Čim se približi listopad, oni se pojave. Na tržnicama, kod pečenjara, u trgovinama... Jesenski plodovi kojima gotovo svatko voli zagrijati ruke među prvim su namirnicama, dokazali su arheolozi, u čovjekovoj prehrani. Ne čudi stoga da i danas mnogi odbrojavaju posljednje dane ljeta čekajući da probaju prve kestene. Ove su se sezone u Zagrebu pojavili prije desetak dana, no mnogi su se razočarali kad su ih počeli jesti.
Štetila im je ljetna suša
– Veselila sam se kad sam ih kupila, ali kad su se skuhali, skoro me “strefilo”. Kojigod prerežem, nikakav je – jedan je od komentara s Facebooka, na što su mnogi dodali kako su doživjeli slično iskustvo. – Išli smo u nedjelju u berbu, trećinu sam bacila – može se također pročitati na mreži.
A da su prvi primjerci ove sezone loši, smatra i najdugovječniji zagrebački kestenjar Hakik Ibraimi. Mnogo ih je, kaže, trulih koje mora baciti, no za prodaju se uvijek nađe i “kapitalaca”. Prvi je urod loš, dodaje, zbog ljetne suše, no druga runda, koja čeka malo mraza i kiše, bit će kvalitetnija.
– Još nisu počeli ni padati kako treba, ali vjerujem da će ovoga tjedna biti mnogo bolji – ističe 69-godišnji Hakik koji na Cvjetnom trgu prodaje kestenje od svoje 22. godine. Na početku sezone dnevno izreže 10 do 15 kilograma. Kestene prodaje u mjericama od 15, 20 i 30 kuna, a najbolje ide ona srednja. Peče ih samo na drveni ugljen, jednako kao i Zikret Dezdani koji ima štand na uglu Gundulićeve i Ilice. Druga tehnika, pitate li njih dvojicu, ne dolazi u obzir želite li jesti najbolje, iako ih mnogi Zagrepčani peku u tavi na plinu ili čak u pećnici.
– Kesten se još dobro prodaje, ne može se ni uspoređivati s kukuruzom – kaže Zikret koji nudi mjerice od 10, 15, 20 i 30 kuna. Kilogram je na placu od 15 do 25 kuna, dok se u trgovinama mogu naći maruni, koji su veći, slađi i svjetlije ljuske, a stoje oko 50.
Oni koji žele proći jeftinije, uputit će se u branje. Najčešće su lokacije, kažu u Hrvatskim šumama, instituciji koja izdaje godišnju dozvolu za skupljanje kestenja i to bez naknade, južni i sjeverni dio Medvednice, Samoborsko gorje, područje Hrvatske Kostajnice, Petrova gora i Kalnik. Za osobne potrebe može se dnevno skupiti do deset kilograma, a ako se to čini zbog trgovine, regulira se ugovorom.
Pazite na označena stabla
Zagrepčani ipak najčešće “u lov” na kestene odlaze na Medvednicu. Nekad se, prisjeća se berač Vanja Radovanović, najviše hrlilo u područje iznad Mikulića, gdje je bila najveća šuma kestena.
– Krajem 80-ih šumom se proširio rak kestena i mnoga su stabla posječena. Često se išlo i ispod žičare, u blizinu Vidovca, iznad Kustošije, u Dotrščinu... – navodi Radovanović. Iskusni berači kažu i kako se najbolji plodovi mogu naći iznad Markuševečke Trnave, iako u podnožju gore stoje uglavnom privatne šume pa mnogi, ističe dugogodišnji lovnik tog područja Mladen Ubović, razljute vlasnike koji od prodaje kestena žive.
– Kesteni se mogu brati u državnim šumama. Granica s privatnima označena je na stablima s tri vodoravne bijele crte. Od 17,9 hektara, na privatne šume otpada 49 posto – kaže Marina Popijač, ravnateljica PP Medvednica.
>> Pogledajte video vizualizacije rotora u Remetincu
podignite još cijene, zašto bi kesteni bili pristupačni svoj djeci... samo odabranima