na našim prostorima tu važnu temu. Sve veća prisutnost umjetne inteligencije u području vizualnih umjetnosti te kreativnoj industriji općenito u svijetu je već nekoliko godina jedan od gorućih problema, i to posebice što se umjetničkih natjecanja tiče, ali i zbog moralnih implikacija treniranja generativnog AI-a na postojećim djelima i sumnjivih praksi tvrtki koje ga razvijaju. No do sada na našoj likovnoj sceni još nije bilo, bar ne dovoljno jakog, povoda da se institucije time dublje pozabave.
Jedan od prvih slučajeva "likovne prijevare" o kojima smo pisali u Večernjem listu, a koji je te 2022. odjeknuo svijetom, bila je pobjeda Jasona Allena u kategoriji digitalnog crteža na Colorado State Fairu, da bi se kasnije saznalo da je svoju sliku generirao uz pomoć servisa Midjourney. Allen je, mrtav hladan, kritike na svoj račun komentirao ovako: "Nemam se zašto ispričavati. Pobijedio sam i nisam prekršio nijedno pravilo. Gotovo je. AI je pobijedio, ljudi su izgubili. Umjetnost je mrtva, čovječe." Godinu dana kasnije fotograf Boris Eldagsen fotografiju generiranu uz pomoć umjetne inteligencije prijavio je za prestižnu Sony World Photography Award. Nagradu je dobio, ali zatim je se i odrekao, kazavši kako je to napravio ne bi li skrenuo pozornost na to da ga propozicije nisu spriječile da se prijavi i pobijedi s fotografijom koja je rezultat algoritma, a ne ljudskog talenta.
U slučaju Jurilja i Porina, stvar je sljedeća. U pravilniku nagrade Porin za 2026. godinu, u članku 7. nedvosmisleno stoji odredba da "djela koja su generirana pomoću umjetne inteligencije ne mogu konkurirati za nagradu". Trenutačno traje prvi krug glasanja za nagrade Porin te su, u kategoriji 33, onoj za najbolje likovno oblikovanje albuma, u razmatranje, odnosno na popis predloženih za nominacije, ušla 142 rada. Među njima čak su dva Juriljeva djela – album "Kažu pčele umiru..." Parnog valjka te "Vintaž live" Bande Turizma, ali i neka za koja Jurilj tvrdi da su djelo umjetne inteligencije.
"Spomenuti su naslovi i albuma pored mojih koji su očigledno djelo AI-a, a i to je nešto čega ja ne želim biti dio, posebice ne s naslovnicom kao što je jedna za Parni valjak, na koju sam nevjerojatno ponosan. Ako ta kategorija umjetne inteligencije nije naznačena, naslovnice bi trebale biti rezultat nečijeg višegodišnjeg rada, ispravaka korekcija i usavršavanja tisuća pogrešaka, razumijevanja poruke glazbenog imena za koje radiš...", među ostalim kazao je Jurilj, Jurilj koji želi naglasiti kako on nije nominiran – jer nominacije će biti objavljene tek 12. veljače – već da se želi izuzeti iz glasovanja, odnosno ne želi da njegov rad uopće konkurira.
Ne smatra, rekao je, da je AI "nekakvo ultimativno zlo" te priznaje da ga i sam u nekim slučajevima koristi, već se protivi tome da se AI generirani sadržaj "podvaljuje" kao vlastita rukotvorina. Kako se unatoč pravilu koje jasno to zabranjuje, moglo dogoditi da su djela, za koja Jurilj kaže kako su "očigledno AI", uđu u konkurenciju? Unosi li konfuziju to i da AI može biti i korišten samo kao alat ili pomoć u umjetničkom stvaranju?
Glavna tajnica Porina Ivana Martinac, kazala nam je sljedeće: "Mi svakako ne podržavamo da AI dobije Porina, ali kako egzaktno utvrditi koliki je u nekom radu udjel, nazovimo to tako, stroja, a koliki određenog umjetnika? Mislim da je to izazov pred cijelim svijetom i mnogim umjetnicima i umjetnostima, a ne samo pred Porinom. Sva djela koja su prijavljena u ovoj kategoriji, prijavljena su točno i prema pravilima. Dakle, mi ne znamo za koja djela Jurilj smatra da su napravljena uz pomoć umjetne inteligencije i to je jako teško utvrditi, a ne možemo biti AI policija i nekoga optuživati, pogotovo sada, dok je glasanje već u tijeku. Mi jesmo otvoreni za suradnju, predložit ćemo promjene za sljedeće godine, želimo sjesti s ljudima koji su stručnjaci za likovno oblikovanje i poslušati njihove prijedloge, ali to je, ponavljam, širi problem s kojim se suočava cijeli svijet."
Umjetna inteligencija napreduje gotovo svakim danom, sve manje griješi, a neki pokazatelji da je slika umjetno generirana koji su nas "boli u oči" postaju sve neprimjetniji. Ipak, kazao nam je Jurilj, za sada postoje načini na koje se može dokazati autorstvo djela.
"Do sada su elementi odavanja umjetne inteligencije bili čudni odnosi boja, vizualne nepravilnosti i deformacije, pomalo plastično ispolirani elementi na fotografijama, čudan 'šum na slici', niz naguranih detalja na pseudofotorealističnim slikama za kakve bi trebali deseci sati obrade u Photoshopu. Sve ga je teže prepoznati kako se s vremenom razvija pa je barem za tip vizuala kakav ja radim sigurna metoda prikaza svih layera (slojeva) slike. Rjeđe će digitalno raditi samo na jednom, iako ni to nije pravilo. To će svakako klasični, tradicionalni crtež ili slika prakticirati, a tu je onda i najlakše dokazati fizičkim radom. Svakako podržavam ideju da se u procjenu uključe iskusni stručnjaci: dizajneri, fotografi, ilustratori i slikari", zaključio je.
Otvori KEKS Pay
Jurilj je napravio jedinu korektnu stvar u ovom trenutku – povukao se da bi razotkrio problem, ne da bi pobjegao od konkurencije. Ako pravilnik izričito zabranjuje AI-generirane radove, onda je stvar jednostavna: ili se pravilo provodi, ili se mijenja. Svee između je siva zona koja ruši povjerenje u nagradu. Argument “ne možemo biti AI policija” nije opravdanje, nego priznanje institucionalne nespremnosti. Nitko ne traži lov na vještice, ali transparentnost autorstva (proces, slojevi, dokumentacija) je minimum u profesionalnom natjecanju. AI kao alat nije problem. Problem je podvaljivanje algoritma kao rukotvorine. Ako se to tolerira, Porin ne nagrađuje dizajn – nego neprovjerljiv rezultat. Ova rasprava neće nestati. Ili će je struka urediti sada, ili će nagrade vrlo brzo postati irelevantne.