Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 87
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
knjige stranih autora

Hena com objavio pet novih naslova. Među njima je i 'Zona interesa' po kojoj je snimljen istoimeni film nagrađen Oscarima

Zona interesa
Cinehill Festival
09.02.2026.
u 16:12

Izdavačka kuća Hena com objavila je pet novih naslova stranih autora - "Sama si to tražila" Louise O’Neill, "Zona interesa" Martina Amisa, "Policija sjećanja" Yoko Ogawe, "Rijeka" Rose Liksom i "Majka na papiru" Gertraud Klemm

"Sama si to tražila" Louise O’Neill, koju je s engleskog jezika preveo Matija Pospiš, potresan je iskren i beskompromisan pogled u duboke rane koje ostavlja nasilje, ali i oštar komentar o društvenim predrasudama i tretmanu žrtve. O’Neill je napisala važnu knjigu namijenjenu mladim čitateljima i ne samo njima, navodi izdavač.

"Početak je ljeta u malom irskom gradu. Emma O’Donovan ima osamnaest godina, lijepa je, popularna i sigurna u sebe. Školska godina bliži se kraju, zabave se nižu jedna za drugom, a Emma je u središtu svega. No jedna će noć sve promijeniti, njezin će se svijet srušiti. Sve će oči ponovno biti uprte u Emmu, ali ovaj put s prezirom. Okružena sramotom i jednoglasnom osudom, Emma mora pronaći snagu da preživi, da se izbori za istinu", kratki je opis.

Louise O’Neill (Clonakilty, 1985.) u svojim djelima često se bavi složenim temama poput seksualnog nasilja, društvenih očekivanja i identiteta, čime potiče važne razgovore o položaju žena u društvu. Njezin drugi roman "Sama si to tražila" proglašen je knjigom godine na dodjeli nagrada Irish Book Awards (BGE) 2015.

Foto: Hena com

Roman "Majka na papiru" Gertraud Klemm, koji je s njemačkog jezika prevela Stjepanka Pranjković, govori o želji za majčinstvom koja se pretvara u nemilosrdnu bitku s vlastitim tijelom, društvenim očekivanjima i hladnim mehanizmima sustava. Kada glavna junakinja, suočena s neplodnošću, odluči posvojiti dijete iz Afrike, njezin se svijet raspada pod teretom predrasuda i birokratskih apsurda. Prijatelji se udaljavaju, svakodnevica postaje niz iskušenja, a majčinstvo umjesto dara pretvara se u poligon za dokazivanje i preživljavanje. Gertraud Klemm (Beč, 1971.) suvremena je austrijska spisateljica čija je proza natopljena feminističkim revoltom i potragom za pravdom. Dosad je objavila pet romana, knjigu eseja, dnevničke zapise, zbirku kratkih priča i nekoliko hibridnih knjiga u kojima njezine književne radove dopunjuju likovni radovi drugih umjetnica. Dobitnica je više nagrada, među kojima i nagrada "Ernst Toller" kojom se odaje priznanje politički angažiranim autorima. 

"Rijeka" Rose Liksom dojmljiv je roman o putovanju, evakuacijskim logorima i rijeci koja je prognanima značila granicu između života i smrti. To je priča o odrastanju u ritmu godišnjih doba, o prirodi, o djevojci koja pokušava pronaći majku i sebe u svijetu koji se raspada, a roman je bio u užem izboru za nagradu Finlandia. Roman "Rijeka" s finskog jezika preveo je Boris Vidović.

Foto: Hena com

Rosa Liksom (1958., Ylitornio) nagrađivana je finska spisateljica, ali i renomirana slikarica i redateljica. Potječe iz obitelji farmera i lovaca na sobove sa sjevera Finske. Dobitnica je brojnih nagrada, među kojima su "J. H. Erkko" te za roman "Kupe br. 6" "Finlandia Literary Prize".

Među novoobjavljenim knjigama je i roman Martina Amisa "Zona interesa" koju je s engleskog jezika preveo Andy Jelčić. "Jedan od najvirtuoznijih autora na engleskom jeziku napisao je moćan roman iznimne moralne snage, koji istražuje život i ljubav među nacističkim birokratima u Auschwitzu. U ovom se djelu Amis vraća Šoi donoseći osebujan prikaz života u 'zoni interesa', odnosno u 'kat zetu', što je eufemizam kojim su se nacisti služili govoreći o Auschwitzu", navodi izdavač. Jonathan Glazer je po Amisovoj knjizi snimio istoimeni film "Zona interesa" koji je 2023. osvojio Grand Prix i nagradu kritike FIPRESCI na Filmskom festivalu u Cannesu, nagrađen je Oscarima u kategoriji najboljeg stranog filma i zvuka, a našao se i na gotovo svim popisima najboljih filmova te godine. 

Foto: Hena com

Martin Amis (1949. – 2023.) britanski je romanopisac, esejist, memoarist i scenarist. Rado se bavio ekstremnim situacijama i likovima čudaka, poznat je po dotjeranom stilu i pribjegavanju elementima crne komedije i satire. Dvaput je bio u užem krugu za nagradu Booker, za romane "Vremenska strijela" i "Žuti pas". Godine 2008. The Times ga je proglasio jednim od pedeset najvećih britanskih pisaca od 1945. naovamo.

Opsjednuta sjećanjem, nadzorom i krhkošću identiteta, Yoko Ogawa ispisuje roman koji istodobno djeluje kao parabola i intimna drama. "Policija sjećanja" ne nudi ni objašnjenja ni utjehu, to je knjiga koja ostaje dugo nakon čitanja, poput praznine koju je nemoguće zanemariti, navode iz Hena coma. "Na zabačenom, bezimenom otoku stvari počinju nestajati tiho i postupno. Iščezavaju šeširi, vrpce, ptice, ruže sitnice koje su život činile lijepim i prepoznatljivim. Stanovnici ne primjećuju promjene i brzo se prilagođavaju zaboravu, prihvaćajući nova pravila bez pitanja. No rijetki koji još pamte postaju prijetnja poretku i mete neumoljive policije sjećanja, čija je zadaća osigurati da se nestalo ne vrati, čak ni u mislima", kratki je opis radnje.

Foto: Hena com

Yoko Ogawa (Okayama, 1962.), čiji je roman "Policija sjećanja" s engleskog jezika preveo Matija Pospiš, istaknuta je i nagrađivana japanska spisateljica čiji su romani uspješnice u Japanu i izvan njega. Svjetsku slavu stekla je "Profesorovom omiljenom jednadžbom" iz 2003., nakon što je 2008. roman preveden na engleski jezik. Djelo je doživjelo i svoju filmsku adaptaciju. Roman "Policija sjećanja" osvojio je National Book Award, a bio je i finalist nagrade The International Booker 2020.

Romani "Sama si to tražila", "Majka na papiru" i "Rijeka" objavljeni su u sklopu Heninog EU projekta "Generacije u pokretu: Žene i mladi u suvremenoj europskoj književnosti" kojeg sufinancira Europska unija. 

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

Kupnja

Pretplata