Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 158
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Reforma obrazovanja

Mogu li 60-godišnji nastavnici provesti reformu školstva

Ravnatelj zagrebačke Pete gimnazije Petar Mladinić na tavanu koji se pretvara u učionice
Foto: Marko Prpić/Pixsell
1/3
18.11.2015.
u 15:00

I nakon 40 godina rada u školi puni smo ideja, projekata, inicijativa, poručuju nastavnici

Od trenutka kad se počelo raditi na reformi obrazovanja po prosvjetnim se kuloarima, ali i među roditeljima počelo postavljati pitanje mogu li šezdesetogodišnji ili još stariji učitelji i profesori biti njezini nositelji, jesu li oni spremni za izazove koje će pred njih postaviti nove tehnologije i način poučavanja, imaju li volje dodatno se educirati i žele li sudjelovati u tko zna kojoj po redu reformi obrazovanja u svom radnom vijeku. Iako se naši sugovornici slažu s tim da će većina nastavnika profesionalno odraditi sve što se od njih bude tražilo, predsjednik Sindikata Preporod Željko Stipić prvi je javno spomenuo mogućnost da dio starijih nastavnika neće moći ili neće željeti pratiti ritam koji će im donijeti reforma obrazovanja.

Nije to tabu-tema

– Ne vjerujem u značajne promjene kojima će nositelji biti šezdesetogodišnjaci, iako sam i sam blizu te dobne skupine. Mislim da tim ljudima kroz sustav stimulativnih otpremnina treba ponuditi mogućnost da odu iz obrazovanja ako procijene da nisu dorasli zadacima koji će se pred njih stavljati. To ne treba biti tabu-tema jer, ako nije u gospodarstvu, zašto bi bila u školstvu – kaže Stipić.

U profil onih kojima su dozlogrdile stalne reforme i nove tehnologije koje se u škole sve intenzivnije uvode ne uklapa se ravnatelj zagrebačke Pete gimnazije Petar Mladinić, koji ima 65 godina života i gotovo 40 godina radnog staža. Unatoč tome, prepun je ideja, inicijativa i projekata koje dovodi u svoju školu.

– Imam profesore koji su pred mirovinom i dalje su zainteresirani, žele učiti i raditi na novim projektima, a imam i one koji su puno mlađi, ali im se ne da. Ima i profesora koji kažu: "Imam dosta godina i to mi se sve zajedno više ne da". Razlika je od čovjeka do čovjeka. Problem je samo što one koji se trude i rade, bez obzira na godine, ne možeš nagraditi, a ni one druge sankcionirati. Sramotno mi je zapravo što se uopće postavlja pitanje godina – komentira Mladinić. Dodaje da njegov prijatelj, profesor matematike pred mirovinom u Danskoj u nastavi provede 6 sati tjedno, a satnicu napuni mentorstvom studentima, pisanjem udžbenika, savjetničkom ulogom profesorima po zemlji... Nitko mu godine ne spominje kao nedostatak, nego kažu da to može jedino netko tko ima iskustva. Ni ravnateljici zagrebačke OŠ Matije Gupca Ljiljani Klinger godine nisu mjerilo nečijih sposobnosti.

Dobra spona

– Puno odgovornije zadaće u svijetu i u društvu obnašaju stariji ljudi. Ključno pitanje nije dob, nego kompetentnost. Ako su današnji 60-godišnjaci sudjelovali u ranijim promjenama, onda mogu biti spona s ovima danas – kaže Klinger. Drži da je neozbiljno postavljati pitanje mogu li nešto učitelji jer su oni profesionalci i moraju obaviti što se od njih traži.

– Ne sjećam se da sam čula dvojbu može li liječnik od 60 godina raditi laserom jer je navikao raditi skalpelom i može li sudac tih godina svladati kompjutorski program koji mu je potreban. Ne vidim razlog zašto bi se isključivo kalkuliralo s dobi učitelja – ističe Klinger. Da sve ovisi o zainteresiranosti, pojedinca slaže se i Sanja Lukić, predsjednica Udruge "Nastavnici organizirano".

– Bilo bi dobro da se svima koji nisu efikasni, nemaju volje ni motivacije, ne žele se educirati i umorili su se od posla koji rade pruži šansa da odu. Ali ne treba ljude izbaciti na cestu jer su dali svoje, nego im osigurati stimulativnu otpremninu za pristojan nastavak života – kaže Lukić. Iako sama prati i koristi nove tehnologije, smatra da ljudi koji to ne rade mogu svejedno biti odlični učitelji. – Neće nove tehnologije učenike pretvoriti u genijalce – zaključuje.

Voditelj kurikularne reforme dr. Boris Jokić nema predrasuda prema osobama starije životne dobi.

– Iz mog iskustva rada na reformi mogu reći da brojni 60-godišnjaci uče i prilagođavaju se bolje od mladih osoba. Istodobno, donose iskustvo i promišljenost koji često vrijede kao i mladenačka energija – drži Jokić.

>> U jezičnu gimnaziju bez petice iz matematike i fizike

>> Ukida se opći uspjeh, prva dva razreda osnovnih škola bez brojčanih ocjena

Komentara 5

HO
homofob
15:31 18.11.2015.

Do sada su vecinu reformi skolstva kreirali "strucnjaci" koji s skolstvom nisu imali veze ali su biki politicki pozicionirani i vjesti u koristenju trenutno popularnih fraza i rijrci. Reformu moze provest svatko ali ukazati sta treba reformirati moze samo netko tko s temom ima iskustva i praktickog i formalnog znanja. Iskustvo po definiciji zahtjeva vrijeme sudjelovanja a mlada osoba toga nema! Ako bi zeljeli nauciti nesto o seksu da li cete savijet potraziti u djevice ili penzionirane "seksualne tehnicarke"? Savijet neznalicama: ne sudite o tudim zanimanjima o koma nista ne znate a niti vlastito zanimanje nemate ili slabo njime vladate!

LA
Lavica7
17:09 18.11.2015.

Koje pitanje...pa zar mislite da je rad u skoli premetanje papira. Pa svake sekunde sa svakim pojedinacnim djetetom-prolaze neku reformu, prilagodjuju pristup...evoluiraju. Odgovoran i naporan posao koji je na zalost slabo placen.

OS
osica
17:11 18.11.2015.

mogu, jer su stručni a imaju i veliko iskustvo. Svakako bolje od onih koji su "doktori svezanalice" pa dobiju resor obrazovanja , i sve stručno zerznu , jer pojama nemaju kako funkcionira suastav svakadnevno, One dolje stručne koji neposredno rade, nitko ništa ne pita. Pa imamo neprovedive propise kreirane u nečijim glavama , udaljene od prakse i potrebe.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije