Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 162
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Miran Gosta

Ravnatelj HAKOM-a: Možemo očekivati i neke nove tarife za koje neće vrijediti indeksacija

Zagreb: Miran Gosta i Ivo Majerski iz HAKOM-a
Foto: Marko Prpic/PIXSELL
13.01.2023.
u 08:59

HAKOM planira izraditi javni registar svih operatora s usporedivim informacijama o maksimalno mogućoj stopi indeksacije potrošača unaprijed

Svi domaći telekom operatori početkom godine odlučili su izmijeniti svoj model formiranja cijena i uvesti tzv. inflacijsku klauzulu. To im daje mogućnost da jednom godišnje, s obzirom na prosječnu službenu inflaciju koju objavljuje Državni zavod za statistiku, automatski poskupljuju svoje usluge bilo da se radi o pojedincima ili tvrtkama. S Miranom Gostom, ravnateljem HAKOM-a, agencijom koja je zadužena za reguliranje tržišta, razgovarali smo o tome je li potez telekoma opravdan, kako će sada odvijati tržišna utakmica te što tvrtke i pojedinci mogu očekivati spram novih uvjeta na tržištu.

Telekomi su odlučili u svoje poslovanje ugraditi tzv. inflacijsku klauzulu. HAKOM je izdao mišljenje prema kojem je to moguće spram ZEK-a. Time telekomi štite sebe, što je s korisnicima?

Telekomi su odlučili iskoristiti mogućnost uvođenja indeksacijske klauzule u svoje opće uvjete poslovanja, koji su dio ugovora s korisnicima. Indeksacijska klauzula daje im mogućnost da usklade cijene s utvrđenom prosječnom stopom inflacije u ugovorima koji su vezani minimalnim rokom trajanja. Za ostale vrste ugovora to nije ni bitno, jer korisnik ionako može izaći iz takvog ugovora kad god želi, a ne samo ako mu se uvjeti mijenjaju. HAKOM-ovo mišljenje je uvažilo presudu Suda EU, kojom se operatorima ne može zabraniti korištenje indeksacijom kao elementom ugovora, ali je i definiralo niz pravila koja štite korisnike. Tako npr. operatori odluku o primjeni klauzule mogu donijeti samo jednom godišnje, na temelju izračuna prosječne inflacije Državnog zavoda za statistiku u razdoblju od 90 dana, a stopa pritom ne može biti veća od one koju je utvrdio Državni zavod za statistiku. Isto tako HAKOM je utvrdio da operatori ovakve izmjene općih uvjeta moraju smatrati nepovoljnijim za korisnike i dozvoliti raskide trenutačnih ugovora bez plaćanja eventualnih penala, ako korisnik od njih to zatraži.

Smisao dvogodišnjih ugovora bila je u jeftinijoj usluzi ali i u sigurnosti da se cijena u roku trajanja ugovora neće mijenjati, sada se na neki način uvodi nesigurnost upravo u takvu vrstu ugovora? Što mogu korisnici?

Smisao dvogodišnjih ugovora s jedne strane bila je sigurnost korisnika uz pogodnosti, a s druge sigurnost operatora da će imati zajamčen prihod od tog korisnika. U slučaju male stope inflacije od par posto godišnje ovakav poslovni model funkcionira i bez inflacijske klauzule, ali ako je stopa veća onda je doveden u pitanje. Korisnici većinom vole sklapati ugovore na dvije godine jer tako ostvaruju popuste na usluge ili proizvode i vjerojatno će bez obzira na ovu novinu u općim uvjetima poslovanja i dalje sklapati ugovore s obveznim trajanjem, a najviše moguće povećanje će biti određeno ili stopom inflacije ili maksimalnim indeksom koji se može primijeniti, ovisno što je povoljnije za korisnika. Drugim riječima, korisnici će unaprijed morati računati da postoji mogućnost da im se cijena usluge poveća nakon izvješća Državnog zavoda za statistiku za proteklu godinu, ali u najgorem slučaju za utvrđenu stopu inflacije.

