Više je razloga zašto biste se morali upoznati s vinom San Giovanni istarske vinarije Veralda. Jedan se nameće na prvi pogled, a to je etiketa doista oblikovana po najvišim standardima, izvedena reljefnim tiskom s petom bojom. Slovo V na početku imena oblika je istarskog poluotoka a u lijevom gornjem uglu obilježena je lokacija vinarije, što bi bilo u Brtonigli, dakle na sjeveru Istre. Vizualni je identitet osmislio nagrađivani dizajnerski studio Tumpić/Prenc s kojim surađujemo već godinama, upravo na vinskim etiketama osvojili su dobar dio svojih nagrada. Kao dio prezentacije napravljen je i set atraktivnih fotografija vina Veralda. Zatim je tu dokumentacija gdje se za vino dobije temeljito posložena osobna karta i na engleskom uz hrvatski. Također se osvjetljavanjem QR koda na stražnjoj strani boce čiji je čep zaliven voskom dobije i popis sastojaka.
U toj dokumentaciji stoji kako se radi o kupaži dviju autohtonih sorata tog područja refoška i terana u omjeru 85 naprama 15 posto u korist refoška. Ali, ovo je vino unikatno po vinifikaciji kojom je napravljeno. Zrelo je grožđe, naime, maceriralo i fermentiralo autohtonim kvascima deset dana, ali je jedan dio tog grožđa odredio i karbonsku maceraciju. To znači da je to grožđe fermentiralo u potpuno anaerobnim uvjetima, dakle bez kisika, kako bi se dobilo sveže i intenzivno crno vino s naglašenom voćnosti a niskim taninima. Preduvjet je, recimo, da se grožđe bere ručno kako se grožđe ne bi odvojilo od peteljke jer se u fermentor dodaju cijeli grozdovi, tehnika je specifična i po tome što fermentacija počinje u svakoj bobici, brojni su izvori koji opisuju ovaj način proizvodnje pa je lako detaljno provjeriti o kakvom se zanimljivom procesu radi. No, da ne duljimo dalje sa stručnim opisima, ovako dobiveno vino, na sličan se način, recimo, dobiva beaujolais, spomenimo samo da se ovim procesom bavio i sam Louis Pasteur proučavajući kako ono djeluje na okus vina. Kao pionir se ipak spominje Jules Chauver, trgovac upravo iz Beaujolaisa, koji je tu tehniku primnjenjivao početkom 60-tih godina prošlog stoljeća.
Vino San Giovani je nakon prvog pretakanja odležalo i u hrastovim bačvama još godinu dana. I rezultat je upravo ono što i treba biti, vino naglašenih voćnih aroma gdje prevladavaju note crnog i crvenog bobičastog voća, ali i maline i brusnice. Struktura tijela ne sugerira odmah da će vino tako dugo ostajati na nepcu kao što je slučaj pa je također riječ i o vinu koje voli da ga se sparuje s hranom. Preporučuje se roštilj, što je sasvim točno, kao što se neće pogriješiti s mesom spravljenim na druge načine. Spominje se i pizza kao i tjestenina, složili bismo se ako se radi o receptima koji podrazumijevaju bogatstvo sastojaka i intenzivnije umake. Izvrsno vino koje nije preskupo za priču, tehnologiju i opći imidž koji nudi pa bi lako moglo i u ovoj berbi koja je 2022. godine biti ljetni hit.