Vječno nezavršena bazilika Sagrada Familia u Barceloni postala je najviša crkva na svijetu, no sporovi s lokalnim stanovništvom prijete novom odgodom konačnog dovršetka zdanja čija je gradnja započela prije više od 140 godina.
Na skelama na platformi postavljenoj 54 metra iznad tla nalazi se golema kamena ploča koja će biti završni dio križa na središnjem tornju Isusa Krista. Visoka dizalica podići će je do samoga vrha koji će dosegnuti visinu od 172,5 metara, čime će Sagrada Familia (Sveta obitelj) za deset metara premašiti visinu katedrale u njemačkom Ulmu.
Sagrada Familia već je nekoliko mjeseci najviša crkva na svijetu, ali zasad je samo metar viša od ulmske katedrale. Vrh bazilike namjerno će ostati niži od 177 metara, visine barcelonskog brda Montjuic. Tako je odlučio slavni katalonski arhitekt Antoni Gaudi, veliki vjernik koji je preuzeo projekt 1883. godine.
"Gaudi nije želio premašiti tu visinu jer je brdo Montjuic Božje djelo", rekao je Mauricio Cortes, jedan od voditelja arhitekata na gradilištu.
Središnji toranj Isusa Krista bit će blagoslovljen 10. lipnja, na stogodišnjicu Gaudijeve smrti čije tijelo počiva u kripti bazilike. Vatikan još nije potvrdio hoće li papa Lav XIV. prihvatiti poziv na otvorenje tornja.
"S postavljanjem križa projekt će biti dovršen gotovo 80 posto", izjavio je za agenciju France Presse Jordi Fauli, arhitekt koji projekt vodi više od desetljeća.
Upravni odbor za izgradnju, privatna kanonska zaklada, namjeravala je ove godine dovršiti radove na Sagradi, najpoznatijoj nedovršenoj građevini na svijetu. No pandemija covida-19 paralizirala je turističku industriju, a time i glavni izvor prihoda najposjećenijeg španjolskog spomenika. Turisti se sada opet masovno vraćaju: u 2024. godini zabilježeno je 4,8 milijuna posjetitelja, što je napunilo blagajnu bazilike koja se oslanja isključivo na prihode od ulaznica i privatne donacije.
Usprkos tome, odbor se ne usudi odrediti novi datum dovršetka preostalih radova koji uključuju kontroverzno Pročelje slave i njegova četiri zvonika. Plan odbora da ispred glavnog ulaza izgradi veliko stubište i trg podrazumijevao bi rušenje dva stambena bloka. Stanari se godinama bore protiv tog plana.
"Naše su kuće legalne", stoji na natpisu izvješenom na jednoj od ugroženih zgrada. "Sagrada Familia posjeduje česticu zemlje, ali ne i ostatak. Zašto bi se onda širila na moj dom?", pita se Salvador Barroso, predsjednik udruge stanara.
Stanari naglašavaju da su stanove kupili legalno te da ih nitko nije upozorio da bi područje moglo postati dijelom kompleksa bazilike. Barroso je svoj stan kupio krajem osamdesetih, a za projekt stubišta saznao je tek 1992. , kada su Olimpijske igre transformirale Barcelonu u turističku meku. "Ovdje se zapravo radi o biznisu", komentira Barroso širenje bazilike.
Stanari propitkuju je li sporno stubište uopće bilo dio Gaudijeva izvornog plana. Kritičari često ističu da je većina arhitektovih maketa uništena tijekom Španjolskog građanskog rata te da je crkva izgubila bit koju je zamislio njezin tvorac. Glavni arhitekt Fauli inzistira na tome da se u svim dijelovima projekta vjerno prati ono što je Gaudi želio. Dodao je kako su sačuvani drugi dokumenti, a da su dio maketa kasnije rekonstruirali Gaudijevi učenici.
"Gaudi je bio izvanredan arhitekt i vrijedi dovršiti njegov projekt", poručio je Fauli, izrazivši nadu u pronalaženje "pravednog rješenja" za Pročelje slave.
Gradske vlasti Barcelone posredovat će u sukobu te ističu da bilo kakav dogovor mora osigurati rješenje za stanare, u gradu koji se već suočava s teškom stambenom krizom. Ipak, nakon godina nesuglasica, kraj gotovo stoljeće i pol dugih radova na Sagradi Familiji čini se bližim nego ikada.
"Nadam se da će spor biti riješen. Ono što ne mogu reći jest hoće li se to dogoditi na sudu ili za pregovaračkim stolom", zaključio je Barroso.
Otvori KEKS Pay
