Iako ekipu čini njih samo deset, hrvatska Seizmološka služba, koja je sastavni dio zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF), odnosno njegova Geofizičkog odsjeka, svoj posao radi kao da ih je najmanje dvostruko više. Već u prvih pola sata nakon što je metropolu 22. ožujka pogodio potres magnitude 5,5 po Richteru imali su spremne podatke o njegovoj jačini i lokaciji te su započeli koordinaciju sa Stožerom civilne zaštite i hitnim službama, a raditi punom parom nisu prestajali ni u sljedećim danima i tjednima, bilježeći i locirajući više od tisuću slabijih podrhtavanja koji su uslijedili te informirajući javnost o detaljima ove prirodne nepogode. Nitko stoga nije ni primijetio da ta šačica ljudi ustvari sve vrijeme radi s jednom rukom zavezanom iza leđa. Jer, ističe seizmolog Tomislav Fiket, zamjenik rukovoditeljice službe, prijeko su im potrebni dodatni instrumenti i ljudstvo s kojima bi taj odgovoran posao mogli raditi još mnogo bolje.
Šest postaja za Zagreb
Da bi se to i ostvarilo, već dvije godine s partnerima, Ravnateljstvom civilne zaštite, Državnom geodetskom upravom i Rudarsko-geološko-naftnim fakultetom, rade na realizaciji projekta “Jačanje kapaciteta Republike Hrvatske za utvrđivanje seizmičkog hazarda i rizika”, vrijednog 20 milijuna eura.Ideja je u prvom koraku pokriti zemlju gustom mrežom seizmoloških postaja na kojoj će biti seizmografi, akcelerografi i tzv. GNSS točke za mjerenje, a projekt obuhvaća i mnoštvo aktivnosti, od kojih su najvažnije one usmjerene na jačanje kapaciteta partnera te edukaciju javnosti.
– Na taj bi način cijela zemlja bila pripremljenija i spremnija bolje odgovoriti na neki novi potres – objašnjava Fiket detalje projekta koji bi se financirao iz sredstava Europske unije. Njime bi se ubrzalo i vrijeme odgovora službe na potrese pa bi, umjesto za pola sata, mogli reagirati unutar nekoliko minuta, a bolje bi se pripremili i za kakva nova podrhtavanja. Tu će posebno vrijedne biti GNSS točke koje bi se rasporedile uz ključne aktivne rasjede koje bi geolozi detektirali u sklopu projekta.
– GPS točke prate rasjed, odnosno uzdizanje ili spuštanje tla. Provjeravaju skuplja li energiju i mogu primijetiti “nabore” koji se stvaraju, a ako dovoljno dobro “upoznate” rasjed, možete zaključiti koliko se energije nakupilo i postoji li opasnost od potresa. To znači da bi nam ta mreža jako pomogla u dugoročnom praćenju potresa i dala nam više informacija kako bismo mogli bolje reagirati – ističe Fiket. Na realizaciju projekta čeka se kao na suho zlato jer je trenutačna pokrivenost službe instrumentima i postajama, dodaje, neadekvatna s obzirom na seizmičku aktivnost Hrvatske. Na čitavom području tzv. zagrebačke mreže, primjerice, nalazi se samo šest seizmoloških postaja, i to u Zagrebu, na Puntijarki, Moslavačkoj gori i Kalniku te u Loboru i Ozlju, a u Hrvatskoj ih je ukupno 17. Od toga je instrumente za četiri postaje donirao zagrebački Ured za upravljanje u hitnim situacijama, a njihov smještaj financira Seizmološka služba. Seizmografa, osjetljivih instrumenata koji bilježe najslabije pomake tla, u cijeloj je zemlji svega 20, a od toga su dva pokvarena. Ipak, posebno su, dodaje Fiket, ponosni na to da su nedavno uz zgradu Geofizičkog odsjeka PMF-a postavili i prvi probni seizmograf u bušotini. Akcelerografa, koji prate vibracije ključnih točaka, pak, u Hrvatskoj ima samo deset, od čega je polovica razmještena po Zagrebu, a polovica po lokacijama u Hrvatskoj, poglavito u južnoj Dalmaciji, Stonu i Dubrovniku, gdje je najveća opasnost od velikog potresa. To nije, ističe Fiket, ni približno dovoljno jer bi za brži i sigurniji sustav odgovora na potres seizmografa u Hrvatskoj trebalo biti barem stotinu, a akcelerografa i mnogo više.
– Najbolji nam je primjer susjedna Italija, koja ima tisuće takvih instrumenata, dok smo mi na brojci između 20 i 30. Kako bi taj sustav automatske lokacije bio dobar, kvalitetan i dovoljno pouzdan, važna mu je dobra pokrivenost po cijeloj Hrvatskoj s velikim brojem postaja koje su razmještene relativno pravilno. Sustav mora imati kvalitetne ulazne podatke, a mreža mora biti gusta i pravilno pokrivena – objašnjava Fiket.
Nadaju se novcu iz EU
No, usprkos podršci na koju nailaze, uključujući, dodaje, veliki angažman premijera Andreja Plenkovića, ministra Davora Božinovića i državne tajnice Terezije Gras, projekt zapinje, a dokumenti se “šaltaju” s jednog stola na drugi još od 2018. godine.
– Veliku nadu donio nam je ministar Marko Pavić, koji je i sam geofizičar te zaista razumije potrebu izgradnje cjelovitog sustava – govori Fiket pa dodaje da do problema svejedno dolazi kad se o projektu počne razgovarati među onima na nižim razinama. Tada se, objašnjava, umjesto davanja aktivne pomoći na ostvarivanju projekta traže razni argumenti kako bi se provedba maksimalno otežala, a najjači je onaj kako nema novca. Stvar je u tome, dodaje, da bi se projekt trebao financirati iz točke 5B Operativnog programa konkurentnost i kohezija, kojoj je cjelokupni budžet prvobitno bio oko 300 milijuna kuna.
– A taj se novac sada navodno potrošio pa više nema za naš projekt. No, zbog koronavirusa donesena je uredba Europske komisije prema kojoj se “otključavaju” sva ograničenja pa se sad sredstva cijelog fonda mogu preraspodjeljivati gdje god je to potrebno – kaže Fiket. Stoga se nada da će se novac konačno preraspodijeliti i u projekt pod vodstvom Prirodoslovno-matematičkog fakulteta i Seizmološke službe jer je od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku i sve njezine građane.
– Obračunsko razdoblje završava 2023. Mi smo uvjereni da imamo kapacitet i znanja koja možemo iskoristiti u provođenju projekta unutar tog razdoblja. PMF je institucija koja uspješno vodi više važnijih projekata, kako nacionalnih tako i međunarodnih, i sigurno je dokazala svoju sposobnost na tom polju. Nadam se da ćemo svi skupa u državi prestati sami sebi tražiti zapreke koje stvarno ne postoje jer nam je u zajedničkom interesu iskoristiti sva sredstva EU koja su nam na raspolaganju kako bismo napredovali – zaključuje Tomislav Fiket.
Slažem se da im to treba znanost i to sve... ali kad gledamo logički što će ti taj uređaj? I dalje ne možeš predvidjeti potres i kad se dogodi spašavaj živu glavu. Taj uređaj služi samo kao analitički uređaj ništa više.