Kraj Drugog svjetskog rata donio je snažan zamah talijanskom strip-tisku: mnogi naslovi, koji su tijekom rata bili prisiljeni obustaviti izlaženje, vratili su se i preplavili kioske, a pridružile su im se i nove publikacije, često pod okriljem privremenih izdavača u potrazi za brzom zaradom. Na kraju je ovaj višak stripovskog materijala doveo do krize tradicionalnog strip-časopisa.
Među brojnim publikacijama tog razdoblja bile su Aventuroso (1944.), rimski časopis koji je predstavljao američke avanturističke stripove poput “Mandraka”, “Fantoma” i “Flash Gordona”. Još jedno rimsko izdanje pojavilo se 1945., a riječ je o Robinsonu, prvom pokušaju koji je ciljao na odrasle čitatelje. U tom magazinu uvedeno je nekoliko američkih likova poput Princa Valianta, Tarzana, Tajnog agenta X-9, Ripa Kirbyja, Li’l Abnera i Dicka Tracyja. Robinson je trajao do 1947., a objavljeno je 90 brojeva. Godine 1945. rođen je jedan od najoriginalnijih časopisa tog razdoblja, L’asso di Picche objavljen u Veneciji kao rezultat rada skupine mladih venecijanskih umjetnika, među kojima su bili Alberto Ongaro, Damiano Damiani, Dino Battaglia, Rinaldo D’Ami, i iznad svega Hugo Pratt. Zahvaljujući svom prepoznatljivom pristupu umjetnosti stekli su nadimak “Venecijanska škola stripa”.
No najvažniji fenomen tog razdoblja bila je pojava stripova u svescima džepnog formata. Tiskani u različitim oblicima, od veličine novinske trake do većih knjižnih izdanja, donosili su kako prikupljene priče iz časopisa, tako i nove pustolovine talijanskih junaka. Na stranicama tih izdanja heroji “proizvedeni u Italiji” stekli su veliku popularnost i naposljetku zasjenili svoje američke uzore. Sličnom ćemo fenomenu kasnije svjedočiti i u filmskoj industriji s talijanskim spaghetti westernima.
Među brojnim talijanskim serijama nastalima tih godina, bez sumnje je najpoznatiji lik Tex Willer, kojeg su stvorili pisac Gian Luigi Bonelli i ilustrator Aurelio Galleppini (Galep), a koji se prvi put pojavio na kioscima u Italiji 30. rujna 1948.
Serija Tex talijanska je interpretacija američkog Divljeg zapada, nadahnuta klasičnim likovima i pričama iz ranih američkih vesterna, a povremeno i stvarnim povijesnim motivima. Galleppini je pritom dio inspiracije crpio i iz vlastitog odrastanja na Sardiniji. U svojim najranijim epizodama Tex je nehotični odmetnik sa strogim kodeksom časti, koji ubija isključivo u samoobrani. Prikazan je kao žilav i odlučan čovjek snažnog osjećaja za pravdu, koji vrlo rano postaje teksaški rendžer, premda živi u Arizoni, te štiti američke Indijance i sve poštene ljude od pohlepnih bandita, beskrupuloznih trgovaca i korumpiranih političara i tajkuna. Čvrst, odan i vješt strijelac, ujedno je i protivnik predrasuda i diskriminacije; brz i pronicljiv, ali nesklon slijepom poštovanju pravila. Ipak, prema kriminalcima ne pokazuje milost niti uvažava njihova prava ako ne surađuju sa zakonom.
Indijanci su u seriji prikazani slojevito, s naglaskom i na pozitivne i na problematične aspekte njihove kulture. Sličan pristup primjenjuje se i na američke institucije – vojsku, vlast, političare, poslovne ljude, šerife i Ured za indijanske poslove. Tex ima sina Kita, također rendžera, kojega je dobio s Indijankom Lilyth, kćeri poglavice Navajo naroda. Lilyth umire od malih boginja na početku serije, ali ostaje trajno prisutna u Texovim sjećanjima. Zahvaljujući tom braku postaje i poglavica Navaja, poznat kao Aquila della Notte (Orao noći), te gorljiv branitelj prava američkih Indijanaca, ujedno i cijenjeni indijanski agent plemena Navajo.
