Gorivo deset kuna po litri, a država ne čini ništa! Upravo ovako glasili su naslovi gotovo svih tiskovina ne tako davne 2008. godine kad su benzin i dizel prvi put došli do psihološke granice koja bi danas iznosila 1,33 eura. Vozači su se otad naviknuli; znaju da očekivati mogu i neočekivano, i to uglavnom u negativnom smislu, pa su se ovog tjedna ugodno iznenadili cijenama koje je Vlada "zaključala" do 6. svibnja.
Litra benzina na 1,38 eura (nekadašnjih 10,40 kuna), a dizela 1,28 eura (bivše 9,64 kune) nešto je što se već godinama nije vidjelo na hrvatskim crpkama. Preciznije, posljednji je put gorivo toliko stajalo u lipnju 2021. A zašto? Više je razloga, a krenut ćemo s tim da cijene ograničava Vlada. Počelo se to raditi povremeno prije tri godine, prvi put u kontekstu naglog rasta cijena energenata prouzročenih globalnim poremećajima, prvenstveno ratom u Ukrajini i posljedično energetskom krizom. Prvi val ograničenja dogodio se početkom 2022. godine, kad su cijene nafte na svjetskim tržištima naglo skočile, a mjere su se više puta produljivale, prilagođavale i modificirale.
Kako su tada objašnjavali u Vladi, na ograničavanje se ide radi zaštite građana i gospodarstva, odnosno kako bi se spriječio nagli rast troškova života i poslovanja, a i zbog inflacije, budući da gorivo ima veliki utjecaj na opći indeks cijena jer se poskupljenja benzina i dizela brzo preliju na cijene drugih proizvoda. Vlada, dakle, fiksira maksimalnu maloprodajnu cijenu za osnovna goriva na (dvo)tjednoj bazi, uzimajući u obzir cijene na Mediteranskom tržištu i kretanja tečaja dolara, s tim da dopušta slobodno formiranje cijena za premium goriva koja imaju aditive.
A Hrvatska nije jedina zemlja koja intervenira na tržištu goriva. Mađarska je uvela fiksne cijene goriva, ali je kasnije odustala zbog nestašica, Slovenija i Francuska koristile su subvencije i porezne olakšice kako bi smanjile cijene, Njemačka je privremeno smanjila poreze na gorivo tijekom 2022. godine, a "hrvatski model" temelji se na kombiniranju ograničenja marži i redovitom ažuriranju cijena na temelju tržišnih kretanja.
A kojih to tržišnih kretanja? Uglavnom se gleda cijena barela nafte, koji je u posljednjim mjesecima padao čak i ispod 70 dolara (u ožujku 2022. bio je 133 dolara), a važan je tu i tečaj eura, uzme li se u obzir da se gorivo nabavlja u dolarima. Stabilizacija globalnih transportnih lanaca također je pomogla u nižoj cijeni goriva općenito, a kod nas ograničavanje marže te postavljena formula za izračun cijene litre goriva ključne su za to da cijene budu još i niže. Primjerice, da Vlada ne određuje cijene goriva, u ovom bi trenutku benzin bio tri centa skuplji, a dizel bi koštao 11 centi više.
Ono što je još specifično za trenutačne cijene goriva jest činjenica da je dizel jeftiniji od benzina, što se relativno rijetko događa. Objasniti se to može time što je zima prošla pa je manja potražnja za loživim uljem (gotovo isto što i dizel), transportni se sektor stabilizirao, a dizela u Europi ima dovoljno, čak i viška, nakon što se počeo uvoziti iz SAD-a, s Bliskog istoka i Indije (dotad je dolazio iz Rusije). Također, za benzin su skuplji aditivi, oni koji povećavaju oktanski broj, s tim da su cijene tih dodataka porasle.
>> VIDEO Velika prijevara na gorivu, krak seže i u Hrvatsku: Zaplijenjene luksuzne kuće, Ferrariji, Porschei...
Otvori KEKS Pay
Eto i onda drvlje i kamenje po vladi ...rade dobar posao kakav se može u ovom surovom svijetu