Prvi put se u Hrvatskoj, zahvaljujući Školskoj knjizi i istaknutim slovenskim autorima povjesničaru prof. dr. sc. Mitji Ferencu i arheologu dr. sc. Urošu Koširu, iznose dokumentirane znanstvene spoznaje o stradanju zarobljenika i civila među kojima su bili žene i djeca
Predstavljanje iscrpne monografije Prikrivena grobišta Hrvata u Sloveniji s više od tisuću fotografija, na kojima su zabilježeni iznimno potresni prizori posmrtnih ostataka ljudi i njihovih osobnih predmeta, te zemljovida i crteža održat će se 11. veljače 2026. godine na pozornici Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu
Žrtve su izbrisane iz javnog sjećanja i oduzeto im je civilizacijsko pravo na grob, a njihova su grobišta desetljećima namjerno i pomno prešućivana, skrivena u miniranim rudarskim oknima, zatrpanim kraškim ponorima i protutenkovskim jarcima
U bogato dokumentiranoj znanstvenoj monografiji Prikrivena grobišta Hrvata u Sloveniji slovenski autori povjesničar prof. dr. sc. Mitja Ferenc i arheolog dr. sc. Uroš Košir na više od 700 stranica podastiru zaokruženi historiografski, arheološki i politički pogled na najveća masovna ubojstva na europskom prostoru nakon završetka Drugoga svjetskog rata na području Slovenije. Osamdeset godina nakon tih tragičnih događaja istaknuti slovenski stručnjaci iznose znanstveno utvrđene spoznaje i odaju pijetet ubijenim i prešućenim žrtvama jugoslavenskih komunističkih zločina.
Predstavljanje toga važnog djela u izdanju Školske knjige održat će se u srijedu, 11. veljače 2026. godine, u 11 sati na pozornici Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu. O knjizi Prikrivena grobišta Hrvata u Sloveniji, dostupnoj u svim knjižarama i webshopu izdavača, govorit će predsjednik Upravnog odbora Školske knjige dr. sc. Ante Žužul, autori prof. dr. sc. Mitja Ferenc i dr. sc. Uroš Košir te povjesničari dr. sc. Robin Harris i dr. sc. Zlatko Begonja.
Iscrpna knjiga s mnoštvom bibliografskih jedinica, svjedočanstava i opisanim terenskim radom plod je dugogodišnjeg rada prof. dr. sc. Mitje Ferenca koji je član, odnosno suradnik Komisije Vlade Republike Slovenije za rješavanje pitanja prikrivenih grobišta od njezina osnivanja 1990. godine.
Važan je doprinos i dr. sc. Uroša Košira koji je predvodio mnoga arheološka i terenska istraživanja te sudjelovao u detektorskim pregledima stratišta i ekshumaciji posmrtnih ostataka žrtava iz grobišta. Jezive prizore iskopanih ljudskih ostataka i osobnih predmeta prikazane na mnogobrojnim fotografijama potkrijepio je opisima rezultata antropoloških analiza i interpretacijama predmeta pronađenih u tim iskapanjima.
Autori minuciozno opisuju i podatcima potkrjepljuju sve okolnosti tragičnih događaja u kojima su stradali brojni zarobljeni pripadnici oružanih snaga Nezavisne Države Hrvatske te hrvatski civili, žene i djeca. Nakon uvodnog dijela u kojemu se donosi povijesni kontekst, slijedi osam poglavlja u kojima se iznose činjenice o ubojstvima i brisanju njihovih tragova, raspravlja o ukupnom broju žrtava, problematici prikrivanja događaja te odnosu slovenskog društva i države prema toj temi tijekom pojedinih razdoblja, od 1991. do 2024. godine.
U posljednjem, najvećem poglavlju autori daju iscrpan opis ukupno 14 grobišta iz kojih su ekshumirani posmrtni ostatci žrtava te 32 potvrđene lokacije grobišta od utvrđenih 750 prikrivenih grobišta širom Slovenije pri čemu su gotovo na enciklopedijski način iznesene sve geografske odrednice s pripadajućim povijesnim podatcima. Najdramatičniji su opisi Hude Jame, Tezenskog Gozda u Mariboru, Kočevskog Roga, Crngroba, Matjaževe jame…
Većina komunističkih zločina u Sloveniji počinjena je od svibnja do srpnja 1945. Žrtve su izbrisane iz javnog sjećanja i oduzeto im je pravo na grob. Njihova su grobišta desetljećima namjerno i pomno prešućivana. Ta grobišta nisu „postojala” i, prema nalogu komunističkih vlasti, morala su se prekriti i uništiti. Žive su ljude zazidali u rudarska okna i zatvorili s deset armiranobetonskih zidova. Minirali su kraške ponore tako da je minirani materijal zatrpao žrtve ili su u ponore bacali drva, stijene, a poslije i smeće. Protutenkovske jarke zasuli su i izravnali, baš kao i obične jame koje su iskopali za ubojstva.
Točan broj žrtava tragičnog razdoblja hrvatske povijesti vjerojatno se nikad neće saznati, smatra prof. dr. sc. Mitja Ferenc. Najmanje što se može učiniti za njih jest to da se dostojanstveno označe mjesta masovnih ubojstava i grobišta. Terenska istraživanja i ekshumacija posmrtnih ostataka žrtava iz grobišta te predmeti pronađeni uz njih, koji su prikazani na gotovo tisuću fotografija u knjizi, pomažu da se – u nedostatku pisanih izvora – pokuša rekonstruirati namjerno prešućeni i izbrisani dio hrvatske nacionalne tragedije te da se barem djelomično otrgne od zaborava povijesti.
Prof. dr. sc. Mitja Ferenc napisao je nezaobilazno djelo u istraživanju poslijeratnih komunističkih zločina u Sloveniji te je sa suautorom dr. sc. Urošem Koširom veoma zorno prezentirao javnosti dosadašnje rezultate istraživanja prikrivenih grobišta. Tim su djelom autori pridonijeli rasvjetljavanju zahtjevnog civilizacijskog izazova i olakšali nastavak rada državnih institucija Republike Slovenije i Republike Hrvatske u prikupljanju što konkretnijih informacija o lokacijama za koje se pretpostavlja da su na njima prikrivena grobišta, njihovu evidentiranju, istraživanju i uređivanju. Na to nas, među ostalim dokumentima, obvezuje Rezolucija Europskog parlamenta o očuvanju sjećanja na žrtve poratnog komunističkog razdoblja u Sloveniji (8. srpnja 2025.).
Hoće li žrtve Drugoga svjetskog rata i poslijeratnog nasilja jugoslavenskih komunističkih vlasti u Sloveniji, ali i u drugim bivšim republikama, biti pokopane – sukladno univerzalnom pravu na pokop – na primjeren i dostojanstven način, ovisi o vladavini prava, razini ljudskosti i nadilaženju ideoloških matrica iz prošlosti.
Otvori KEKS Pay
