Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 162
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
merkantilna pšenica draža

Nemamo duruma, a bez njega nema tjestenine

Foto: Peter Kneffel/DPA/PIXSELL
1/3
17.08.2021.
u 16:16

Za domaću proizvodnju tjestenine potrebno je oko 15.000 tona durum pšenice godišnje

Dok se ovoga ljeta hvalimo rekordnim prinosima krušne pšenice, oko 1,1 milijun naspram potrebnih nam 400.000 tona, durum pšenicu ćemo, po starom uvriježenom pravilu, uvoziti. U Hrvatskoj se godišnje proizvede zanemarivih 1500 do 2000 tona, a kako nemamo nijednog mlina koji bi je uzeo “pod zub”, izvest ćemo je u Austriju kako bi se dio nje, samljevene, za potrebe domaćih proizvođača vratio kao brašno bez kojega nema kvalitetne tjestenine.

Kvaliteta po količini jaja?

– Durum pšenica nije genetski prilagođena našim područjima mada su se u posljednje vrijeme u Baranji našle neke austrijske sorte koje zadovoljavaju i po prinosu i po cijenama – kaže potpredsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Matija Brlošić.

No predsjednik uprave Našeg klasja Zoran Šimunić kaže da se u nas nikad nitko i nije ozbiljnije bavio durumom, gdje bismo ga i koliko mogli proizvesti. Agronomski fakultet posljednje istraživanje na tu temu napravio je 70-ih godina prošloga stoljeća, u bivšoj državi, u kojoj je bio zabranjen uvoz tjestenine pa su je domaće tvrtke, pekarske i mlinarske, radile od krušne pšenice. Bila je mekana i raskuhana, a kvaliteta se mjerila po količini dodanih jaja. Dio proizvođača i danas tako radi, dok je spomenuto istraživanje rađeno u dolini Mirne u Istri. Nikome tada nije palo na pamet da bi tvrda tjesteninska pšenica lako mogla uspijevati u Baranji.

– Ako može u Mađarskoj, Austriji, južnoj Slovačkoj, Kanadi, zemljama koje su još dalje od ekvatora... Zašto ne bi i u Baranji i Slavoniji – pita Šimunić, koji je prije sedam godina s jednim kooperantom pokrenuo pilot-projekt proizvodnje duruma, a danas to funkcionira kao uspješna poslovna priča. Treba znati i treba ulagati, ističe. Danas ima nekoliko kooperanata, koji s ozbiljnim ulaganjima i pravilnim agrotehničkim mjerama, imaju visoke prinose i od 7 t/ha. I u europskom su vrhu i po količinama i po kvaliteti.

– Tko se želi ozbiljno baviti proizvodnjom klasične tjestenine, svježe ili sušene, ona mora biti od duruma. Drukčije ne ide – kaže Šimunić.

Otkupna cijena tvrde pšenice u pravilu je viša 50–100% u odnosu na cijenu merkantilne. Ove godine, iznimno, zbog nižih prinosa i poplava diljem zapadne i sjeverne Europe, u Njemačkoj, Francuskoj, Mađarskoj... koje su utjecale na kvalitetu, cijene krušarice podivljale su za više od 40%, a durum se plaća za oko 30% više. I on, naravno, kao i sve može podbaciti. No na bečkoj burzi tona merkantilne pšenice trenutačno iznosi 250 eura, a duruma 360 eura, tvrdi naš sugovornik.

Mlinari ne vide dobar biznis

Od proizvedenog duruma Našem klasju za proizvodnju treba 500 tona, a ostatak ostane u izvozu.

– Ne znam kako bih uvjerio ratare da proizvodnja duruma ima perspektivu. I mlinari kažu da im se ne isplati zbog malih količina, dok po mojoj procjeni samo za domaću proizvodnju tjestenine godišnje treba oko 15.000 tona. Proizvođači tjestenine u Srbiji kupuju durum u Mađarskoj i Austriji, iz BiH i u Italiji... Zašto durum ne bismo prodavali i njima te EU koja ga nema dovoljno i uvozi iz Afrike i Kanade koja je drastično podbacila zbog suše? – pita Šimunić.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije