Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Kultura Knjige

Propast svijeta kakvog poznajemo uzrokovao je čovjek

Novi trend klimatske fikcije zavladao je filmskom i književnom scenom.
27. siječnja 2021. u 09:33 2 komentara 2196 prikaza

Ljude su oduvijek privlačile apokaliptične priče – filmove katastrofe gledamo kako bismo se opustili, a distopija već dugo je jedan od najpopularnijih književnih žanrova. Bilo da je riječ o invazijama neprijateljski nastrojenih izvanzemaljaca, zombi apokalipsama ili pandemijama neobičnih virusa, nešto nas neodoljivo vuče ka katastrofalnim scenarijima. Postoji nekoliko teorija zašto je tome tako i zašto nas baš ideja o propasti svijeta kakav poznajemo toliko privlači. Možda, smatraju neki, naše strahove i tjeskobe umiruje promatranje kako se naše najgore noćne more događaju nekom drugom ili zato što nas uljuljkava u osjećaj da su te iste more nemoguće ili bar teško ostvarive. A možda je stvar i u perspektivi – u usporedbi s kataklizmičnim događajima koje proživljavaju likovi naših omiljenih filmova i knjiga, naši svakodnevni i stvarni problemi djeluju sasvim malo i nevažno.

Naš kandidat za Oscara U filmu ne radim kompromise. Osim ako mi ne ponude da režiram Aliena

No, jedan od novijih žanrova unutar te apokaliptične fikcije, sa sobom donosi scenarije koji su nam mrvicu i prestvarni.

Riječ je tu o klimatskoj fikciji, ili popularno zvanom cli-fiju, terminu nastalom kako bi se opisala djela koja se bave ljudskim utjecajem na klimu, klimatskim promjenama i njihovim posljedicama. Iako je naziv “klimatska fikcija” skovan tek prije nekoliko godina, s takvim smo se temama susretali i prije. Jules Verne još je u 19. stoljeću u zamislio svijet bez godišnjih doba zbog promjene osi Zemlje pa i propast Europe u brutalnoj zimi koja ledi sve pred sobom. A poznati je engleski autor J.G. Ballard 1960-ih, kada su klimatske promjene većini bile još dalek pojam, pisao romane o otapanju polarnih kapa, ekstremnim uraganima i posljedicama zagađenja okoliša.

Klimatsku fikciju kao relativno mlad i brzorastući žanr možemo promatrati i kao podžanr znanstvene fantastike – bolje rečeno, spekulativne fikcije, ali i kao zasebnu vrstu društveno angažirane književnosti. Neki od najprominentnijih autora klimatske fikcije danas u svojim djelima isprepliću i elemente fantastike i znanstvene fantastike, stvarnosne proze, distopijskih pa i utopijskih scenarija – a postoji, moramo spomenuti, čak i klimatska poezija. Opisuju pritom ne samo katastrofalne posljedice klimatskih promjena na okoliš već i, ponirući u dubinu ljudske psihe, istražuju utjecaj radikalnih promjena uvjeta života na društvena uređenja, ideologije i međuljudske odnose. Svima nam je poznat i blockbuster “Dan poslije sutra” nastao prema knjizi “The Coming Global Superstorm” Arta Bella i Whitleya Striebera. Taj hit-film iz 2004. s Jakeom Gyllenhaalom i Dennisom Quaidom u glavnim ulogama,  tematizira svijet koji iznenada ulazi u novo ledeno doba. Jedna od najpoznatijih živućih distopijskih autorica, znana i kao prva dama distopije, svakako je i Margaret Atwood, čije priče gotovo uvijek zloslutno obitavaju na granici između zbilje i mašte. Njezina trilogija koju čine “Gazela i kosac”, “Godina potopa” i “Ludi Adam”, tako pripovijeda o gorućim etičkim pitanjima koja bivaju zanemarena nauštrb tehnološkog i znanstvenog napretka, ljudskoj pohlepi pa i globalnoj pandemiji koja zbriše većinu ljudske rase s lica Zemlje. Zvuči vam poznato? Tu je roman “Orleans” Sherri L. Smith, koji predstavlja zastrašujuće moguće posljedice uragana koji već ionako uništavaju obalu SAD-a ili “Clade” Jamesa Bradleya koji prati sudbinu jedne obitelji u svijetu koji se radikalno mijenja. Krajem prošle godine u Njemačkoj je organiziran i prvi književni festival posvećen klimatskoj fikciji te ona postaje i sve popularnija u Hrvatskoj, gdje je Zelena akcija, neprofitna organizacija za zaštitu okoliša, dvije godine zaredom organizirala i literarni natječaj na tu temu. Najbolje su priče i pjesme objavili u dvije zbirke nazvane “Homo Climaticum”, a kako naši sunarodnjaci vide nadolazeću klimatsku katastrofu, možete pročitati i besplatno na njihovim stranicama. A danas, kada smo uglavnom svi, izuzev nekih ljubitelja zavjera, bolno svjesni utjecaja koji ljudsko djelovanje ima na naš okoliš i budućnost, klimatska fikcija sve manje djeluje kao fikcija.

Luksuzno izdanje Dragocjena hrvatska knjiga lista se u rukavicama i košta 19.992 kune

U svijetu poharanom potresima, požarima i pandemijama prestaje biti izvor bezazlene razbibrige te postaje strogo upozorenje. Teško je ipak bezbrižno ležati na plaži dok čitate o podizanju razine mora zbog koje će ta plaža za nekoliko godina biti samo uspomena, a vi zbog uništenog ozonskog omotača nećete više ni pomišljati na sunčanje. Ali možda nam može biti onaj posljednji okidač koji nas natjera da prestanemo naš dom shvaćati zdravo za gotovo.

Karlovac: Zbog transporta covid pozitivnih osoba Hitnoj pomoći za 80 posto povečan broj intervencija
REFORMA ZDRAVSTVA
Prijedlozi stručnjaka: Participacija do 4000 kn, porez na cigarete, naplata nehitnog prijma...
Nikša Bratoš
RAIFFEISEN FUTURE BOOST
Pogled iza scene: Što treba za kvalitetan nastup i kako je biti glazbenik u doba korone?
  • zlatan456:

    Svi bi vi i ovce i novce - uživali u blagodatima tehnologije modernog svijeta, a imali okoliš kakav je bio prije nego što su znali za struju. Nema šanse. Ili jedno ili drugo. Imat ćete što ste si napravili.

  • Avatar LuckyLeprechaun
    LuckyLeprechaun:

    Uh, ima ih... knjiga mislim. "Djevojka na navijanje", jedna od najinteligentnijih i najbližih stvarnosti (najgoroj mogućoj). Zombi zabavnih- "Day to day armagedon." Sumornih-"Cesta", McCormak. Pa i "Sluškinjina priča" od Atwood je u tom žanru. Uvijek mucho zabavan, King "The Stand".