Ovom izmjenom zapravo telekomima je omogućeno da jednom godišnje automatski poskupe svoje usluge, postaje li dosadašnja praksa dvogodišnjih ugovora tada besmislena, budući da se zadire u ugovoreno, a sigurnost glede cijene više nije dio ugovora?

Sigurno je da će ugovori s obveznim trajanjem sad biti manje atraktivni nego ranije. Ugovori obično sadrže klauzulu da korisnik ne može jednostrano izaći iz takvog ugovora bez plaćanja penala, odnosno vraćanja popusta koje je ostvario, ili preostalih rata, ovisno što je za nas korisnike manji iznos penala za platiti. Ipak, može se očekivati da će popusti kod takvih ugovora i dalje biti mamac i da će korisnici pogodnosti koristiti.

Prema ZEK-u telekomi moraju svaku uslugu na tržištu nuditi i odvojeno, no to je u pravilu skuplje za korisnike, paketi usluga bili su temelj prodaje telekoma. Što tu HAKOM ili netko drugi može regulirati?

Sklapanje ugovora i obvezno trajanje je dozvoljeno i propisano EU direktivom na temelju koje je donesen novi Zakon o elektroničkim komunikacijama i HAKOM jedino može paziti da se Zakon poštuje. Na slobodnom tržištu telekomi mogu usluge prodavati u paketima, a ako su paketi dimenzionirani tako da korisnik prepoznaje veću vrijednost za novac u paketu usluga, logično je da će birati takvu uslugu.

Koje su zapravo usluge ali i cijene u domeni telekom usluga regulirane? Postoji li cjenovni prag za usluge i koliki?

U Hrvatskoj su regulirane veleprodajne usluge Hrvatskog telekoma na tržištima pristupa i zajamčenog kapaciteta. Veleprodajne usluge ne koriste krajnji korisnici već drugi operatori te na osnovu njih krajnjim korisnicima nude svoje usluge interneta, telefona, televizije ili pakete usluga. Na svakom pojedinom veleprodajnom tržištu postoji niz usluga za koje su cijene regulirane tako da je određena najviša razina cijena koju Hrvatski telekom može naplaćivati operatorima korisnicima koji ugovore pojedinu uslugu. Važeće odluke o veleprodajnim cijenama HAKOM je donio u prvoj polovici 2021. godine, a cijene maloprodajnih usluga nisu regulirane, osim indirektno HT- kroz provedbu testa istiskivanja marže jer nudi i maloprodajne usluge krajnjim korisnicima. To je zato što je Hrvatskom telekomu kao operatoru sa značajnom tržišnom snagom na tržištima veleprodajnog širokopojasnog pristupa određena tzv. obveza testa istiskivanja marže, koja se primjenjuje na sve maloprodajne ponude Hrvatskog telekoma i Iskona, koji je u njegovom vlasništvu. Ovim testom utvrđuje se postoji li dovoljan odnos između maloprodajnih i reguliranih veleprodajnih cijena kako bi se onemogućilo da Hrvatski telekom preniskim maloprodajnim cijenama istiskuje konkurenciju s tržišta.

S obzirom na to da ovime telekomi sebi daju mogućnost automatskog poskupljenja, HAKOM koliko razumijem nema alata takvo što zaustaviti, postoji li neka druga mogućnost ili institut koji to može?

HAKOM ima mogućnost naložiti izmjenu ili ukidanje općih ili posebnih uvjeta, ali samo ako su oni suprotni Zakonu o elektroničkim komunikacijama ili neusklađeni s propisima o zaštiti potrošača. No, imajući u vidu stav Suda EU, koji smatra da je ugovorna odredba o indeksaciji dopuštena, HAKOM nema pravno uporište za zabranu odredbe o indeksaciji. No, potrošači uvijek mogu, putem svojih udruga i primjerice putem instituta kolektivne tužbe, testirati taj pravni stav.

Europski sud presuđivao je po ovom pitanju, objasnite nam malo taj slučaj?

Radilo se o slučaju koji je vrlo usporediv s ovom situacijom. Naime, austrijska udruga za zaštitu potrošača tražila je od suda u Austriji da zabrani opće uvjete A1 koji su sadržavali odredbu o indeksaciji. Austrijski Vrhovni sud zaključio je da ne može riješiti predmet bez prethodnog tumačenja Suda EU-a. Analizirajući odredbe spornih općih uvjeta u svjetlu tada važeće Direktive, Sud EU-a je zaključio ono što je navedeno u stručnom mišljenju HAKOM-a, a to je da pravo na raskid bez penala treba tumačiti tako da prilagodba tarife, koja se provodi primjenom ugovorne odredbe kojom se predviđa da takva prilagodba odgovara objektivnom indeksu potrošačkih cijena koji utvrđuje javno tijelo poput Državnog zavoda za statistiku, ne predstavlja izmjenu ugovorenih uvjeta koja bi pretplatniku davala pravo na raskid ugovora bez naknade. HAKOM se dodatno neformalno obratio i Europskoj komisiji, koja je potvrdila da je ova sudska praksa primjenjiva i na novu Direktivu o Europskom zakoniku elektroničkih komunikacija.

Kakva je situacija u ostalim državama EU? Imaju li telekomi tamo istu praksu?

U vezi situacije u EU HAKOM se konzultirao s ostalim EU regulatorima te smo utvrdili da transparentno uvođenje indeksacije cijena prema unaprijed utvrđenim pravilima nije suprotna propisima koji vrijede za operatore. Sama praksa oko indeksacije cijena u ugovorima nije ista u svim državama, a od Hrvatskoj bliskih zemalja ili susjeda, indeksaciju u ugovorima koriste austrijski i mađarski operatori.

Telekomi se pozivaju i na inflacijsku klauzulu u ostalim industrijama, primjerice osiguravateljskoj, može li se to, spram vašeg mišljenja uspoređivati?

Gledajući logiku da u tržišnoj ekonomiji ne smijemo raditi razliku kod slobode izbora kako će koji poduzetnik kreirati svoje cijene i potom naplaćivati svoje usluge ili proizvode, tada se inflacijska klauzula može usporediti.

S obzirom na to da ste u mišljenju naveli da se o usklađenosti s propisima EU dodatno može tražiti mišljenje Ministarstva gospodarstva, odnosno usklađenost sa Zakonom o zaštiti potrošača, jeste li vi možda tražili i to mišljenje i što su vam odgovorili?

HAKOM je pitao MINGO može li se odredba o indeksaciji smatrati nepoštenom prema Zakonu o zaštiti potrošača. Ministarstvo je obavijestilo HAKOM da se takve odredbe mogu uvesti uz pristanak i znanje potrošača unaprijed, prije potpisivanja bilo kakvog ugovora, što je u skladu s presudom Suda EU i mišljenjem HAKOM-a.

Kako vidite sada utakmicu na tržištu usluga? Hoće li telekomi sada utakmicu voditi inflacijskom klauzulom budući da su si uveli pravo da cijene usklade u mjeri u kojoj žele? Odredili su tek maksimalnu stopu usklađenja?

Sva četiri veća operatora najavila su promjene općih uvjeta poslovanja te ćemo kod biranja operatora i usluge morati uzimati u obzir kolika je maksimalno moguća promjena cijene zbog inflacije, kao najgori slučaj za korisnike, ali pritom i procijeniti hoće li i koliko operator zaista mijenjati cijenu ako inflacija za vrijeme obveznog trajanja ugovora bude značajna. Možemo očekivati i neke nove tarife za koje neće vrijediti indeksacija, a HAKOM planira izraditi i voditi javni registar svih operatora s usporedivim informacijama o maksimalno mogućoj stopi indeksacije koja se može primijeniti na korisnike pojedinog operatora, ali i s informacijama o primjeni konkretne stope nakon objave DZS-a. Tako će korisnici moći jednostavnije utvrditi kako su se operatori ponašali u prošlosti, jednom kad budemo imali njihovu praksu, a možemo očekivati i da operatori koji budu imali bolje osnovne uvjete, uključujući i uvjete automatske izmjene cijena zbog inflacije, tu činjenicu iskoriste za tržišnu utakmicu i privlačenje novih korisnika.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije