Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Kultura Knjige

Europi naša književnost više nije toliko interesantna kao nakon rata

Klaus Detlef Olof jedan je od najplodnijih prevoditelja s hrvatskog i srodnih jezika na njemački.
17. rujna 2021. u 10:50 0 komentara 191 prikaza

Klaus Detlef Olof već je godinama jedan od najproduktivnijih književnih prevoditelja koji s hrvatskog, ali i drugih srodnih jezika prevodi na njemački jezik. Ovih je dana bio gost riječkog Vriska na kojem je, između ostaloga, govorio o prijevodu Prtenjačina VBZ-ovom nagradom nagrađenog romana “Brdo” na njemački jezik. Olof je i član Hrvatskog društva pisaca, a u Austriji je i nagrađen za prevođenje.

Ivica Prtenjača Čovjek nikad nije spreman na rastanak od roditelja

Znate li koliko ste knjiga do sada preveli?

Trebao bih provjeriti, ali oko dvije stotine. Kasno sam počeo, tek na kraju moje akademske karijere kada sam trebao ići u mirovinu.

Sjećate li se koju ste knjigu prvu preveli s hrvatskog jezika?

Mislim da je to bio Slavko Mihalić i njegove “Tihe lomače”. On je došao k meni kada sam bio na nekom seminaru u Zagrebu u Društvu književnika, na Trgu bana Jelačića. Pitao me da mu prevedem “Hommage a Johann Sebastian Bach”. To sam radio ne manje od četiri tjedna i tu je nešto kliknulo kod mene. Knjiga “Tihe lomače” je bila veliki uspjeh. Znao sam jednog nakladnika u Celovcu koji je objavio knjigu. A knjiga je dobila odlične recenzije.

Poslije ste prevodili i puno proznih knjiga, pa ste zaslužni što su gotovo cijeli opusi nekih naših književnika dostupni na njemačkome govornom području?

Prevodio sam recimo Nedjeljka Fabria, i to roman o Rijeci “Berenikina kosa”. Tako da sam i tu imao vezu s Rijekom. A tu su i Ferić, Glamuzina...

Ferić ima jako puno njemačkih prijevoda?

I to sam ja prevodio.

Jeste li prevodili i Jergovića?

Jesam. Preveo sam “Sarajevski Marlboro” i poslije nekoliko tekstova. Ali on je mijenjao izdavača pa su ga počeli prevoditi i drugi.

Po kojem kriteriju birate knjige za prijevod?

Pisci su sami dolazili k meni i pitali bi me bih li preveo njihove knjige. Puno sam prevodio i sa slovenskoga jer živim u Celovcu, a tamo je bio i izdavač Wieser koji ih je imao u svom programu, primjerice Kosmača.

"odmor od kulture" Osebujna zbirka kratkih priča koje su svi otpisali

Koji su hrvatski pisci imali najbolji odjek na tome njemačkom govornom području?

Mislim da je trenutačno Ferić taj koji dobiva jako dobre kritike i zapažen je. Odlično je prošlo i Prtenjačino “Brdo”, kojim su bili oduševljeni. Mislim da će i nova nagrađena Prtenjačina knjiga doći na moj radni stol. Nadam se. Problem je u tome što njemački, austrijski i švicarski izdavači imaju ograničene kapacitete za literaturu s ovog područja, dakle iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine... Tu se radi o jednoj knjizi u dvije godine. Ovo područje više nije interesantno kao prije. Nakon rata postojao je velik interes za ovu regiju i ove književnosti. Mi prevoditelji tada smo radili dan i noć.

Koliko je hrvatskoj literaturi pomoglo kada je bila zemlja gost u Leipzigu ili se to zaboravi?

Zaboravi se. Zemlja gost je program koji je dosta skup, ali šira javnost to slabije primjećuje.

Slovenija će biti zemlja gost u Frankfurtu. Jeste li uključeni u taj projekt kao prevoditelj?

Oni jako puno investiraju u to. Prevodim nekoliko romana za razne izdavače. Radi se o oko pet, šest romana. Neki su već gotovi, neki nisu. Ne bih sada smio biti u Rijeci, trebao bih raditi na tome.

Jeste li vi nekada pitali nekog našeg autora biste li preveli baš njegovu knjigu?

Ivicu Prtenjaču sam pitao u vezi s “Brdom”.

vedrana rudan Dovoljno je u naslov staviti Tita ili Severinu i eto čitatelja

Koliko je korona naštetila tržištu knjiga u Austriji?

Mislim da korona nije bila uzrok što su rezultati prodaje nešto manji. Razlog su i drugi mediji, a oni koji čitaju čitali su bez obzira na koronu. 

Zagreb: Dani hrvatskih tržnica
Što i od koga građani kupuju
Inspektori 'češljaju' tržnice i kreću u kontrolu OPG-ova, evo što su dosad otkrili
Dacia Duster
Pošumljavanje Dalmacije
Sađenje borova, off road vožnja i iskustvo kakvo se događa jednom u životu
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.