Texov najbliži prijatelj u gotovo svakoj pustolovini, otkako je postao rendžer, jest Kit Carson, labavo inspiriran povijesnom osobom istog imena. Važnu ulogu u mnogim pričama imaju i Texov sin Kit Willer te Navajo ratnik Tiger Jack, premda se njihova važnost s vremenom smanjivala. Među ostalim ponavljajućim likovima ističu se El Morisco, osebujna mješavina čarobnjaka i znanstvenika egipatskog podrijetla koji živi u sjeveroistočnom Meksiku, zatim Meksikanac Montales, izvorno pobunjenik protiv korumpirane vlasti, a kasnije uspješan političar, kanadski traper Gros-Jean, irski boksač Pat Mac Ryan, pukovnik Jim Brandon, policijski kapetan iz San Francisca Tom Devlin, poglavica Apača Cochise te Navajo šaman Nuvola Rossa (Crveni Oblak).
Rođen u dolini Nueces u Teksasu, Tex je odrastao u stočarskoj obitelji s ocem Kenom i mlađim bratom Samom, dok mu je majka Mae umrla još u djetinjstvu. Oca gubi od ruke bande kradljivaca stoke, nakon čega, progoneći članove sve do Meksika, i sam postaje odmetnik nakon što ih je ubio. Svoj dio ranča potom prodaje bratu i odlazi, no Sam poslije prodaje imanje i seli se u Culver City s namjerom kupnje većeg ranča, a ondje ga ubija lokalni moćnik Tom Rebo. Prije nego što je postao teksaški rendžer, Tex službeno živi kao odmetnik, ali izbjegava zločin izvan nužne samoobrane, nastojeći očistiti svoje ime. Likovno je oblikovan prema glumcu Garyju Cooperu. Tijekom Američkog građanskog rata borio se na strani Unije, iako je njegova matična država Teksas bila uz Konfederaciju; sudjelovao je u bitci kod Glorieta Passa te je kratko služio u 7. pukovniji kanzaške dobrovoljačke konjice.
Kit Carson Texov je najbliži prijatelj i svojevrsni mentor u rendžerskom pozivu, labavo zasnovan na povijesnom Kitu Carsonu. Stariji je od Texa, iako njegove točne godine nikada nisu otkrivene, te je poznati graničar kojeg podjednako poštuju i Amerikanci i Indijanci, a potonji ga nazivaju Capelli d’Argento (Srebrna Kosa) zbog sijede kose. Ima cjeloživotno iskustvo istraživača i pionira na zapadnoj granici, a proputovao je gotovo cijeli teritorij Sjedinjenih Država, stekavši široko znanje o njegovim domorodačkim narodima i geografiji, što ga čini svojevrsnom živom legendom. Kao bivši vojnik, među glavnim je likovima i taktički najvještiji.
Kit Willer, Texov sin, ime je dobio po svom kumu Kitu Carsonu. Ima oko 25 godina. Rođen je u naselju naroda Navajo, gdje Tex živi, a otac ga je u djetinjstvu poslao u kršćansku misiju u blizini rezervata. Isprva je želio da pohađa vojnu akademiju, no kako je Kit težio slobodnom životu među domorocima, Tex i Tiger Jack podučili su ga životu na granici, rukovanju oružjem i suočavanju s odmetnicima. Kasnije i sam postaje teksaški rendžer. Mlad je i ponekad nepromišljen, ali ujedno i najobrazovaniji među glavnim likovima.
Tiger Jack najugledniji je ratnik Navajo naroda i drugi zapovjednik, odmah nakon Texa. Hrabar je i ponosan na svoje podrijetlo, duboko odan tradiciji i kulturi svoga naroda. Ujedno je i najžešći među glavnim likovima: jedini u cijeloj seriji koji svjesno otvara vatru na nenaoružanog protivnika. Rođen u planinskom naselju Navaja, prije nego što je postao Texov bliski saveznik, imao je djevojku Taniah, koju je oteo meksički odmetnik, a ona si je tijekom zatočeništva oduzela život.
Veliki neprijatelj Texa Willera je Mefisto (pravo ime: Steve Dickart): u početku je bio iluzionist i varalica te tajni špijun u službi Meksika, a kasnije sklapa savez sa silama tame i demonima podzemlja te postaje čarobnjak. Ima sestru Lily i sina Blackyja, koji i sam poslije postaje čarobnjak i poznat je kao Yama. Mefisto je Texov najopasniji i najdugovječniji protivnik u cijeloj sagi.
Ostali neprijatelji uključuju Yamu, Mefistova sina, Crnog Tigra, malajskog princa koji mrzi bijelu rasu i teži njezinu uništenju u Sjedinjenim Državama, te Protea, koji može mijenjati vlastiti izgled i oponašati druge ljude.
Osim tvorca Galleppinija, strip o mitskom junaku Texu Willeru crtali su brojni talijanski, ali i svjetski poznati crtači. Među njima valja istaknuti i našeg Gorana Parlova, koji je ostvario vrlo zapažen doprinos serijalu. Tex Willer je rodonačelnik cijele galerije junaka nastale po sličnom obrascu u izdavačkoj kući Sergio Bonelli Editore koji će preplaviti najprije talijansko tržište, a potom i neke druge zemlje. On je postao model za niz publikacija koje su postale poznate kao Bonellian, po imenu izvornog izdavača. Ti stripovi prikazivali su potpune priče u 100 i više crno-bijelih stranica džepnog formata. Tema je uvijek bila avantura, bilo da je riječ o vesternu, hororu, misteriju ili znanstvenoj fantastici. Bonelliani su do danas najpopularniji oblik stripova u Italiji.
Među tim serijama ističu se Zagor (1961.), junak sa sjekirom koji djeluje u zamišljenoj šumi Darkwood na istoku SAD-a; Commandant Mark (1966.), priča o vojniku u Američkom ratu za neovisnost; Mister No (1975.), koji prati američkog pilota i vlasnika male turističke agencije za letove iznad amazonske džungle; te Martin Mystère (1982.), čiji je protagonist antropolog, arheolog i povjesničar umjetnosti posvećen istraživanju paranormalnih pojava i drevnih misterija. Posebno mjesto, možda i najpopularnije, pripada serijalu Dylan Dog – horor stripu o detektivu koji se bavi nadnaravnim slučajevima, nastalom iz pera Tiziana Sclavija.
Slična izdavačka politika može se vidjeti i kod drugih talijanskih izdavača koji su preplavili tržište brojnim komercijalnim uspješnicama kao što su Diabolik, Alan Ford, Billy Bis, Uranela i slični.
Serijal Tex Willer ubraja se među najpopularnije talijanske stripove, preveden je na brojne jezike i rasprostranjen diljem svijeta. Osobito snažnu bazu obožavatelja ima u Brazilu, a veliku popularnost uživa i u Finskoj, Norveškoj, Grčkoj, Turskoj, Hrvatskoj, Francuskoj, Indiji, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Izraelu i Španjolskoj. Iako su izdanja objavljivana i u Ujedinjenom Kraljevstvu te Sjedinjenim Američkim Državama, ondje nisu postigla veći uspjeh.
Kod nas je Tex Willer doživio premijeru 1968. godine u “Zlatnoj seriji” izdavača Dnevnika iz Novoga Sada, a poslije će izlaziti u “Lunovom Magnus Stripu” istog izdavača, kao i izdanjima Dečjih novina iz Gornjeg Milanovca. Današnjim obožavateljima serijal Tex Willer dostupan je u iznimno bogatoj ponudi, zahvaljujući brojnim izdavačima u Hrvatskoj i diljem Europe.
U ubrzanom ritmu suvremenog života, obilježenom stalnom potragom za brzom zabavom ili čak pukim preživljavanjem, mnogi ljubitelji stripa okreću se poznatim, žanrovski jasno određenim pričama. Navikavaju se na obrasce koji se ponavljaju u nizu sličnih zapleta i likova, pa strip sve češće dobiva “konzumentski” karakter – brzo se čita, lako razumije i jednako brzo zamjenjuje novim. Kao odgovor na te prohtjeve nastali su brojni serijali poput Texa Willera, u svim žanrovima, koji se lako čitaju, osjetilno dekodiraju, zabave i zaborave. A onda idemo po još. Naravno, u tome nema ničeg lošeg: upravo zahvaljujući toj pristupačnosti strip i dalje ostaje masovna umjetnička forma u kojoj uživaju mnogi, pa i oni kojima je dovoljan sam užitak čitanja.
Otvori KEKS Pay
