Tvrdnja da je čitanje i kultura čitanja u Hrvatskoj na najnižim granama otkako postoji sustav obaveznog obrazovanja, tj. od početka 19. stoljeća, sigurno je najporaznija rečenica iz knjižice “Knjiga u fokusu” koju je objavio Knjižni blok uz potporu UNESCO-a. Grupica nakladnika i kulturtregera analizirala je izdavaštvo u Hrvata koje zapošljava više ljudi nego brodogradnja (između osam i dvanaest tisuća ljudi), ali nitko im ne priznaje da je tu riječ o kreativnoj industriji.
Autori priznaju da točnih podataka o izdavaštvu u Hrvatskoj nema. Gotovo nikoga ne zanima koliko se knjiga proizvede, koliko proda, a koliko ih čami na skladištima ili završi u rezalištu. Međutim, zna se da se samo devedesetak nakladnika bavi knjigom kao jedinom djelatnosti, kao što se zna da se godišnje za tržište proizvede tek dvije tisuće naslova!? Državne potpore i otkupi smanjeni su od trideset do sedamdeset posto, prodaja knjiga u 2011. pala je i do pedesetak posto. Knjižarska mreža je u rukama velikih izdavača (drže 85 posto mreže) što rezultira monopolističkim užetom oko vrata srednjim i manjim nakladnicima. A i prosječna neto plaća u izdavaštvu je oko četiri tisuće kuna i u stalnom padu. Autori “Knjige u fokusu” tvrde da bi na hrvatskom tržištu idealno bilo da se godišnje proda oko četiri milijuna knjiga. No, 2009. u knjižarama je prodano 2,5 milijuna knjiga, a na kioscima i u trgovačkim lancima još milijun. A onda je uslijedio pad od trideset do četrdeset posto. Ima li izlaza? Da, poručuju aktivisti iz Knjižnog bloka, ako se normira izdavaštvo i osnuje Agencija za knjigu. I ako Hrvatska konačno ostvari gospodarski rast, što je u ovom trenutku poprilična utopija.
Otvori KEKS Pay
