Struktura Vlade dobila je jasne konture; umjesto 20 imat će samo jedno ministarstvo manje, ali točna imena ministara (izuzev poznate trojke Davor Ivo Stier, Damir Krstičević i Zdravko Marić) potpuna su tajna.
Iako je mandatar Andrej Plenković vjerojatno već obavio razgovore sa svim tehničkim ministrima, ni njima u tim razgovorima nije rekao ostaju li ili otpadaju, a razgovore s kandidatima za ministarske pozicije vodi i tijekom vikenda, potvrđeno nam je u HDZ-u.
Jedino je sigurno da samo Plenković točno zna tko je buduća Vladina ekipa, ali svima je jasno (jer je to neki dan poručio na Predsjedništvu) da će samo on, bez vanjskih pritisaka, odlučivati o budućim ministrima.
‘Gladna usta’
Tako ostaje nepoznato i tko bi mogao voditi novo Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, pa se u neformalnim razgovorima s HDZ-ovcima jedino može čuti ime demografa Stjepana Šterca.
Logično je da se kuloarski spominje to ime jer je on uvijek as iz rukava kada je riječ o demografiji, ali to ne znači da je njegovo ime zaista u kombinaciji. Ne čudi što se Ministarstvo socijalne politike prometnulo primarno u Ministarstvo demografije jer je demografija, zbog sve starijeg stanovništva i sve manje novorođene djece, jedan od ključnih hrvatskih problema, koji u konačnici ima i te kakve reperkusije na gospodarsku sliku jedne države. Iako je bilo ideja da se demografija izdvoji u središnji državni ured, stručni timovi HDZ-a i Mosta naposljetku su odlučili da demografija ipak dobije svoje ministarstvo, čime je demografija dobila na važnosti i tu se tematiku prisnažilo kao jedan od prioritetnih problema. Iako su demografski stučnjaci već prigovorili da demografija i socijala nisu spojiva područja nego da bi demografija više pristajala uz regionalni razvoj (što je logično) naši sugvornici iz Mosta i HDZ-a tumače da to operativno neće biti problem jer će svaki državni tajnik biti zadužen za jedno područje iz tog ministarstva. Budući da Vlada gubi samo jedno ministarstvo (jer se Ministarstvo poduzetništva pripaja gospodarstvu, a energetika ide zaštiti okoliša), jasno je da ni Vlada Andreja Plenkovića nema snage ići u rezanje izvršne vlasti. Prije godinu dana Tomislav Karamarko najavljivao je da bi optimalni broj ministarstava bio 14, ali od te se ideje brzo odustalo.
I u krugu najbližih suradnika Andreja Plenkovića smatraju da bi Vlada trebala imati najviše osam do devet ministarstava, ali priznaju da bi takav rez ostavio “mnoga gladna usta”. Dakle, iako su svjesni da je apart izvršne vlasti pregolem za zemlju poput Hrvatske, ipak priznaju da takav rez nije oportun jer bi mnogi stranački aparatčici izgubili svoje pozicije. Za usporedbu, jedna mnogo bogatija Njemačka ima samo 14 ministarstava, a Hrvatska je na 19 Vladinih resora. Zanimljivo je da se ni Most nije “pjenio” oko reduciranja izvršne vlasti, nego štoviše; najveća je jagma bila upravo oko pozicija; onih u Vladi i one u Saboru, koja je pripala Boži Petrovu.
Dok su trajali pregovori HDZ-a i Mosta, dio HDZ-ovih pregovarača zagovarao je da se ili ide u radikalno rezanje broja ministarstava ili da Vlada praktički ostane kakva jest. Na kraju je sve završilo na ukidanju samo jednog ministarstva. Bilo je ideja da se razdvoji i Ministarstvo EU fondova i regionalnog razvoja na način da se EU fondovi pripoje Ministarstvu financija, ali kako je Ivana Maletić odustala od ulaska u Vladu, od te se ideje odustalo.
Bila je o ideja da se socijala pripoji Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, ali i to je otpalo.
Vlada u utorak ili srijedu
Uoči sastavljanja Vlade, a podijeljena su mišljenja hoće li Vlada u Saboru biti potvrđena u utorak ili srijedu, Plenkoviću je ostao još jedan veliki problem. A to je pozicija ministra kulture. Budući da se desnica digla na noge, Plenkoviću nije lako donijeti odluku o tome tko će naslijediti Zlatka Hasanbegovića.
U HDZ-u kao zmija noge kriju i odgovor je li Plenković odlučio tko je novi ministar kulture ili se još vode razgovori s potencijalnim kandidatima. Još ranije smo pisali da bi potencijalni kandidat mogao biti bivši predsjedničin savjetnik za kulturu Andro Krstulović Opara, ali on je sam rekao da ide u kandidaturu za gradonačelnika Splita.
Plenković je, prema neslužbenim informacijama, ovih dana i s njim razgovarao, ali Opara mu je ponovio da ga zanima Split, a ne izvršna vlast. Izvori bliski Zlatku Hasanbegoviću pak smatraju da on ne računa da bi mogao opstati kao ministar, ali s Plenkovićem želi jedan pravi politički razgovor, što se navodno nije dogodilo. Iako je i Hasanbegović kao i ostali ministri s mandatarom obavio kratak razgovor.
Posto vidimo da ljevica predlaže i nudi ministre, jako me interesira može li tko predložiti Marasa za ministra? Pa kako će obrtnici i poduzetnici preživjeti?