Traženje rješenja za očuvanje 3. maja, kroz privatizaciju, trenutačno je glavni fokus Vlade kad je u pitanju velika brodogradnja. No, na samom kraj godine na dnevni red doći će i pulski Uljanik, kojemu će Vlada na svojoj zadnjoj ovogodišnjoj sjednici silom prilika posvetiti pažnju. Naime, kada je početkom prošle godine tvrtka Uljanik Brodogradnja 1856 zapala u teškoće zbog blokiranog računa, u pomoć je priskočila država – Vlada je među ostalim Centru za restrukturiranje i prodaju naložila da škveru posudi 10 milijuna eura za osiguranje likvidnosti i dovršetak započetih gradnji 535 i 537. Tim novcem deblokiran je račun i omogućen nastavak poslovanja. Osim tog kredita, škver ima i kredite Hrvatske banke za obnovu i razvoj osigurana državnim jamstvima, koji su odobreni još 2021. i 2023., zahvaljujući kojima je osigurano pokretanje poslovanja i tekuća likvidnost. Zajedničko tim kreditima jest da jednokratno na naplatu dolaze 31. prosinca 2025.
Dijelom je, a odnosi se to na kredit CERP-a, Uljanik uspio smanjiti dug, točnije otplatio je polovicu odobrenog iznosa, pa se prolongat koji po tom kreditu traži odnosi na preostalih pet milijuna eura. U slučaju HBOR-a prvi kredit, za pokretanje proizvodnje, odobren je 2021. na iznos od 4,3 milijuna eura, a potom je odobren i kredit za financiranje gradnje 535, te dvije godine poslije još dva kredita u iznosima od 1,3 milijuna i 1,2 milijuna eura. Prema službenom financijskom izvješću kompanije za 2024., krajem godine neotplaćeno je HBOR-u ostalo nešto više od 13 milijuna eura kredita. Vodstvo tvrtke od države je tražilo odgodu otplate na rok od 5 godina, a konačnu riječ imat će Vlada, koja takav prijedlog mora i formalno odobriti. Pulskom brodogradilištu, nastalom iz nekadašnjeg najvećeg brodogradilišta Uljanik, koji je neslavno okončao u stečaju, produljenjem roka otplate kredita osiguralo bi se dodatno vrijeme i za dogovaranje novih poslova, dok se ne utvrdi stav oko moguće privatizacije i pronalaska novog vlasnika. To će direktoru Samiru Hadžiću biti i velik izazov, zna li se da je knjiga narudžbi brodogradilišta, nakon završetka gradnji 535 i 537, prazna, a trenutačno jedini ozbiljniji posao na kojemu je Uljanik angažiran je dovršetak tzv. stočara. Brod je Uljanika, koji je nedovršen prodan kupcu registriranom u Panami, na kojemu je sada angažiran na poslovima na dovršetku gradnje.
Samo pokretanje privatizacijskog postupka planira se već duže vrijeme, a prema najavama iz CERP-a, uslijedit će nakon što se "odradi" prodaja 3. maja, koja bi trebala biti, po svemu sudeći uspješno, okončana u prvom tromjesečju 2026. Samo pokretanje postupka prodaje trebala bi, prema odluci Vlade iz travnja 2024., predložiti resorna ministarstva gospodarstva i financija, a prethodno za većinski 97-postotni udjel države u Uljaniku CERP treba naručiti procjenu vrijednosti. Vlada je pritom u istoj odluci ostavila mogućnost i za drugačija rješenja, i to "ovisno o budućim okolnostima". Uz ministarstva gospodarstva i financija u tom prijedlogu rješenja za Uljanik sudjelovalo bi, pak, i Ministarstvo obrane RH. Je li to i smjer kojim će se dalje rješavati Uljanik, za sada se nitko ne izjašnjava, no vojna proizvodnja pojavljuje se kao prilika za europsku brodogradnju, pa tako i hrvatsku, kojoj manjka novih poslova u "klasičnoj" gradnji. Sve članice NATO-a pokreću velike narudžbe za potrebe svojih mornarica, a budući da se za takve poslove neće oslanjati na kineske brodograditelje, a postojećih brodograđevnih kapaciteta u njihovim zemljama nedostaje, i u Puli se nadaju da će se ubaciti na to tržište.
Trenutačno je svim hrvatskim škverovima u žiži posao gradnje korveti koje naručuje MORH za Hrvatsku ratnu mornaricu, a u kojoj će država dodatno vrednovati ponude koje će uključiti u proizvodnju neko od hrvatskih brodogradilišta. U Puli su, kao i ostalim brodogradilištima, posjete obavile brojne delegacije, no osim za MORH računaju da posla za Uljanik može biti i u gradnji drugih vojnih brodova za NATO članice. Razlog je to i što je nedavno u sudskom registru u djelatnosti kojima se bavi Uljanik dopisao i gradnju vojnih brodova i prateće poslove.
Zasad u škveru još ne daju konkretnije prve podatke o poslovnim rezultatima u ovoj godini, tek da će prihodi biti otprilike na razini lanjskih, ali će zbog racionalizacije rashoda gubici biti manji. Lani su prihodi, inače, iznosili 12,88 milijuna eura, a financijski rezultat završio je s minusom od 1,86 milijuna eura. Tekuće poslovanje je stabilno, tvrtka nakon što je dobila CERP-ovu financijsku injekciju, nije imala problema s blokadama, uredno servisira obveze, a obavlja, kako nam je u kratkom razgovoru kazao Samir Hadžić, razne poslove gradnji sekcija, remonta i popravaka brodova, čime uz radove na "stočaru" osigurava prihode za svojih 250 zaposlenih.
Otvori KEKS Pay
