Naslovnica Zagreb ZG Život

Sramota na kraju grada koja nas je koštala 157 milijuna eura

Nikad dovršena Sveučilišna bolnica u Blatu, kao da ju je zadesila filmska katastrofa. No jedina nesreća s kojom se ona suočila jest nebriga i nemar mjerodavnih.
16. lipnja 2016. u 13:24 78 komentara 37469 prikaza
14.06.2016., Zagreb -  Napusteno i devastirano gradiliste Sveucilisne bolnice u Blatu.  Photo: Davor Puklavec/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/5

Ondje gdje je trebalo biti više od 1000 novih bolničkih ležajeva stoji tek jedan stari potrgani trosjed pun vlage i prašine. Na mjestu nesuđenih modernih kliničkih odjela sada su samo goli zidovi išarani grafitima, a na podu je umjesto pločica razbijeno staklo. Bolnička oprema nikada nije stigla, tek tu i tamo se može primijetiti pokoja zalutala igla. Na mjestu gdje je trebao biti vrhunski medicinski centar za cijelu Hrvatsku – ruševina. Tako danas izgleda nikad dovršena Sveučilišna bolnica u Blatu, kao da ju je zadesila filmska katastrofa. No jedina nesreća s kojom se ona suočila jest nebriga i nemar mjerodavnih.

Pa tko bi to platio?!

Gradnja ovog megalomanskog objekta počela je 1982. te je relativno dobro napredovala idućih deset godina. Prema nekim je procjenama dovršeno gotovo 50 posto posla kada je 1992. sve stalo. Od tada bolnica služi većinom samo za politička prepucavanja, snimanje nekoliko kadrova postapokaliptičnih filmova te kao skladište. Obišli smo “zagrebačko ruglo”, kako većina građana naziva zdanje s desne obale Save, preko puta Arena centra, te se uvjerili što uistinu znači baciti novac u vjetar. Za gradnju bolnice koja se prostire na površini većoj od 200 tisuća četvornih metara potrošeno je, naime, 157 milijuna eura koji su namaknuti od samodoprinosa građana Zagreba.

– Najveći je problem veličina zgrade koja se prvotno trebala prostirati na 100 tisuća, zatim se to proširilo na 150 tisuća, da bi se na kraju došlo do gotovo 250 tisuća kvadrata. Istina je da se u socijalizmu težilo megalomaniji i želji da sve bude najveće, ali ne znam kako je do došlo do ideje za toliku bolnicu niti kako je itko mislio da će se to moći izgraditi i platiti, posebice u ratno vrijeme – kaže urbanist Niko Gamulin, koji je radio na prvim urbanističkim planovima za bolnicu. Dodaje kako se danas teško može naći namjena za ogromnu betonsku konstrukciju. U Zagreb su dolazile i delegacije stručnjaka iz Europe koji su to pokušavale, ali nitko nije uspio. Gradske i državne vlasti tek su tu i tamo građanima prezentirale neku novu ideju, ali ona nikada nije zaživjela. Još se do 2008. godine pregovaralo o dovršetku bolnice, za što je, prema tadašnjim procjenama povjerenstva, trebalo 260 milijuna eura. Ipak, dalje od procjena se nije došlo. Zatim se počelo pričati o uređenju tehnološkog parka vrijednog 50 milijuna eura, hrvatske inačice Silicijske doline koja je brzo zamrla, ali i o gradnji terma Blato koje bi oživile to područje.

– Zagreb ima nekoliko bazena, ali kao metropoli mu nedostaje jedan pravi vodeni park, a Blato je idealna lokacija jer ondje postoje termalni izvori. Šteta je što Grad ni po tom pitanju nije napravio ništa – ističe Gamulin te dodaje kako je problem što zgrada nakon prekida radova nije konzervirana pa nitko i ne zna u kakvom je stanju. Možda je sve to već za rušenje – zaključuje.

Rupe u betonu, metal pokrali

A upravo tako, kao da samo čeka rušenje, i izgleda osamljena zgrada zarasla u visoku travu, korov, mahovinu… Betonska konstrukcija puna je rupa, a metalni i aluminijski dijelovi već su pokradeni iako kompleks 24 sata dnevno nadgleda zaštitar. Ipak, ulaz u njega je moguć s obzirom na to da se u prizemlju nalaze skladišta pa se tako kamioni i teretni kombiji često mogu primijetiti kako prolaze. U neiskorištenim dijelovima koji predstavljaju veći dio prostora može se pronaći samo smeće, odbačeni namještaj i odjeća. Naravno, sve je pljesnivo i dotrajalo, baš kao i cijela bolnica koja je pod zubom vremena već toliko istrunula da se više ne može ni reći da čeka neka bolja vremena. Ona su za nju već prošla. •

Digitalna komora
Digitalna komora
Poduzetnici, odsad ključne informacije doznajte klikom miša

A1 izdvaja za Vas

  • BANZO:

    Divim se prilogu jer nije kao glavni krivac i pljačkaš naveden dr. Franjo Tuđman inače prvi predsjednik RH i njegova desna ruka ratni ministar obrane RH g. Gojko Šušak a vidim da je netko zainteresiran varati mlade tko je kriv ... prikaži još! stoga vas ja upućujem u krivce i lopove o kojima oni na Iblerovom trgu u prostorijama SDP-a najbolje znaju tko je kao i Obrovac, opljačkao Hrvatski narod.

  • tolitol:

    Gradnja ovog projekta počela je 1985., a ne 1982. Bolnica je trebala biti završena 1990., no do 1992. nije bila ni upola dovršena. Gotovo sva utrošena sredstva (a radi se o tadašnjih oko 300 milijuna maraka, a koje nemaju nikakve ... prikaži još! veze s današnjih 150 milijuna eura) došla su iz doprinosa građana što je bilo posve suprotno izvornom planu. Što je s ostalim predviđenim sredstvima, prvenstveno onima tadašnje Republike, kakvu je (nečasnu) ulogu u tome svemu imao bivši SKH, ne zna se ni dan danas. Kao što se nije znalo hoće li to biti klinička bolnica ili će biti sveučilišna bolnica. Natječajna dokumentacija je bilo jedno, odabrani projekt nešto sasvim drugo. Ukratko, projekt je bio i ostao slika i prilika nereda iz bivšeg sustava kojeg se ni do dana današnjeg nismo uspjeli riješiti. A kako i bismo kad smo iz tog razdoblja naslijedili ljude.

  • Avatar mamazel
    mamazel:

    Nije to jedina propala "investicija" propale juge- ima tu još nuklearnih skloništa i tunela, skloništa za podmornice koji su popapali 10 milijardi dolara tadašnjeg novca. Jel kada se za 2 000 dolara mogao kupiti cadillac, a za 6 000 dolara ... prikaži još! luksuzna kuća u Americi.